StoryEditor
Splitčemu se nadaju?

Uoči lokalnih izbora, pitali smo poznate Splićane što u gradu treba mijenjati: U novo nenormalno doba najvažnije je da gradonačelnik/ca bude dovoljno ‘lud i svoj‘

6. veljače 2021. - 09:02
Cropix

Do lokalnih izbori ostalo je još nešto više od tri mjeseca, točnije 16. svibnja biramo novu gradsku vlast. Polako se otkrivaju imena potencijalnih i službenih kandidat za mjesto gradonačelnika, a izbori zauzimaju sve veći dio svakodnevnih ćakula u kojima čujemo razne vizije i mišljenja što bi se u gradu trebalo mijenjati. 

S kojim problemima bi se po njihovom mišljenju trebala 'pozabaviti' nova gradska vlast pitali smo dobro poznata splitska lica. 

Splitski psihijatar, prof. dr. sc. Ivan Urlić ima nekoliko prijedloga za novu gradsku vlast.

image
Ivan Urlić
Božidar Vukičević/Cropix

- Stari Rimljani su govorili kako postolar ne treba ići dalje od postola. Prema tome, govoreći iz perspektive vlastite profesije, nova gradska vlast trebala bi se usmjeriti na brzo osnivanje centara za mentalno zdravlje po različitim dijelovima grada. To bi bilo mjesto gdje bi se svi građani koji imaju razne vrste psihičkih poteškoća, ljudi koji su izašli iz zatvora i bivši ovisnici mogli okupljati te bi im to bilo kao socijalni centar okupljanja gdje bi se mogli rehabilitirati. Primjere takvih centara imamo po gradovima u zapadnoj Europi te se na njih treba ugledati, objašnjava nam dr. Urlić.

Kao starosjedilac Splita smatra da se treba riješiti i pitanje kroničnog problema javnog gradskog prijevoza.

- Za grad ove veličine i njegov daljnji razvoj treba se povesti računa o boljoj organizaciji linija jer građani pogotovo nedjeljom i praznicima imaju problema, odnosno neredovite su i izostaju, a za doći s jedne strane grada na drugu često treba promijeniti i nekoliko linija.

Također se treba ugledati na druge gradove i manja mjesta i postaviti monitore na autobusnim stanicama kako bi se moglo pratiti za koliko vremena dolazi određeni autobus odnosno linija. Treći problem s kojim bi se nova gradska vlast trebala uhvatiti u koštac je pitanje parkirališnih mjesta, odnosno treba raditi na izgradnji nadzemnih i podzemnih garaža pogotovo u blizini bolnice i centra grada. Grad je prometno zagušen i potrebne su odlučne intervencije u tom smjeru, poručio je dr. Urlić. 

Predsjednicu splitske udruge MoSt, Đordanu Barbarić, zatekli smo s pitanjem jer kako kaže popis problema je popriličan. 

image
Đordana Barbarić 
Ante Čizmić/Cropix

- Sto stvari mi je palo napamet koje bi željela da se u Splitu dogode s novim izborima, od općeg komunalnog reda do primjerice dnevnog boravka za osobe s problemima mentalnog zdravlja..., ali na kraju sve želje se svode da gradonačelnik/ca bude dovoljno "lud i svoj", spreman i otvoren da gradi atmosferu suradnje i povezivanja svih za dobrobit i interes grada i građana i želim Gradsko vijeće u kojem vijećnici neće trgovati, kritizirati ni mudrovati čitav mandat, nego volit ovaj grad više od stranke u kojoj pripadaju! Utopija? Možda i nije! Ovo je novo nenormalno doba - poručila je predsjednica udruge MoSt. 

Feđa Klarić, legendarni splitski fotoreporter ističe kako je nedostatak parkirališnih mjesta najveći problem.

image
Feđa Klarić
Tom Dubravec/Cropix

- Kako živim u centru grada iz prve ruke znam kako svi koji dolaze u Split najrađe šetaju i obilaze centar. Uvjereni smo da će i ove godine biti turista, ali oni nemaju gdje parkirati svoje automobile. Ivo Ora, građevinar i pouzdan čovjek već godinama ima rješenje za izgradnju garaža u Svačićevoj ulici te probijanje Manđerove ulice koja bi se spojila na Bihaćku. Gradskom lukom godišnje prođe oko šest milijuna ljudi i svi se oni vrte po centru, a parkinga nema dovoljno. To je dominirajući problem, a lako je rješiv kad bi bilo dobre volje.

