StoryEditorOCM
SplitDON ANTUN MATE

Studentski kapelan o važnosti vjere i kako studenti otkrivaju Boga ljubavi i Crkvu kao oplemenjujuću duhovnu obitelj

Piše Ivan Ugrin
7. veljače 2024. - 20:06

Don Antun Mate Antunović, magistar religiozne pedagogije i katehetike, doktor humanističkih znanosti s područja fundamentalne teologije (doktorirao na temu o svetom papi Ivanu Pavlu II.), rođen je 14. srpnja 1978. u Makarskoj, od oca Miroslava i majke Zorke, rođene Šimić. Ima i dvije godine mlađu sestru Anu Katušić, također doktoricu znanosti, koja kao supruga i majka živi i radi u Zagrebu.

Osnovnu školu i opću gimnaziju završio je u svome rodnome gradu, bio je član izviđačkog društva i sportskih klubova, gradske glazbe i vokalno-instrumentalnih sastava, studijski i amaterski bavio se elektrotehnikom i surađivao u fotomuzikalijama, djelovao u suvremenim audio i virtualnim medijima. Prolazeći kroz razna životna iskustva i kušnje postupno se odlučuje za poziv u svećeništvo, te je 25. lipnja 2022. zaređen za svećenika Splitsko-makarske nadbiskupije.

Topli dom molitve

Nakon godinu dana službe kapelana u župi na Visokoj, od prošlog ste ljeta studentski kapelan u gradu Splitu. Što ta služba sve uključuje?

- Godinama prije ređenja, kao kateheta i kantautor, radio sam u pastoralu s osobama različitih životnih dobi, a posebno s mladima. Tako je bilo i od kada sam se zaredio. Odmah sam stavljen za svećenika suradnika povjereniku za mlade i tadašnjem studentskom kapelanu.

Poslije nam je Ordinarij raspodijelio službe i zadatke tako da se svatko može više i specifičnije posvetiti onome što mu je zadano. Kapelan na Sveučilištu ima za primarnu brigu dušobrižništvo studenata, ali je na raspolaganju i profesorima kao i ostalim djelatnicima Sveučilišta. Najviše vremena provodim s onima koji su u studentskim domovima, jer ostali uz mene imaju i svoje župnike, župne vikare itd.

Koliko vam Sveučilište pomaže da bi mogli svoj posao obavljati na dobro studenata i profesora…?

- Suradnja je otvorena i živa te imamo dodatne planove jer obostrano želimo da bude još bolje.

Jeste li zadovoljni bogoslužnim prostorima koji su vam na raspolaganju?

- Zahvalni smo na improviziranoj kapeli koju imamo i nastojimo je učiniti toplim domom molitve i zajedništva u Duhu. Nadamo se skoroj izgradnji dostojnog bogoslužnog prostora koji će odgovarati potrebama naših studenata.

image

Don Mate u Vepricu blagoslivlja vjernike

Ivan Ugrin

Uključuju li se studenti u ponuđene duhovne programe, ili se radi samo o manjem broju koji su spremni posvetiti svoje vrijeme i za molitvene sadržaje?

- Nedjeljom tri studentske svete mise budu vrlo posjećene te vjeronauk u obliku svojevrsnog studija smisla i sreće pohađa u prosjeku preko sto studenata. Primjećuje se njihova duhovna žeđ, često traže ispovijedi, povremeno razgovore i blagoslov, a neki samostalno ili zajedno ostaju dugo u molitvi. Naravno, drugi studenti idu na svoje župe ili posjećuju duhovne sadržaje u okolnim i drugim crkvenim prostorima. Pastoralnih susreta općenito za mlade je u Splitu i okolici više i to sličnih i različitih. To je bogatstvo. Gdje tko voli ili vidi da više raste, tu slobodno neka prima i neka se daje.

Surađujete li s udrugama poput SKAC-a i sličnih?

- Kad me pozovu, ukoliko sam slobodan od obveza, stavim im se na raspolaganje kao ispovjednik i propovjednik. Oni su zasebna udruga koja ima svoje vodstvo i svoj stil. Mislim da su napravili mnogo dobra i daj Bože da budu još bolji, kao i svi mi. Kapelan na Sveučilištu ima svoje neovisno područje rada u odgovornosti Ordinariju i u dogovoru s Rektorom. Župnici i zajednice na svoj način sudjeluju u tome i svi smo u široj slici suradnici u duhovnoj skrbi i obnovi društva.

Razumno vjerovati

Što preporučujete studentima glede studija, što je važno da postižu uspjehe na ispitima i kasnije u životu?

- Prije svega ih nastojim prihvatiti, saslušati, moliti za njih, a onda im dati do znanja da je najvažniji i najsudbonosniji ispit onaj kod Učitelja života Isusa Krista. Tko se s njim poveže, postaje gorljiviji u molitvi i marljiviji u radu, solidaran kolega i svjedok pravih i trajnih vrijednosti. Dakako, iznosim im dokaze za Boga, Krista i Crkvu..., tako da ne nasjedaju na laži ili poluistine koje se ponekad lansiraju u javni prostor, na internet itd.

