StoryEditor
SplitUVIK KONTRA

Oparin mandat obilježile su katastrofe, najveći križ mu je bila koalicija njegova HDZ-a i Keruma, ali uspio je realizirati i važne projekte. Mogli bi i plakat za njim

30. travnja 2021. - 10:05
Andro Krstulović Opara, gradonačelnik Splita: po ostvarenim projektima lako ćemo ocijenit je li baš 'najgori'  Tom Dubravec/Cropix

Kad bi sta na punu Rivu i zavika: "koji je bija najgori splitski poteštat", uvjeren san da bi jednoglasni zbor odgovorija – ovi koji je sad na vlasti! Takva mu je sudba. Sitite se, u ona doba najgorin gradonačelnikon ikad proglašen je Kerum, ali nadmašija ga je Baldasar, on je nosija titulu "gori od Keruma". A onda je doša Krstulović Opara i okrunili su ga slično: šta je ovo, nikad gori!

A sad kad mu je mandat pri koncu i neće se kandidirat, možemo mirna srca napravit jedan rezime njegove četverogodišnje vladavine, da vidimo di je falija, di je uspija, šta ga je zadesilo, kakav je bija i građanima najvažnije – šta će iza njega ostat, kako je upravija s pinezima Splićanki i Splićana.

Najprije triba reć da je na izborima 2017., kad je porazija Keruma, ostvarija jedan dotad neviđeni osobni uspjeh: pouzdano znan da su za njega glasali moji poznanici koji nikad ne bi zaokružili kandidata HDZ-a da nije bila rič baš o Andri. Šta bi danas rekli, druga je stvar, ali u startu je ima jedan veliki kredit građana koji su očekivali da će se crni niz gradonačelnika s njin prikinit i da ćemo na čelu grada imat čovika kojega se nećemo sramit, koji neće bit korumpiran i koji će dat najviše šta se može. Je li uspija?

Same katastrofe

Oparin mandat obilježile su, ako se sićate, velike katastrofe: odma na početku najveći požar u istoriji grada kad je izgorilo po Mosora, a oganj se dolibija na gradske ulice. Druga velika nenadinja je potkornjak: koštala je Marjan pedesetogodišnja zapuštenost, nered i nerad, pa se za staru borovinu koju niko ne održava pobrinila mater priroda. Otkrili smo tada i da je više od sedandeset posto Marjana neprohodno, ta činjenica može nan sve reć kako smo se brigali o njemu. A palme je poharala pipa, spašene su samo one na Rivi, i to jedva.

Baš u njegovo vrime počele su i nesriće s vodon; kad bi pala jača kiša, voda nije bila za piće. Isto stvar višedesetljetne nebrige za javnu stvar. Ulazak u EU je prominija standard i onu šporku vodu koju smo nazivali najzdravijon na svitu ka evropski građani više nismo smili lokat.

Nije to bija kraj. Navalila je lani i korona-pandemija koja je satrala sve prid sebon, a nama turizam – jedinu granu o koju smo se ka pravi mandrili držali i slatke joj plodove čučali. U par miseci adio. A lipo su nan govorili: monokultura turizma je smrtonosna, moramo se bavit još nečin.

I, za nevolju, baš kad se zalaufa, strefila ga je i teška bolest, puno njih bi se isti čas posvetilo samo sebi i ličenju, ali on nije. Iša je dalje.

Moguće i najveći Oparin križ bila je koalicija njegova HDZ-a i Keruma. Ovi moderni HDZ-ovci u Keruma gledaju ka u svetinju, dobar broj ih je glasa za njega a kontra svoga kandidata i ostali su Kerumu vjerni do danas. Svega je tu bilo, a najmanje interesa građana. Puno hijena na malome pojilu.

Lako se štica

Ajmo vidit šta se učinilo od projekata. Već san puno puta napisa kako je glavni Oparin problem – a to niko ne bi reka – slaba komunikacija s javnošću. Intervjue je dava ritko, na medijska čačkanja kasno se iz Banovine odgovaralo, pa je izlazilo i šta je i šta nije. Poslin je kasno kupit perje. A nije da je mutav, nego se lako štica. Ipak, notali smo dil projekata koji su nan se činili najvažniji.

image
Tom Dubravec/Cropix

Završija je prvu fazu sanacije Karepovca, i to dok je po grada kmečalo da in smrdi privrćanje škovaca. To su bili miseci ludila. Očistija je Žnjan od tridesetak nelegalnih objekata, usprkos ozbiljnin pritnjama, a od države je dobija koncesiju i proveja arhitektonsko-urbanistički natječaj i sad je izdana lokacijska dozvola. Žnjan je još pust, ali više nego ikad ima šansu postat najbolje kupalište s obe strane Jadrana.