Također kada bi se riješio i prostor bivšeg parkinga na početku Vukovarske ulice dobili bi dovoljno parkirališnog mjesta za sve, objašnjava Feđa dodajući za kraj kako dugoročno treba razmišljati i o novoj reprezentativnoj zgradi Muzeja grada Split u kojoj bi se predstavila cijela povijest grada.

Glumica i spisateljica Arijana Čulina smatra kako je grad zapušten.

image
Arijana Čulina 
Tom Dubravec/Cropix

- Mislim da smo definitivno zapustili grad jer da smo svake godine barem jednu ulicu temeljito sredili imali bi rezultate. Kad se vozite po gradu, ceste su pune rupa i tako mnogi razbiju svoje automobile. Pločnici su također prepuni rupa i svako malo kad šetaš zapneš za nešto i možeš se razbiti što je nedopustivo za jedan grad. Netko će reći da nema novaca, al da su svih ovih godina ispunili svoja obećanja grad bi izgledao ljepše. Također, ja sam teatarski čovjek i smatram da nam fali barem još jedna dramska scena, navodi nam Čulina. 

Ističe kako se slika grada u zadnje vrijeme promijenila zbog apartmanizacije i brojnih restorana.

- Po meni je previše objekata brze prehrane. Treba povesti računa prilikom izdavanja dozvola za određene djelatnosti. Kad to dajete stihijski onda se s vremenom i cijela vizura grada mijenja. Razumijem da ljudi zarađuju od turizma, ali se ne može sve staviti u službu toga i primjerice zanemariti kultura. Sve knjižare su pozatvarale i postale su ili bomboni ili fast food. Ne možemo biti grad fast fooda – smatra Čulina.

Za kraj ističe kako bi osoba koja dođe na vlast trebala povesti računa o mladim ljudima.

- Pod to mislim na stambeno zbrinjavanje. Stanovi su u Splitu preskupi i ja ne znam gdje će i što će ti mladi ljudi. Definitivno smo najskuplji grad u Europi s obzirom na primanja. Cijene su nenormalne. I onda se čudimo što nam mladi odlaze – poručuje naša glumica. 

Frane Krnić, vlasnik restorana "Stari Mornar" te kafića "Borsalino" i "Cube" smatra kako bi se "pod hitno trebala riješiti efikasnost Banovine". 

- Preglomazan je to aparat koji jako loše funkcionira. Ako trebate bilo što obaviti trebate ići od jednog do drugog, a pitanje je hoćete li sve ljude koji vam trebaju pronaći. U doba kompjutera kada je sve dostupno oni još uvijek zahtijevaju previše papirologije. Primjerice, za moju baštu od kafića koju držim već 20 godina svake godine moramo popuniti zahtjev za obnovu ugovora, svake godine donijeti i fotokopiju obrtnice, minimalne tehničke uvjete, fotografije bašte koja je 20 godina ista, izvod iz katastra...Svake godine iste papire šaljem, a sve se može riješiti jednim pritiskom na botun – govori nam Krnić.

Dodaje kako zbog koronavirusa sada ispunjavaju i dodatne papire za oslobođenje plaćanja bašte i komunalne naknade.

- Kada nismo mogli raditi zbog epidemiološkoj mjera koje su bile na snazi i koje su još uvijek aktualne, nitko nam direktno nije poslao informacije o oslobođenju plaćanja komunalne naknade, zakupa javne gradske površine. Nikakav pisani trag. Nešto je izlazilo po novinama, ali smo ih morali zvati i tražiti informacije, a u tom slučaju treba znati i tko vam točno treba. Komunikacija i sve to skupa je nula, objašnjava Krnić koji se nada da će nova gradska vlast učiniti Banovinu efikasnijom. 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
13. lipanj 2021 15:18