StoryEditor
Biznisnautički turizam

Predsjednik uprave ACI-ja: Prihodi će biti pozitivni, a moramo postati destinacija za megajahte

Piše Jozo Vrdoljak/Jutarnji list
2. kolovoza 2020. - 21:42
Kristijan PavićMatija Djanješić/HANZA MEDIA

Adriatic Croatia International Club vodeća je nautička tvrtka u Hrvatskoj i najveći lanac marina na Mediteranu. ACI je od svog osnivanja nositelj razvoja nautičkog turizma u Hrvatskoj. Prema riječima predsjednika Uprave Kristijana Pavića, ACI je na vrijeme odgovorio na sve izazove nastale tijekom pandemije Covida-19 te, s obzirom na okolnosti, zasad bilježi dobre rezultate poslovanja u svim svojim marinama u prvoj polovini 2020. godine, piše Jutarnji list.

Pavić kaže da su ukupni prihodi ACI-ja od njegova dolaska na mjesto predsjednika Uprave ACI-ja 2016. godine porasli sa 210 milijuna kuna na 237 milijuna kuna, ili 13 posto. Zabilježen je rast poslovnih prihoda sa 189 milijuna kuna na 211 milijuna kuna, ili 11 posto, te rast EBITDA sa 61 milijun kuna na 104 milijuna kuna, ili 70 posto. Uspoređujući rezultate, Pavić otkriva da je neto dobit ACI-ja u 2016. godini iznosila 11 milijuna kuna, a u 2019. godini ona iznosi gotovo 32 milijuna kuna.

Napominje da su takvi poslovni rezultati, odnosno rast financijskih pokazatelja, omogućili Upravi zaključenje novog Kolektivnog ugovora u svibnju 2019., koji je donio povećanje koeficijenata za najveći dio radnika u sustavu, kao i povećanje ostalih materijalnih prava radnika.

Kakvi su rezultati ACI-ja u prvih šest mjeseci ove godine?

Na početku moram reći da smo - uzimajući u obzir sve objektivne okolnosti u kojima živimo i u kojima se odvijalo poslovanje ACI-ja, kao i činjenicu da je turizam jedna od najpogođenijih gospodarskih grana - vrlo zadovoljni ostvarenim rezultatima u prvom polugodištu 2020. Uz očuvanje radnih mjesta i zdravlja zaposlenika, glavni je cilj bio osigurati stabilnost poslovanja. I u tome smo uspjeli. Prema prvim rezultatima poslovanja, ACI je u prvih šest mjeseci 2020. ostvario gotovo 73 milijuna kuna prihoda, a EBITDA za isto razdoblje iznosila je 21,4 milijuna kuna. Da je proteklo razdoblje za ACI bilo relativno uspješno, svjedoči i podatak o ranije planiranim ulaganjima u ukupnom iznosu od 28,5 milijuna kuna. Posebno smo zadovoljni prihodom od 51,7 milijuna kuna za godišnji vez, što je gotovo na razini ostvarenih rezultata u istom razdoblju 2019. godine.

Koliko je kriza izazvana pandemijom Covida-19 utjecala na poslovanje ACI-ja?

Malo je djelatnosti koje nisu pogođene posljedicama pandemije. Nautički sektor nije iznimka, iako treba iskreno reći da su mnogi segmenti nautičkog turizma i ostalih turističkih djelatnosti, nažalost, prošli znatno lošije od marina. Razlog tomu je što marine posluju cijele godine i brodovi su u njima i kada nema gostiju, zbog čega nam prihod od godišnjeg veza plovila daje koliku-toliku sigurnost tijekom cijele godine. Zato sam zadovoljan što smo uspjeli zadržati gotovo isti broj plovila na godišnjem vezu kao i lani, što nam je početkom ove krize bio osnovni cilj. Očekivano, pad prihoda i prometa u odnosu na prošlu godinu bilježimo u kategorijama dnevnog i mjesečnog veza, kao i u kategorijama ostalih usluga i naknada od sporednih djelatnosti, s obzirom na to da tijekom dva mjeseca, od sredine ožujka do sredine svibnja, gotovo da i nije bilo plovidbe. Optimizam budi činjenica da se promet i prihodi svih kategorija polako stabiliziraju te smo se počeli približavati prošlogodišnjim rezultatima, te smo tijekom srpnja ostvarili više od 60 posto prošlogodišnjeg prometa tranzita.

