StoryEditor
SvijetPOKVARENI PAZAR

Turci na ulicama zbog Erdoganove bizarne ekonomske politike koja gura zemlju u ponor hiperinflacije. Otkako je predsjednik je kupovna moć pala pet puta

Piše Marin Prvan
25. studenog 2021. - 16:51

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan je, unatoč inflaciji koja je van kontrole te je značajno pogodila tamošnji životni standard i izazvala prosvjede u velikim gradovima, i dalje optimističan da će snažan gospodarski oporavak od pandemije ostati na pravom putu. Erdoğanove izjave o 'ekonomskom ratu za neovisnost' navela je mnoge njegove stranačke kolege da mu okrenu leđa zbog straha da će stopa inflacije od 20 posto stvoriti daljnju eskalaciju društvenih nemira. Predsjednikova verzija 'ekonomske neovisnosti' počiva na teoriji da će niske kamatne stope potaknuti ulaganja kako bi se otvorila radna mjesta i ubrzao gospodarski rast.

Tursko gospodarstvo je, istina, uspjelo prebroditi pandemijsku krizu 2020. s rastom BDP-a od 1,8 posto, tako nadmašujući sve ekonomije G20 osim Kine. Nastavilo je rasti i u prvom tromjesečju 2021. za 7 posto, dok je u drugom kvartalu dostiglo impresivnih 21,7 posto, što je njegova najbrža stopa ekspanzije od 1999. Rast je potaknut povratkom turizma i naletom domaće potrošnje, što je Roger Kelly, ekonomist u Europskoj banci za obnovu i razvoj, komentirao riječima: 'To nije osobito održivo. Takva navala potrošnje nakon dužeg razdoblja pandemijske izolacije je jednokratni prolazni trend.'

U ožujku je Erdogan smijenio guvernera središnje banke nakon što je ovaj naglo povećao kamatne stope na 19 posto kako bi stabilizirao liru, zamijenivši ga Sahapom Kavciogluom, novinskim kolumnistom koji dijeli Erdoganovo nekonvencionalno stajalište da visoke kamatne stope pokreću, umjesto guše inflaciju. Kavcioglu je već četvrti guverner Erdoganove predsjedničke ere koja je započela 2014., a u kojoj je lira, u odnosu na euro i dolar, oslabila preko pet puta. 'Neki ljudi koji su htjeli prenijeti mišljenje predsjedniku da treba slijediti drugačiju politiku nisu bili uspješni u tome', rekao je visoki dužnosnik vladajuće stranke AK za Reuters, zamolivši da ostane anoniman.

image
tečaj lire

Umjesto da potaknu oživljavanje stranih ulaganja, niže kamatne stope signalizirale su ulagačima manjak odlučnosti vlade u borbi protiv inflacije, što je uzrokovalo daljnji pad valute. Prosvjedi u Istanbulu i glavnom gradu Ankari u utorak su pozivali na Erdoganovu ostavku i prekid politika koje su dovele do inflatorne spirale i ovogodišnjeg pada lire za 40 posto. Policija je u djelovima Istanbula podigla barijere, dok su prosvjednici na ulicama iskalivali svoj bijes protiv koalicijske vlade predvođene AK-om. Na desetke ljudi je privedeno.

Erdoğan je jučer pokušao odvratiti pozornost od turskih ekonomskih tegoba ugošćivanjem prijestolonasljednika Ujedinjenih Arapskih Emirata, Mohammeda bin Zayeda al-Nahyana. Njih dvojica su potpisali niz ugovora između, uključujući investiciju od 10 milijardi dolara, što je povisilo liru za 6 posto, čime je prekinut najduži niz devalvacije u dva desetljeća.

Paul Jackson, voditelj istraživanja raspodjele imovine u Invescu, rekao je da će ovaj predah vjerojatno biti kratkog vijeka, popraćen daljnjim padom valute u nadolazećim mjesecima. 'Postoje zabrinjavajući znakovi nestabilnosti zbog snažnog monetarnog rasta, stope inflacije koja je dosegla 20 posto i rasta cijena kuća od 35 posto. Unatoč tome što se ponuda novca u posljednje vrijeme smanjila, najavljena smanjenja kamatnih stopa znače da će stopa inflacije ostati visoka. Sve to znači da je ono što predsjednik radi opasno i štetno za gospodarstvo', rekao je.

Erdoğan je došao na vlast kao premijer 2003. i osmislio promjenu ustava koja je prenijela većinu ovlasti na predsjednika 2014. Iste godine je izabran za predsjednika, a ponovno je izabran 2018. godine. U obje uloge, Erdoğan je uvijek davao prednost zaposlenosti i ekonomskom rastu. Zabrinut da bi mlada populacija nacije mogla biti nemirna bez zaposlenja, ponudio je ogromne porezne olakšice međunarodnim tvrtkama za izgradnju proizvodnih pogona na obroncima skupe Europe.

Uoči predizborne kampanje 2018. kamatne stope pale i gospodarstvo procvjetalo, ali je lira pala, što je dovelo do visoke inflacije. Nakon što su godinama bila otvorena vrata pregrijavanju gospodarstva, središnja banka je situaciju pokušala primiriti konzervativnim monetarnim politikama. No, predsjednikova ćudljivost pri donošenju ekonomskih politika je obeshrabrila strane investicije i lira je nastavila padati, što je uzrokovalo daljnju inflaciju zbog sve viših troškova uvoza.

Nakon bankovnog kraha 2008. godine, za rekonstrukciju gospodarstva oslanjao se na savjete ministra financija Mehmeta Şimşeka, bivšeg bankara UBS-a i Merrill Lyncha. Galip Dalay, suradnik u thinktanku Chatham Houseu, tvrdi da je razdoblje kada se Erdoğan okruživao stručnjacima za izradu ekonomske politike davno prošlo. 'Otišao je cijeli ekonomski tim koji je oformio 2011. godine. Najvažnija i jedina kvalifikacija sada je lojalnost', rekao je te istaknuo da postoji mogućnost da se, u slučaju dodatnog pogoršanja situacije, može dogoditi da se izbori zakazani 2024. odgode. 'Ono što sada vidite nije dio velike strategije, već golemo kockanje koje bi se moglo izostaviti', poručio je Dalay.

Vanjski dug Turske nije velik, ali problem za javne financije bi mogao rasti što više kada vrijednost lire pada. Kamate na te strane obveznice moraju se vratiti u valutama u kojima su i posuđene. Budući da je gotovo polovica duga Turske denominirana u drugim valutama, padom lire će trošak kamata 'jesti' sve veći dio državnog proračuna, tako umanjujući sredstva koji su na raspolaganju za socijalne potpore i javna ulaganja.

Najgora verzija bi bila da, ako kućanstva potpuno izgube povjerenje u valutu, može doći do tzv. 'trka na banke'. Pošto banke raspolažu sa manje od 10 posto 'depozita', jer su ostali novac posudile, kad bi samo manji dio klijenata došlo na šalter podignuti svoj novac, banka bi bankrotirala.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
22. siječanj 2022 12:33