StoryEditor
SvijetLOŠA ZEMLJA

Afganistan nikad nije bio dobra zemlja za žene: često nemaju izlaza, pa se iz jada, nemoći i tuge - samospale. A rijetki za njima plaču...

Piše Saša Jadrijević-Tomas
17. kolovoza 2021. - 17:57

Talibani su do sada pokazali umjerenost, pa i nakon što su osvojili glavni grad Kabul. No mnogi promatrači upozoravaju da taj dojam vara. I tvrde da će islamisti radikalno provesti svoje reakcionarne predodžbe o muslimanskom društvu najkasnije onda kada Afganistan više ne bude u središtu pozornosti međunarodne javnosti, piše Deutsche Welle.

Sve o Talibanima pročitajte na ovoj poveznici: 

Tko su talibani i koliko su zaista moćni? Ovo je sve što morate znati o njima i kompliciranom stanju u Afganistanu kojim vladaju zaraćene sekte

Povratak u devedesete?

"Taliban 2.0 je potpuno isto što i prethodna verzija, oni se nisu promijenili", kaže za DW Saad Mohseni, šef najveće afganistanske medijske tvrtke Moby Group. „Žene i djevojčice će opet morati živjeti kao 90-ih godina prošlog stoljeća."

Talibani su u velikoj mjeri kontrolirali Afganistan od 1996. do 2001. godine, kada su svrgnuti s vlasti u vojnoj misiji Enduring Freedom koju su predvodili Amerikanci. Za vrijeme njihove vladavine žene nisu smjele izaći na ulicu bez burke i muške pratnje. Djevojčice nisu smjele ići u školu.

Upravo to ih, predviđa Mohseni, ponovo očekuje: „One neće smjeti raditi i neće moći čak ni u bolnicu ako nisu u pratnji muškog člana obitelji."

Prisilni brakovi i zatvaranje u kuću

Prema izvješćima s terena, u mnogim provincijama u kojima su talibani preuzeli vlast djevojčice i djevojke se prisiljava na brak. „Ja želim studirati, ali talibani nam nisu dopustili da idemo u školu", ispričala je za DW jedna djevojka u Kabulu. Ona je pobjegla iz provincije Tahar, koja je od početka kolovoza pod nadzorom talibana.

U provinciji Kandahar pripadnici talibana navodno su iz jedne banke devet zaposlenica odveli njihovim kućama. Uz naredbu: one moraju ostati kod kuće, a na njihovo radno mjesto može doći muški član obitelji.

„Talibani su došli u džamije i svima rekli da će njihovi borci oženiti udovice i mlade žene", priča za DW jedna žena u Kabulu, odjevena u burku. I dodaje da je zato pobjegla u glavni grad.

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres u jednoj je objavi na Twitteru nazvao „posebno užasnim i srceparajućim" kako se ženama i djevojčicama ponovo otimaju njihova teško izborena prava.

Javno kažnjavanje za kršenje pravila

Kršenja njihovih naredbi talibani drastično kažnjavaju: devedesetih godina prošlog stoljeća žene su zatvarane, mučene, pa čak i ubijane. Bičevanja i smaknuća su često obavljana javno. To bi se moglo ponovo dogoditi, pribojavaju se aktivistice za prava žena. A kazne bi mogle, kako kažu, prije svega dostići one žene koje su se zalagale za ženska prava ili su ih samo koristile.

Novinarka i aktivistica za ljudska prava Mariam Atahi prošlog je petka za DW izjavila da se boji za svoj život ako talibani osvoje Kabul. Istog dana je Victoria Fontan, profesorica na Američkom sveučilištu u Kabulu, rekla o svojim studenticama: „One su vrlo zabrinute za svoju budućnost, hoće li i dalje moći studirati, hoće li i dalje moći ostati dio društva."

image
Sajjad Hussain

Napeta sigurnosna situacija

U međuvremenu su talibani zauzeli glavni grad. Od tada DW ništa nije čuo o Mariam Atahi. No Francuskinja Victoria Fontan je u ponedjeljak (16.8.) davala izjave za medije iz njezine domovine. Ona se trenutačno nalazi u zgradi kanadske sigurnosne tvrtke GardaWorld. Nije u mogućnosti doći do zračne luke, odakle Francuska svoje građane odvodi na sigurno, zato što nema pratnju, ispričala je za radijsku postaju RTL. I naglasila da ionako želi što je moguće duže ostati u Kabulu kako bi štitila svoje studentice i – ako je moguće – direktno s talibanima pregovarala o njihovoj sigurnosti.