Kakve ste olakšice dali charter-tvrtkama i vlasnicima brodova koji imaju vez u nekoj ACI marini, kao i zakupcima prostora, serviserima u ACI marinama?

Hrvatska je vodeća charter-destinacija s najvećom flotom charter-plovila na svijetu, a upravo charter-kompanije trpe velike gubitke u ovoj krizi. Tijekom ožujka i travnja gotovo sve rezervacije su im bile ili otkazane ili odgođene za neka bolja vremena. U takvoj situaciji smo im maksimalno pomogli te su charter-kompanije do daljnjega oslobođene plaćanja naknade i uredskih i skladišnih prostora, a plaćanje godišnjeg veza omogućeno im je u četiri rate bez dodatnih naknada. Odluka se pokazala ispravnom i, osim na krajnjem jugu, nismo zabilježili veći odljev charter-plovila iz marina, a interes je takav da nismo u mogućnosti svima osigurati vez u pojedinim marinama. Jednako tako smo pomogli i svim našim partnerima, njih 200-tinjak, jer smo svjesni da kvaliteta usluga u marinama ovisi o svima nama. Mnogima, primjerice ugostiteljima, bio je zabranjen rad ili im je promet toliko pao da nisu bili u stanju servisirati osnovne potrebe. Zbog toga smo i njih oslobodili plaćanja naknade za obavljanje djelatnosti i korištenje poslovnih prostora. Svi oni su preživjeli krizu, zadržali većinu radnika te su vrlo brzo, neki već od svibnja, počeli normalno poslovati.

Što ste još poduzeli kako biste ublažili posljedice krize?

Početkom ožujka, kada je bilo jasno da nas čekaju teška vremena, započeli smo sa snažnom racionalizacijom troškova poslovanja kako bismo očuvali radna mjesta i zadržali likvidnost. Racionalizacija je obuhvatila sve segmente poslovanja osim plaća radnika ACI-ja, koji su u ovoj krizi zaista dali veliki doprinos osiguravanju stabilnosti poslovanja cijeloga sustava. Činjenica je da od početka mandata ova Uprava ACI-ja racionalno raspolaže kapitalom i provodi održivu poslovnu politiku, što nam u vrijeme krize ostavlja dovoljno akumuliranog kapitala da, uz postojeće prihode i bez potpore državnih institucija, zadržimo sve radnike i ne zadiremo u plaće i njihova materijalna prava.

Hoće li ACI u ovakvim okolnostima imati pozitivnu godinu?

Ako govorimo o svim okolnostima na koje možemo utjecati, za sada smo na jako dobrom putu i vjerujem da će nastavak sezone, a posebno razdoblje posezone, u konačnici utjecati na ostvarivanje pozitivnih godišnjih prihoda, bez obzira na izrazito teške uvjete poslovanja. S druge strane, postoje stavke koje ne ovise o nama, kao što je pitanje trajanja koncesija. Ipak, u stalnim smo razgovorima s Vladom i resornim ministrom Butkovićem i vjerujemo da ćemo i po tom pitanju ostvariti pomake i da će to biti dodatni doprinos dobrim rezultatima na kraju godine.

Kakvo je trenutačno stanje s dolaskom gostiju? Je li bilo otkaza veza i jesu li charter-tvrtke koje imaju bazu u vašim marinama počele servisirati svoje obveze prema marinama?

Gotovo nijedan vlasnik plovila za osobne potrebe nije otkazao vez tijekom krize. Bilo je odlazaka po isteku godišnjeg veza, ali ništa više ili manje nego proteklih godina, kao što je bilo i otkaza rezervacija zbog nemogućnosti dolaska plovila u Hrvatsku. Što se tiče charter-kompanija, one sve vrijeme krize servisiraju svoje obaveze, naravno uz spomenute prilagođene uvjete. Najviše otkaza vezova zabilježile su ipak marine na krajnjem jugu zbog orijentiranosti na aviogoste, dok su u ostalim ACI marinama slobodni vezovi popunjeni plovilima ostalih charter-kompanija.

Jeste li odgodili neke investicije?

Dio planiranih investicija odgodili smo za, kako se sada čini, iduću godinu, ali na to će svakako utjecati i rješavanje pitanja produljenja roka trajanja koncesija koje je ključno za daljnje investicije, jer su bez produljenja rokova trajanja koncesija značajna ulaganja neisplativa u preostalom 10-godišnjem periodu. Do tada možemo planirati isključivo tekuća i investicijska održavanja, kao i one investicije koje se odnose na unapređenje sigurnosti naših klijenata.