Koliko je, općenito, važno obrazovanje mladih u društvu, jesmo li kao država napredovali po tom pitanju?

- Odgoj i obrazovanje trebaju ići zajedno. Imamo pametnih i trebamo ih još više, ali najviše plemenitih.

S obzirom na iskustvo iz doba vašeg studija, postoje li sličnosti i razlike između studenata onda i danas?

- Manje-više je slično, iako su napasti iz sve više zastupljenoga digitalnoga svijeta eskalirale.

image

Godišnji program u organizaciji studentskog kapelana

Screenshot

Ima li ih i kakvi su doticaji između vjere i znanosti, kako uskladiti to dvoje?

- Biti vjeran razumu i razumno vjerovati ide skupa. Znanost odozdo po kompetentnim stručnjacima i Objava odozgo po vjerodostojnim svjedocima su komplementarni. Ono što iskren intelekt naslućuje svjetlo Božje nadopunjuje. Pravovjernost i znanstvenost otvoreni su za cjelovitost istine.

Negdje sam pročitao da ste u stvari bili ateista. Što vas je dovelo Bogu?

- Pokretači izlaza iz nevjere u pravovjerje su dar milosti i uzdarje istinoljubivosti. Molio sam se Istini koja me nadilazi da me privuče k sebi i prosvijetli um koji je traži. Na tom putu otkrivao sam sve veće i čvršće dokaze za Boga i dušu te Krista i Crkvu. Između ostaloga i to obrađivamo na našim dinamičnim susretima. Ako nekoga ti dokazi zanimaju, slobodno, neka nas takvi kontaktiraju, dođu i dijalogiziraju.

Zbilja, što čudesne činjenice pokazuju, činjenična čudesa potvrđuju. Uvidio sam, primjerice, da neoborivo dokazuje Boga inteligibilnost stvorenoga! Nešto nerazumno samo od sebe nikako ne može stvoriti nešto razumno a pogotovo ne nekog razumnog, kao što je čovjek.

Zato čovjek već u sebi nosi dokaz da je stvorenje te je po najdubljoj svojoj naravi i čežnji religiozno biće, zbog čega, ako ponizno i zahvalno ne obožava Boga, obožavat će koješta. Šire gledajući, mi i možemo svijet doumljivati samo zato jer smo svijet i posebno mi u njemu plod Uma.

Da nema Boga kao kreatora ni znanstvena spoznaja stvarnosti ne bi bila izvediva. Zato svekolika znanost (iako nisu svi znanstvenici, a razlozi tome su pak druge naravi) indirektno otkriva i svjedoči inteligentnu strukturu stvarnosti (Opus naturae est opus intelligentiae) koja definitivno i sve više, kako istraživanje napreduje, mnogostruko pokazuje temeljnu svrsihodnu uzročnost stvorenoga svijeta. Time se onda javlja pitanje otkuda ta inteligencija? Tko ju je mogao "upisati" u prirodu osim inteligentnog Stvoritelja? Također, našu nematerijalnu dušu dokazuje transcendentnost sebesvijesti, odgovornost savjesti i kreativnost slobode.

Sad ulazimo u nadnaravnu sferu...

- Tu su i mnogostruke znanstveno registrirane i potvrđene refleksije boravaka nekih osoba s umom i memorijom, voljom i osjećajima izvan fizičkog tijela u trenucima kliničke smrti i slično. U vezi toga, svjedoče trijezni i prokušani mistici, od kojih su neki bili i vrsni znanstvenici, dokumentirajući pomno provjerene nadnaravne fenomene iz prve ruke, upozoravaju da je potrebno biti vrlo oprezan jer u tom duhovnom svijetu, kao i fizičkom, postoje poštena i plemenita, ali i prevarantska i pogubna bića. Bog po svojoj savršenoj naravi kao apsolutna Istina o kojoj sve ovisi, dok On ne ovisi ni o čemu, ne može prevariti ni prevaren biti.

Zato se Njemu s potpunim pouzdanjem i predanjem otvaramo da nas prosvijetli i usmjeri po molitvi. Što se tiče autentičnosti kršćanstva, logički se uviđa da je kreposnim mučeništvom samih svjedoka (očevidaca) najsnažnije posvjedočena provjerena ta istina (jer nitko ne bi tako uložio i položio život za svjesnu, beskorisnu i pogubnu laž) o nenadmašivom raspetom i uskrslom Kristu koji je jedini pobijedio smrt i zlo te utemeljio i dao ovlaštenu službu Crkvi (da prenosi dubinu i puninu njegovog spasonosnog dara po sakramentima i nauci) čiji je izvorni kontinuitet prisutan u cijelosti samo u katoličanstvu. To ne govorim da je istina jer sam katolik, nego sam (p)ostao katolik jer to zbilja jest istina!

Crkva je Majka

Vi ste se dugo tražili u različitim pokušajima ostvarenja u životu, kako to da ste se na kraju odlučili za duhovni poziv?

