Otočić Barbarinac u Kaštelanskom zaljevu je na listi preventivno zaštićenih dobara. To je arheološki lokalitet s podmorskom i kopnenom arheološkom zonom.
Tko je izdao lokacijsku dozvolu za pontone i tko je napravio studiju utjecaja na okoliš? - pitaju se i pišu nam u redakciju Vranjičani kojima se taj otočić nalazi u blizini, odnosno njihova Građanska inicijativa "Mjesto koje hoće živjeti", tvrdeći kako se time radi devastacija kulturnog dobra i potkrepljuju svoje tvrdnje fotografijama.
Poluotok Vranjic - ruralna cjelina i kopnena arheološka zona s hidroarheološkom zonom nalazi se u nacionalnom Registru kulturnih dobara, a u antici se uz solinske obale nalazila i salonitanska luka.
Vranjičani navode kako im nije upitno nekoliko događanja koja su se do sada odvijala na Barbarincu tijekom ljeta, ali ne više desetaka kako je u planu ove godine, kako ističu iz spomenute inicijative u svom pismu.
Barbarinac, nekoć omiljeno izletište okolnog stanovništva, i Solinjana, i Kaštelana, i Vranjičana i Splićana, koji bi svojim brodicama stizali na otočne hridi, znan i kao "otočić ljubavi", nalazi se na teritorijalnom području Kaštel Sućurca, odnosno Grada Kaštela.
Najbliže se nalazi dijelu obale ispred trgovačkog centra "Emmezeta" odakle ga dijeli dvjestotinjak metara, pa se dio građana ljeti, koliko smo imali prilike vidjeti, prema njemu upute i na napuhanim madracima na koji stave sve što im treba za kupanje i sunčanje, odnosno jednodnevni izlet.
Kako se može pročitati na internetu, organizatori događanja, odnosno koncerata nazvanih "Island of love" ("Otok ljubavi"), navode za 21. lipnja Opening weekend-vikend otvaranja kada će na Barbarincu nastupiti "Prljavo kazalište", s tim da se kao mjesto polaska broda navodi splitska lučica "Mornar", a potom i datumi drugih događanja, od lipnja do rujna, ukupno 26, koliko smo ih pobrojili, od nastupa Željka Bebeka, Ace Lukas i Harisa Džinovića, do Jelene Karleuše i drugih izvođača.
- Zašto Grad Kaštela izdaje koncesiju na zaštićenom kulturnom dobru, a po Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara su dužni čuvati i zaštiti kulturno dobro? Zašto odgovorne institucije, umjesto da dozvoljavaju korištenje pontona u komercijalne svrhe, ne zaštite otok od devastacije?
Zašto se pontonima narušava prirodni krajobraz? Manifestacije koje će neosporno ostaviti brojne rane u raritetnom biseru Kaštelanskog zaljeva - ističu iz spomenute inicijative u svom pismu dodajući kako se poučeni dugogodišnjim iskustvom devastacija neće zaustaviti na pontonima.
- Barbarinac je generacijama bio izletište u netaknutu prirodu, zar ćemo dozvoliti da neutaživi apetit za zaradom uništi i taj komadić raja - pitaju se na kraju pisma.
Ključna pitanja o ovom slučaju uputili smo Gradu Kaštela pod čijom se ingerencijom nalazi Barbarinac.
- Površina otoka Barbarinac je odobrena za korištenje na temelju prijave na Plan upravljanja pomorskim dobrom za ovu godinu, kao i prethodnih kada su organizirana događanja na koje nitko nije imao primjedbi.
Lokacijska dozvola za pontone pokraj otoka Barbarinac nije izdana i Grad u nijednom pogledu nije dozvolio njihovo postavljanje. Prijavu o postavljanju pontona zaprimili smo 1. lipnja te smo promptno reagirali i uklonjeni su 3. lipnja.
Nakon dopisa Građanske inicijative "Mjesto koje hoće živjeti", komunalni redari su izišli na teren i fotografirali područje otoka na kojemi pontoni nisu vidljivi, a to smo poslali i Građanskoj inicijativi - navode nam iz kaštelanske vlasti.