Možete li nešto reći o investicijama u ACI marinu Rovinj i poslovanju te marine? Dolaze li megajahte u tu marinu i ostale vaše marine?

Investicija u ACI marinu Rovinj najveća je ACI-jeva investicija koju od početka prate brojni izazovi, od kašnjenja radova, kasnijeg otvaranja do aktualne epidemije. Ipak, veseli činjenica da smo od početka krize uspjeli gotovo udvostručiti broj plovila na godišnjem vezu i da smo na najboljem putu popunjavanja marine, kako je bilo i planirano. Što se tiče megajahti, moram naglasiti da Hrvatska još nije dovoljno prepoznata kao destinacija za mega i superjahte. Jedan od razloga je infrastruktura marina i javnih luka koja nije prilagođena takvim plovilima te je upravo investicija u rekonstrukciju ACI marine Rovinj korak prema razvoju Hrvatske kao destinacije za mega i superjahte. Već imamo spremne projekte izgradnje nove ili rekonstrukciju postojeće elektroenergetske mreže u ACI marinama Split, Dubrovnik i Korčula kako bismo osigurali dovoljnu količinu struje za velika plovila.

Što je s vašim interesom vezanim za Porto Baroš u Rijeci?

ACI je iskazao interes...

U kojoj je fazi taj projekt?

ACI je zainteresiran za izgradnju novih luka nautičkog turizma koje pokazuju gospodarsku opravdanost u razumnom roku. Javno smo iskazali interes za marinu Porto Baroš te aktivno sudjelovali u izmjenama i dopunama prostorno planske dokumentacija. Nažalost, nadležne službe nisu prihvatile nijednu od naših devet primjedbi te držim krajnje upitnom isplativost projekta na način kako ga je zamislio Grad Rijeka. Osim Porto Baroša, sudjelujemo i na pripremi dokumentacije za natječaj za koncesiju dviju marina, u Malom Lošinju i u Novalji, ali ostajemo otvoreni i za ostale lokacije, uz uvjet da se pokaže gospodarska opravdanost u razumnom roku.

Na koji način mislite financirati daljnji rast? Vidite li prostor za rast ACI-ja i u čemu?

Racionalnim raspolaganjem kapitalom u proteklih nekoliko godina doveli smo ​ACI u poziciju da bez prevelikih poteškoća prevlada aktualnu krizu, a da nam istovremeno ostane dovoljno akumuliranog kapitala za tekuće i investicijsko održavanje i poneku značajniju investiciju. Ako osiguramo produljenje rokova trajanja koncesija, onda se situacija iz temelja mijenja, jer mnoge naše marine vape za rekonstrukcijama kakve smo vidjeli u ACI marini Rovinj ili Pomer.

Ima li Hrvatska potrebe za novim vezovima?

Sve ovisi kako će se zakonodavac i nadležne institucije postaviti prema pitanju odnosa luka otvorenih za javni promet, sportskih luka i luka nautičkog turizma. Ako se zadrži sadašnje stanje, onda je izgradnja novih luka nautičkog turizma upitna, osim u određenim destinacijama koje su deficitarne po pitanju bilo kakvog veza. Ako se u bliskoj budućnosti jasno definiraju razlike između navedenih kategorija luka i ako se u praksi počne provoditi takva politika, onda ne vidim razlog da se u bliskoj budućnosti ne intenziviraju natječaji za koncesije luka nautičkog turizma. Ali, napominjem, zakonodavac mora osigurati sigurnost investitorima i zaštitu od nelojalne konkurencije.

Što je s novom Strategijom razvoja nautičkog turizma? Što je potrebno nanovo regulirati i kako se strateški razvijati u sljedećem razdoblju?

Prije svega, potrebno je osigurati sigurnost investitorima, odnosno stvoriti preduvjete za nova ulaganja u nautičku infrastrukturu, bilo da je riječ o postojećim ili novim marinama. Tu govorimo o reguliranju nelojalne i ilegalne konkurencije, kao i rokovima trajanja koncesija koje bi koncesionarima trebale dati prostora za razvoj i unapređenje kvalitete pružanja usluga, vodeći pritom brigu o održivosti nautičkog turizma postavljanjem visokih standarda zaštite okoliša.

