Zbog afričke svinjske kuge stradale su nam svinje, a zbog ptičje gripe mogli bismo ostati bez kokoši, pataka, gusaka, purica i ostale peradi koja trčkara po dvorištima.
Ovo je prva jesen bez tradicionalnog svinjokolja, nema slavonskog kulena, kobasica, pancete, pršuta umbule. U sušarama neće biti svinjetine proizvedene u Hrvatskoj, a ako nešto i bude, to će biti ona iz uvoza, od Kine do Brazila.
Kako jedno zlo ne dolazi samo, hrvatsko selo je suočeno s novom pošasti - ptičjom gripom koja je prvo napala farmu purana na području Brodsko-posavske županije u općini Oriovac. Riječ je o farmi u vlasništvu tvrtke "Vindon", koja je smještena na području Brodsko-posavske županije i koja ima najvišu razinu zaštite te se svakodnevno provode sustavne kontrole peradi, priopćeno je iz ove tvrtke. Za početak slijedi usmrćivanje oko tri tisuće purana iz objekta u kojem je detektirana ptičja gripa koja se poput požara širi među peradi pa bi u danima koji dolaze samo na ovoj farmi moglo stradati čak dvadesetak tisuća purana.
A Božić dolazi. Hoće li na blagdanskim stolovima biti purica s mlincima iz domaće proizvodnje ili će se jesti kao i u slučaju svinjetine samo ona uvozna i zaleđena, ovisi o intenzitetu širenja ptičje gripe koja je ozbiljno pokucala na vrata hrvatskih seoskih gospodarstava. Kuga je ispraznila obore, a gripa će isprazniti kokošinjce. To je, nažalost, hrvatska realnost, pa se domaćice mogu ozbiljno pribojavati da za božićne kolače neće biti domaćih jaja niti ćemo za Uskrs imati što pituravati.
- Ako s peradi krenu kao sa svinjama, adio domaćim kokošima. Ionako se farme gase, ali eto to će biti zadnji čavao u lijes domaćeg peradarstva i proizvodnje domaćih jaja - kazao nam je jedan od dalmatinskih peradara koji je i bez ptičje gripe namjeravao gasiti proizvodnju jaja u slobodnom uzgoju.
Znači, zaražena perad će uginuti, a one zdrave kokice, patkice, purice će se eutanizirati po istom scenariju kao kod afričke svinjske kuge, pa ostadosmo i bez piletine kao i bez svinjetine.
Ovo je za sada prvi slučaj ptičje gripe u ovoj godini kod domaće peradi u Hrvatskoj. Zadnji slučaj prije toga dogodio se kod divljih ptica, u dvije crvenokljune čigre, nađene uginule na području Zagrebačke županije (jezero Siromaja). I u ovom slučaju je bilo riječ o virusu H5N1.
Prije dvije godine imali smo slučaj ptičje gripe u Dalmaciji. U naselju Podaca na Makarskom primorju pronađena je divlja patka za koju je utvrđeno da je zaražena virusom ptičje gripe, H5N1. No kako u blizini nije bilo uzgajivača peradi niti peradarskih farmi, zaraza se nije proširila niti je bilo potrebno eutanazirati zdravu perad. Za razliku od ovog slučaja koji je "lišo" prošao, pojava ptičje gripe u Slavoniji, gdje je srce peradarske proizvodnje, ozbiljan je gospodarski, kao i javno zdravstveni problem.
- Ptičja gripa je, nažalost, konstantna prijetnja, posebice u zimskim mjesecima, odnosno kada se odvijaju veće migracije ptica. Pojavljuje se u svim zemljama, na svim kontinentima. U prošlim tjednima izbilo je par žarišta u Nizozemskoj i očito će naredni mjeseci biti teški za proizvođače peradi - ističe predsjednik Odbora za peradarstvo Hrvatske poljoprivredne komore i proizvođač jaja Dražen Čurila.
- Nažalost, pojavila se i kod nas. Pošto se prenosi preko divljih ptica, posebno je ugrožena perad koja dolazi u kontakt s divljim pticama. Uvijek postoji mogućnost i da se unese unutar objekata na farmama koje imaju visoku razinu biosigurnosti jer se širi i aerosolno putem zraka.Ptičja gripa nije opasna za ljude, ali je jako opasna za peradarsku industriju. Neke države poput Nizozemske, Belgije i Francuske počele su provoditi testnu vakcinaciju, no do sada nema učinkovite vakcine na tržištu ili lijeka, pojašnjava Čurila i naglašava da je virus ptičje gripe veoma patogen i perad vrlo brzo ugiba.
- Jedino sredstvo borbe je visoka razina biosigurnosti, što podrazumijeva da se u objekte ulazi u čistoj odjeći, da se mijenja obuća, da se sva vozila, alat i ostala oprema dezinficiraju i slično. No čak ni to ne garantira da ptičja gripa neće ući na farmu jer je to toliko opasan virus, ističe.
Pa hoćemo li ostati bez domaće peradi kao i bez svinja?
- Nadam se da se neće pojaviti u tolikom obujmu kao svinjska kuga te da ćemo sačuvati domaće peradarstvo koje je pod konstantnim pritiskom i bez pojave ptičje gripe - zaključuje Čurila.
Visokopatogena influenca ptica podtipa H5N1 prijeti divljim pticama, ali i domaćoj peradi, pa iz Ministarstva poljoprivrede pozivaju na oprez. S obzirom na to da u delti Neretve obitavaju brojne ptičje vrste bilo u preletu ili pak zimuju u močvarama i trščacima, Neretva je označeno kao područje visokog rizika za pojavu ptičje gripe.
Iz Ministarstva poljoprivrede mole vlasnike peradi i ptica u zatočeništvu da se pridržavaju svih odredbi naredbe kako bi se spriječila pojava bolesti u domaćim uzgojima peradi, kao i širenje ove bolesti i među divljim pticama.