No, situacija u Afganistanu je za žene bila teška i prije dolaska talibana. Sada se samo može pogoršati:

Naime, rema jednom izvješću UN-a više od 80 posto vjenčanja u Afganistanu prisilno je i dogovoreno bez pristanka mladenke. U više od polovice slučajeva mladenkama je manje od 16 godina. A kad se nešto što bi trebalo biti "najljepši dan u životu" pretvori u najgori užas, mnoge mlade žene izlaz traže u samoubojstvu.

Bijeg od prisilnog braka

"To je zadnji izlaz i zadnji pokušaj otpora u situaciji u koju su žene dovedene na silu", priča Monika Hauser. Ona je prije 20 godina osnovala organizaciju za zaštitu ženskih prava medica mondiale, a od prije devet godina je s organizacijom medica Afganistan aktivna u toj zemlji.

Monika Hauser, inače po zanimanju ginekologica, kaže da je u tom razdoblju zabilježen velik porast broja samoubojstava među ženama. "2009. je Institut za izvještavanje o ratu i miru priopćio da je broj slučajeva samospaljivanja kod mladih žena, samo u gradu Heratu, porastao za 50 posto", objašnjava Monika Hauser. Najnovije istraživanje koje je u Afganistanu proveo bivši zamjenik ministra zdravstva pokazalo je da si na svakih 100.000 žena, njih pet oduzme život. "Posebno to primjećujemo u gradovima, da tamo raste stopa samoubojstava, jer se žene tamo pokušavaju obraniti od prisilnih brakova", kaže Monika Hauser.

12-godišnje djevojčice prisilno se udaju

Žene koje žive u gradovima uglavnom su obrazovanije i imaju lakši pristup medijima iz kojih vide da se može i drugačije organizirati život. "Prije svega izbjeglice iz Irana, koje su doživjele relativnu slobodu i sad se konfrontiraju s represivnim obiteljskim šemama", kaže Monika Hauser.

Prema istom afganistanskom istraživanju, više od 1,8 milijuna žena u toj zemlji pati od depresije. Nasilje nad ženama i izrazita ograničenja u obitelji izazivaju izuzetan psihički pritisak. "Djevojčice koje udaju protiv njihove volje i na koje je vršen veliki pritisak, u pravilu pate od psihičkih teškoća i depresija, što ponekad vodi do samoubojstva", kaže Mohamad Ašraf Ravan, specijalist sa psihijatrijske klinike u afganistanskoj pokrajini Balkh.

Po islamskom pravu (prije dolaska talibana) i mladenka i mladenac moraju pristati na vjenčanje, kako bi ono bilo važeće. No u Afganistanu vlada tradicija po kojoj su roditelji ti koji odlučuju o sudbini svojih kćeri, pa tako i o tome za koga će se one udati. Tek u rijetkim obiteljima se kćerima dopušta da same odlučuju o svojoj sudbini. S muškim članovima obitelji je drugačije. Većina mladića smije sama odlučiti hoće li prihvatiti ili odbiti izbor svojih roditelja.

Iako su prema afganistanskom ustavu muškarci i žene ravnopravni pred zakonom, prava žena vrijede tek samo na papiru, kaže Monika Hauser. Tri godine star dokument pod imenom "Dekret o uklanjanju nasilja nad ženama" koji bi trebao štiti prava žena, još uvijek nije izglasan u parlamentu. Po tom bi dokumentu i minimalna zakonska dob za stupanje u brak trebala biti 16 godina.

I sada će ta ionako teška pozicijna žena biti još gora... 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
24. siječanj 2022 09:30