Ima li ove godine posljedica zbog problema vezanih uz visinu pristojbe otprije dvije godine?

Vjerujem da je problematika visine boravišne pristojbe iza nas i da smo uspjeli amortizirati negativne posljedice drastičnog povećanja boravišne pristojbe za nautičare.

A s koncesijama i njihovim rokom trajanja?

Pitanje koncesija i rokova njihova trajanja vrlo je kompleksno i važno pitanje u ovom trenutku. Postojeći koncesionari su u nezavidnoj poziciji te su im praktički blokirane sve značajnije investicije koje ne pokazuju isplativost u sljedećih desetak godina. Dva su rješenja. Prvi je da se postojećim koncesionarima produlje rokovi trajanja koncesija ako za to postoji gospodarska opravdanost, a drugi je da se budući koncesionari obvežu obeštetiti postojeće koncesionare za neamortizirani iznos ulaganja.

Jesu li marine zadovoljne pomoći za ublažavanje krize?

Što se tiče poslovanja marina, gotovo sve su u većem ili manjem obimu izašle ususret charter-kompanijama i partnerima u marinama, a koji su mogli koristiti i pomoć marina i mjere Vlade RH za pomoć gospodarstvu. Marine će svoje minuse, zbog prirode poslovanja, zbrajati na kraju godine, i oni sigurno neće biti mali.

Gdje vidite priliku za jačanje tržišne pozicije?

Uz kontinuirano unapređenje kvalitete pružanja usluga i širenje na druge, nove lokacije, priliku svakako vidim u diversifikaciji poslovanja. U tom smislu već smo pokrenuli projekt ACI Sail, u kojem se okrećemo regatnom jedrenju i charteru i otvaramo prostor za dolazak novog, izrazito vrijednog segmenta nautičara, a dodatno analiziramo mogućnost pružanja ostalih turističkih usluga s brendom ACI-ja.

Možete li nešto više reći o projektu ACI Sail?

Tim inovativnim projektom Hrvatska je dodatno pozicionirana na kartu kao jedna od svjetski najprivlačnijih jedriličarskih destinacija i privlači poseban segment nautičara koji traže izvrsnost i iskustvo jedrenja na najvišoj razini. Osim najma jedrilica, za koje već sada bilježimo izniman interes gostiju, pokrenuli smo u svijetu jedinstven trening centar koji vodi posada naših najboljih jedriličara olimpijaca. Što se tiče tehničke strane projekta, odobrio ga je Nadzorni odbor ACI-ja temeljem Nacrta projekta i analize isplativosti te mišljenja i supervizije Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Naravno, epidemija je utjecala i na ACI Sail, ali moram reći da je ACI do sada naplatio 1,6 milijuna kuna penala i provizije zbog kašnjenja brodova te je realizirano 1,5 milijuna kuna treninga i najmova brodova, a 0,4 milijuna kuna je pred realizacijom. To pokazuje da ovaj projekt, unatoč teškoj godini, već sada daje dobre rezultate, piše Jutarnji list.

Potentna marina koja želi biti najbolja na Mediteranu


Kakvi su planovi ACI-ja vezani uz ACI marinu Dubrovnik?

ACI marina Dubrovnik prošle je godine ostvarila najviše prihoda unutar ACI sustava, što nam ostavlja dovoljno prostora za ulaganja u najpotentniju ACI marinu. Projekt obnove dvorca Sorkočević, financiran bespovratnim sredstvima EU, već je prošao fazu projektiranja te očekujemo nastavak financiranja i početak rekonstrukcije dvorca. Uz to smo u posljednjoj fazi projektiranja i ishođenja dozvola za rekonstrukciju gata, kao i elektroenergetske, vodovodne i hidrantske mreže kako bi ACI marina Dubrovnik bila u mogućnosti ispuniti sve zahtjeve nautičara i charter-kompanija. Najveći projekt koji očekuje ACI marinu Dubrovnik u skoroj budućnosti jest proširenje marine sukladno prostornoplanskoj dokumentaciji, a čime će najjužnija ACI marina stati uz bok najboljima na Mediteranu. Veliku podršku u razvoju ACI marine Dubrovnik pružaju nam gradske i županijske institucije, za što im se iskreno zahvaljujem.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

25. rujan 2020 19:46