- Tražio sam sretno ostvarenje i ispunjenje kojekud, ali sam spoznao i iskusio da se ono može naći samo u ostvarivanju i ispunjavanju Božje Volje, jedino spasonosne i najbolje. To sam uvidio, doživio i po nutarnjem miru u stanju čista i iskrena srca otkrio da me Bog nenametljivo zove u svećenike. I nakon odugovlačenja, odluka je postupno sazrijevala.

image

Mlada misa don Mate Antunovića održana je u svetištu Vepric

 

Ivo Ravlić/Cropix

O svećenicima se danas govori često kritički osobito glede slučajeva klerika pedofila. Možete li objasniti zbog čega dolazi do takvih zastranjenja u svećeničkim redovima?

- Više je uzroka tog opakog fenomena: izlaganje ili suradnja sa zlodusima i zlim silama, traume od prijašnjih zlostavljanja koje su ponekad proživjeli i sami zlostavljači, podmukle bolesti, sve gora pornografija, tvrdokorne nevjernosti Božjem i naravnom zakonu istinske ljubavi itd.

S druge strane, sigurno ima puno primjera dobrih, zauzetih i svetih svećenika, no, o njima se manje priča. Tko su vama bili uzori na putu prema svećeništvu?

- Ima ih mnogo, ali posebno bih istaknuo nagovore don Josipa Radića kojih ima mnogo na YouTubeu i preporučam ih svima. Spojio je predano srce i pronicljiv um s dušobrižničkim žarom.

U Crkvi je u zadnje vrijeme i mnogo disonantnih tonova poput Sinodalnog puta u Njemačkoj. Mnogo je vjernika a i pastira zbunjeno nekim aktualnim potezima poput preporuke blagoslova istospolnih i drugih neregularnih parova. Kakvo je vaše viđenje procesa koji se odvijaju u Petrovoj lađi?

- Crkva kao milosrdna Majka je i ovim zadnjim dokumentom o blagoslovu jasno naglasila da je brak isključivo nerazrješiva zajednica muškarca i žene, a da su homoseksualni čini u sebi teško grešni, protive se naravnom zakonu te zbog toga ni u kojem slučaju ne mogu biti odobreni, što je uvijek kao jasnu i životnu istinu prenosila (usp. Katekizam Katoličke Crkve, br. 2357-2359), ali ta ista Majka Crkva također želi svakoga prigrliti i pružiti mu podršku na putu obraćenja i posvećenja. Papa Franjo se zaista vrlo često preporuča u molitve.

Pozvani smo to i činiti, ponizno i s poštovanjem moliti da mu dobri Bog daje sve više svjetla i snage tako da može Crkvu voditi milosrdno i mudro putem svetosti i u ovom našem vremenu. U vezi toga, što se tiče blagoslova kojega ste vi spomenuli, mogu reći, da meni kao katoličkom svećeniku dođe jedan takav par tražeći blagoslov, otprilike bih ovako molio za svaku od tih osoba: "Milosrdni Bože, molim te izlij svoj oslobađajući i iscjeljujući blagoslov na ovo dvoje ljudi, jer Ti ih sve beskrajno ljubiš, ali i strpljivo i sigurno pozivaš na spasonosno i odlučno obraćenje i posvećenje za pravo i trajno dobro njihovih duša i cijeloga društva, tako da ne budu jedno drugome ni ikome napast i na propast, nego ih izbavi iz svih zlih i zabludjelih stranputica i sablazni, prosvijetli ih i preobrazi, te čim prije izvedi na put prave istine i blažene ljubavi + u Ime Oca i Sina i Duha Svetoga!

Tako nam svima pomogla Sveta Obitelj i svi sveti i anđeli: da se klonimo grijeha koji nas u biti raščovječuju i od Tebe Bože udaljavaju, da ne vrijeđamo Tvoje Srce ni u sebi ni u drugima, nego da se sve ono što je u svakome od nas plemenito uveća a što nije neka se iskorijeni i s Tvojom Voljom uskladi! Amen".

ZAZIV i SPAS

Doktorirali ste na temu svetosti u nauku pape Ivana Pavla II. Uvažavaju li moderni teolozi a i obični vjernici tu baštinu koju nam je ostavio veliki Papa?

- Ima ih koji jesu, a i onih koji je neopravdano zanemaruju. Sveti Ivan Pavao II. uistinu je poseban velikan u znanosti i umjetnosti, a najviše u poniznoj i predanoj vjeri te istinoljubivom i čovjekoljubivom moralu.

Što biste za kraj poručili čitateljima Universitasa?

- Bog nas uistinu voli, a mi mu se sve više dajmo da vas vodi! Dobro ste svi došli na neke on naših susreta i slobodno se priključite preko sljedećeg QR koda u grupu za primanje obavijesti inicijative Zagrljaja znanosti i vjere (ZAZIV) Sveučilišnog pastorala u Splitu (SPAS).

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
27. travanj 2024 15:49