StoryEditor
SplitPROJEKT BUDUĆNOSTI

Kako bi od vrha Marjana do Prve vode stigli za pet minuta? Žičarom! Slovenci su izradili čitav projekt, ali gradska uprava očito nema interesa

19. studenog 2020. - 12:58
Goran Mehkek/Cropix/Ilustracija

O žičari do vrha Marjana nije se jednom pisalo, ni govorilo. Što službeno, a što u ćakuli, s odobravanjem, ili negodovanjem – kako kome milo.

Koncept trase od Zapadne obale do Prvog vrha na Marjanu, predstavljen u sklopu idejnog rješenje revitalizacije same Zapadne obale, prije deset godina prvi je put ovu mogućnost stavio u javnu raspravu. No, kako u sklopu izgradnje nove obale za žičaru ionako nije bilo novca, skice su bačene u neku ladicu, a s njima je zaključana i ta tema.

Manje je, pak, poznato da je i aktualnoj vlasti prije koju godinu predložena još jedna žičara do Marjana, ovog puta s trasom na sjevernim padinama šume, i to ni manje ni više, nego od strane naših susjeda Slovenaca.

Donja postaja ove žičare nalazila bi se na Prvoj vodi, a gornja na Drugom vrhu – Telegrinu, te bi se u šumu arhitektonski uklopila s minimalnim utjecajem na okoliš. Tako je barem vidi Marko Gal, autor ovog idejnog projekta i jedan od osnivača mariborskog instituta "Arti Future" koji ga potpisuje, a koji nam se obratio ohrabren najavom obnove Zoološkog vrta na Marjanu, s nadom da je klima u Gradu malo "zatoplila".

Grad nije zainteresiran

– Uzimajući u obziru sve protivnike ove ideje, osmisli smo koncept koji, po našem mišljenju, nikome ne bi bio na štetu. Za razliku od ranije predložene trase na Zapadnoj obali, ova ne bi prelazila iznad stambene zone i ne bi narušavala vedute grada. Također, ne bi imala većeg utjecaja na životnu sredinu ljudi, niti bi u bilo kojem smislu devastirala šumu. Naš je prijedlog gradonačelniku Andri Krstuloviću Opari predstavio moj prijatelj alpinist Stipe Božić, ali interes Grada je izostao – govori nam Gal, ističući kako je s novim lokalnim izborima 2021. godine došlo vrijeme da se predmeti od javnog interesa stave u fokus.

Prema njegovim riječima, zbog svog položaja i blage klime, Split i Marjan idealna su pozicija za izgradnju žičare, a kao najpovoljnije rješenje predlaže gondole s četiri do deset sjedala. Visinski uspon od oko 170 metara, u dužini trase od 700-tinjak metara gondole bi savladale kroz cca pet minuta, dok bi kapacitet gostiju bilo moguće regulirati brzinom vožnje, ili ograničenjem broja vožnji po jednom satu, i to na maksimalno 500 osoba u satu.

Ukupan iznos troškova opisanog postrojenja, s izgradnjom donje i gornje postaje te nosećih stupova, zatim kupnjom gondola, kao i potrebne softverske i druge tehnologije Gal procjenjuje na četiri do četiri i pol milijuna eura dok bi, dodaje, eventualna izgradnja objekata uz postaje žičare cijenu povisila za dodatnih milijun i pol eura.

– Takve se stvari vrlo jednostavno mogu financirati kroz EU fondove, i to, prema našem iskustvu, traje nekoliko mjeseci – od prijave do primitka sredstava, pa se, gdje ima volje, ovakav projekt može realizirati u manje od godinu dana – ističe naš sugovornik.

Ovaj zaljubljenik u Jadransko more, koji za sebe u šali kaže da je u prošlom životu bio Dalmatinac, kroz rad u "Arti Future" institutu sudjelovao je u izradi projekata mnogih žičara, pa je osim realiziranih u rodnoj Sloveniji, osmislio neke i za Hrvatsku.

– Prije dvije godine, uz podršku tadašnjega gradonačelnika Makarske Tončija Bilića i Joze Bekavca, koji je u to vrijeme obnašao funkciju ravnatelja Parka prirode Biokovo, razradili smo koncept žičare od Makarske do Biokova, no smjena vlasti koja je uskoro uslijedila projekt je stavila na čekanje.

Slično se dogodilo i u crnogorskom Kotoru, gdje je već usvojen projekt za koji su bile odobrene i financije stopiran zbog zakašnjele komunikacije s UNESCO-om, ali i na drugim lokacijama duž Jadrana, gdje se uvijek pronađe način da se opstruira napredak. Sjetite se samo priče o žičari do Vidove gore na Braču i kako se općinski načelnici nisu mogli dogovoriti pa je sve stalo. Nekako uvijek prevladaju osobni, sitni interesi – smatra naš sugovornik, pa dodaje kako se bez vizije i suradnje na korist zajednice ne može ići naprijed.

Zakon o Marjanu

Marjan je, kaže, također žrtva osobnih interesa, ali i neadekvatnog upravljanja institucija koje o njemu brinu, a poslu, smatra, nisu dorasle. U cijelosti mu je, ističe, prijeko potrebna opsežna revitalizacija, te sveobuhvatno sagledavanje mogućnosti njegova očuvanja, unaprjeđenja i oplemenjivanja, što je, dodaje, prevelik zalogaj za jedan grad.

– Primijetili smo da se problemi Marjana rješavaju parcijalno, počevši od Zoološkog i Botaničkog vrta, preko problema prometovanja na Benama, da ne spominjem tamošnji ugostiteljski objekt, zatim pitanja pristupa obali kod Instituta, prometovanja do uvale Kašjuni, održavanja putova i arheoloških objekata na Marjanu, rješavanja problema bolesti drveća te općenito pošumljavanja... Mišljenja smo da Grad Split i Županija moraju usvojiti zakon o Marjanu, koji bi obuhvatio cjelokupno rješenje toga područja – kaže naš sugovornik.

Ideja žičare kakvu predlaže bila bi, kaže, samo dio te priče, jer bi se pristup na vrhove Marjana omogućio hendikepiranima, starijima i maloj djeci, ali i turistima, te biciklistima, koji bi uživali lakši pristup "downhill" stazama.

Rekreacijske i sportske aktivnosti koje bi izgradnjom žičare bile omogućene brojne su i zanimljive, a prije svega, kaže, ovise o promišljanju lokalne turističke zajednice, koja najbolje zna procijeniti u kojem smjeru razvijati ovaj "biser" grada.

– Svaka žičara je multiplikator razvoja turizma na području gdje se stvori. A ako pogledate naše iskustvo u Sloveniji, vidjet ćete da žičare nisu dovele do devastacije, niti nekontrolirane eksploatacije prirode, nego upravo obrnuto. Gdje postoje žičare postoji i red, planski osmišljen sadržaj i kontrola. Tu sve funkcionira skladno i povezano – zaključuje Gal.

Turistička atrakcija


Prema prijedlogu slovenske tvrtke, centar grada i donju postaju žičare povezivao bi "elektro-shuttle", koji bi na svome kružnom putovanju nudio pristup turistima i ljudima ograničene mogućnosti kretanja. I sama bi žičara, kaže Gal, razgledavanje omogućila ljudima s invaliditetom, te starijima i ostalima koji ne mogu pješke doći na vrh Marjana.

image
Marko Gal iz mariborskog instituta ˝Arti Future' PRIVATNI ALBUM
.
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

24. siječanj 2021 08:33