Gradit će se pročišćivač vode na izvoru Jadra, čeka se natječaj i još dvi godine. To ide sporo. Ali počinje projekt aglomeracije Split – Solin: gradit će se 124 kilometra kanalizacije i 64 kilometra vodoopskrbe.

Za dicu: izjednačene su cijene u gradskin i privatnin vrtićima, izgrađena dva vrtića, projektiran još jedan na Pujankama. Nadograđene su tri osnovne škole, adaptirana jedna, još su tri energetski obnovljene i jedna plinoficirana, a Centar za autizam radi na tri lokacije. Sa dva milijuna kuna za školske libre došli smo na pet milijuna. Split je rekorder u državi po stipendiranju učenika i studenata, 900 ih prima stipendije i potpore. Uređeno je devet dječjih igrališta, sad će još četiri.

Pri kraju je najvidljiviji projekt u komunali: konačno uređenje Trga Gaje Bulata prid kazališten koji je desetljećima bija parking za autobuse, a prije godinu dana i Šperun je očišćen od auta i sređen ka prava pjaceta. Izgrađena je zgrada za branitelje na Žnjanu sa 17 stanova. Uređeno je reciklažno dvorište na Orišcu, a tribalo bi ih još pet – tu se ne moremo puno falit jer smo katastrofalni u odvajanju škovaca i šporkici svake vrste. Uspostavljen je sustav javnih bicikli, ima ih 280 na 52 postaje. To se lipo primilo.

Puno za invalide

Asfaltirano je 150 kilometri cesta i 22 kilometra trotoara, konačno je izgrađena pristojna cesta priko Kile do POS-ovih stanova.

Napravljene su dvi kvartovske garaže sa 605 novih mista i dograđena ona na Merojaku za još 93 mista, a još se čeka gradnja četiri garaže. Upiranje nazavisnoga vijećnika Ante Zoričića urodilo je plodon, Andro se zauzeja i za koji dan očekuje se otvaranje Hospicija Matošić, prvoga u Dalmaciji, onda "Četiri palme" s osan stanova za mlade bez roditelja.

Mora se priznat da je Krstulović Opara učinija puno za osobe s invaliditeton kojima je Split ranije bija neprijatelj; ugrađeno je pedeset rampi na ulicama, rezervirano osandeset mista na parkiralištima, postavljen lift na kupalištu Bena i uređena plaža na Žnjanu. A sedamnaest objekata dobilo je pristup za naše sugrađane s invaliditeton, među njima HNK, Hrvatski dom, Stara vijećnica na Pjaci, ŠC Gripe, svi autobusi Prometa, pa i povijesna jezgra na Srebrenin vratima i Prokurativama.

Obnovljen je Hrvatski dom u Tončićevoj ulici i u njega doša najskuplji klavir, onda Stara gradska vijećnica na Pjaci, obnovljen je srušeni foyer u teatru, ugrađen lift i sređena fasada, a uređena je i nova multi-kulti dvorana na Trgu HBZ-a.

Otprije dvi godine Split prvi put u povijest upravlja Dioklecijanovin podrumima – virovali ili ne – a isto tako je kazalište poslin 127 godina uknjiženo na Grad!

Restauriran je Torjun – mletačka kula na Voćnome trgu, dobar dil baroknih bedema, saniran je krov crkve sv. Mikule na Stagnji, a počela je obnova Gospe od Betlema na Marjanu. Zgrada staroga Vodovoda kraj općine adaptira se za kulturu.

Krenulo je i sa EU fondovima; do 2017. skupljeno je tako 9,4 milijuna kuna, a od osnivanja agencije RaST 904 milijuna kuna, s projekton Aglomeracije bit će 3,7 milijardi kuna.

Najvažniji projekt

Možda i najvažniji projekt za budućnost Splita je Tehnološki park na Dračevcu, rok za izgradnju "mozga grada" je 2023., a dokumentacija je gotova. Nabavljena su 52 nova gradska autobusa, a u dvi godine starost in je snižena sa 14 na dvi godine. Za Marjan je iz EU fondova došlo 15,8 milijuna bespovratnih kuna. U četiri godine za sportsku infrastrukturu po kotarima išlo je više od 11 milijuna kuna.

I tako redon, nećemo vas više pilat. Sami ćete vidit. A onda ćemo ocijenit je li baš "najgori". Jer nema lipše i gore stvari nego bit gradonačelnik Splita: ne valjaš dok si na vlasti, a poslin za tebon plaču.

image
Tom Dubravec/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
20. lipanj 2021 12:35