Strategija razvoja grada Splita do 2030. godine dokument je koji sadrži mnoštvo podataka o stanju u gradu. Naručitelj je Grad Split, a izrađivači su Sveučilište u Splitu i Prometni fakultet Zagreb, na čelu s glavnim koordinatorom izrade dokumenta izv. prof. dr. sc. Vinkom Muštrom.
Stručnjaci su proveli analizu demografije, socijalne skrbi, zdravstva, sporta, kulture, standarda stanovanja, obrazovanja te urbane sigurnosti i kritične infrastrukture, a objavljeni dokument prikazuje rezultate detaljne analize značajnog broja podataka i informacija prikupljenih od raznih javno-pravnih tijela u razdoblju od 2013. do 2017. godine, uključujući podatke iz 2018. godine, gdje su oni bili dostupni, uz dodatna ažuriranja određenih potrebnih podataka nakon početka pandemije koronavirusa 2020. godine u dijelovima analize u kojima je detektirano da je ona prouzročila značajnije promjene.
Analizirajući odabrane pokazatelje zdravstvenog stanja populacije u gradu Splitu, vidljivo je smanjenje vrijednosti standardizirane stope smrtnosti na 100.000 stanovnika kod muškaraca i žena u odnosu na vrijednosti zabilježene za područje Splitsko-dalmatinske županije i RH u 2017. i 2018.
Prema podacima, navode se glavni uzroci smrti prema skupinama bolesti u 2017. godini u strukturi uzroka smrti u gradu Splitu. Tako 39,7 posto čine bolesti cirkulacijskog sustava, slijede ih novotvorine s udjelom od 28 posto, zatim ozljede, trovanja i neke druge posljedice vanjskih uzroka, endokrine bolesti i bolesti dišnog sustava.
Grad Split uvršten je u mrežu zdravih gradova, a Upravni odjel za socijalnu skrb, zdravstvenu zaštitu i demografiju usmjeren je na podupiranje razvoja mentalnog zdravlja, podupiranje ranog razvoja djece, razvoj palijativne skrbi, kao i brigu za starije osobe.
– Razvijena mreža javnih i privatnih zdravstvenih ustanova; Grad Split uvršten je u mrežu zdravih gradova; Grad Split prepoznaje trendove u kretanju demografskog kapitala s ciljem utjecaja na ublažavanje njihovih negativnih utjecaja; Grad Split pruža podršku razvoju zdravstvene infrastrukture kroz sve relevantne djelokruge rada, koji nisu nužno u opisu rada Upravnog odjela za socijalnu skrb, zdravstvenu zaštitu i demografiju – navode.
U djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece u gradu Splitu prosječan broj osiguranika po timu iznosio je 1547, a zdravstvenu zaštitu koristilo je oko 88,3 posto ukupnog broja osiguranika.
U dokumentu su također istaknuli brzu reakciju i stalno prilagođavanje KBC-a Split na pandemiju uzrokovanu koronavirusom te dobru suradnju svih dionika koji sudjeluju u pružanju zdravstvene zaštite unutar javne mreže na području grada Splita.
– Mjere koje su na početku izbijanja pandemije poduzimali Vlada RH, resorna ministarstva i nacionalni stožer civilne zaštite s ciljem reagiranja na pandemiju uzrokovanu koronavirusom bile su korisne, odnosno najbolje moguće u tom trenutku – stoji u dokumentu.