StoryEditorOCM
Splitponos sveučilišta

Ekipa s FESB-a sudjelovala u otkriću najudaljenije aktivne galaktičke jezgre, profesor opisao nezaboravno iskustvo

Piše Universitas
8. veljače 2024. - 08:04

Kolaboracija Large Sized Telescope (LST) objavila je detekciju izvora OP 313 na vrlo visokim energijama teleskopom LST-1. Ovaj izvor, OP 313, bio je poznat na nižim energijama, ali nikad nije bio detektiran na energijama elektromagnetskog zračenja iznad 100 GeV, tako da je ovo prvo znanstveno otkriće teleskopa LST-1. S ovim rezultatima, OP 313 postaje najudaljenija aktivna galaktička jezgra ikada detektirana te ujedno potvrđuje iznimne performanse prototipa teleskopa LST, koji je još u fazi puštanja u rad na sjevernom opservatoriju CTAO na Kanarskom otoku La Palma, Španjolska. OP 313 je kvazar, a kvazari su iznimno sjajni i udaljeni objekti koji su i najenergičnije pojave u poznatom svemiru.

Izvori emisije kvazara su središta galaksija, gdje supermasivna crna rupa guta materijal iz svoje okoline, stvarajući moćne akrecijske diskove i mlazove svjetlosti i relativističkih čestica uslijed tvari koja se urušava. Kvazare je teško detektirati na vrlo visokim energijama gama-zračenja jer su jako udaljeni. U ovom slučaju, OP 313 ima izmjereni pomak ka crvenom 0,997, što ukazuje da svjetlosti treba oko osam milijardi godina da stigne do naših teleskopa te ga čini najudaljenijim AGN izvorom i drugim najudaljenijim izvorom ikada detektiranim u području gama-zračenja vrlo visokih energija. Naime, što je izvor udaljeniji, to ga je teže detektirati na vrlo visokim energijama zbog izvangalaktičke pozadinske svjetlosti.

Presedan

Teleskop LST-1 je optimiziran da ima što veću osjetljivost u području energija između 20 i 150 GeV jer u tom području izvangalaktička pozadinska svjetlost najmanje oslabljuje intenzitet gama-zračenja. Ovakve performanse omogućile su da kolaboracija LST prvi put proučava ovaj izvor na energijama od desetak GeV. Kolaboracija LST nastavit će promatrati ovaj izvor teleskopom LST-1 kako bi prikupila što više podataka te će omogućiti precizniju analizu koja će doprinijeti boljem razumijevanju izvangalaktičke pozadinske svjetlosti, kao i proučavanje magnetskih polja unutar aktivnih galaktičkih jezgara.

image

Teleskop LST

Privatna Snimka/

– Biti dio međunarodnog tima sastavljenog od uglednih znanstvenih institucija diljem svijeta, izazovno je iskustvo, posebno kada ste odgovorni za razvoj jednog dijela iznimno složenog instrumenta kao što je teleskop LST-1. Ukupna ulaganja u izgradnju teleskopa LST-1 iznose oko 10 milijuna eura, a naša ulaganja u nabavu opreme za sustave za koje smo odgovorni samo 20 tisuća eura (0.2 posto), koja su ipak ključna za uspješan rad teleskopa. Obrazovanje doktoranda u ovakvoj međunarodnoj kolaboraciji koja zahtijeva gotovo svakodnevnu suradnju i koordinaciju da se ispune preuzete obveze i da se ostvare strogo propisane performanse jedna je dodatna kvaliteta u profesionalnom razvoju mladih znanstvenika. Zahtjevno je, izazovno i lijepo iskustvo biti dio tima koji gradi novi znanstveni instrument, koji ne možete naručiti preko Amazona – kazao je prof. Nikola Godinović, voditelj hrvatske grupe u kolaboraciji CTA.

Stotine znanstvenika

Kolaboraciju LST čini više od 400 znanstvenika i inženjera iz 67 različitih institucija iz dvanaest zemalja svijeta. Samo zahvaljujući njihovom zajedničkom radu moguće je održavanje visokih performansi teleskopa, zahtjevno prikupljanje i analiza podataka te objavljivanje tehničkih i znanstvenih publikacija. Znanstvenici iz Hrvatske (Rijeka, Split i Osijek) članovi su kolaboracije LST koji su doprinijeli svim fazama razvoja teleskopa LST-1, dizajnu, izgradnji, puštanju u rad i analizi podataka.

Na FESB-u u Splitu dizajniran je, testiran i razvijen sustav za kalibriranje pogonskih motora za usmjeravanje teleskopa te precizno mjerenje usmjerenosti teleskopa. Dr. Darko Zarić, tada doktorand čiji je mentor bio prof. Nikola Godinović na FESB-u u Splitu, dizajnirao je, testirao i razvio sustav kojim se s preciznošću boljom od 5 kutnih sekundi (pomak od 0,7 milimetara na udaljenosti od 27 m) deset puta u sekundi mjeri pomak kamere udaljene 27 metara od reflektora, te je uspješno instaliran na teleskop LST-1 i u potpunosti ispunjava zahtjeve dizajna. Drugi sustav, za precizno mjerenje i korekciju usmjerenosti teleskopa prilikom opažanja, razvija doktorand Toni Šarić, također na FESB-u u Splitu, a u fazi je finog podešavanja i kalibracije.

Najveći zemaljski opservatorij za kozmičko gama-zračenje

Opservatorij CTAO bit će najosjetljiviji instrument na svijetu za istraživanje visokoenergijskog svemira. Točnost bez premca pružit će nove uvide u najekstremnije događaje u svemiru, odgovarajući na pitanja u području astrofizike i šire, koja se odnose na tri glavne teme: razumijevanje podrijetla i uloge relativističkih kozmičkih čestica, istraživanje ekstremnih okruženja (poput crnih rupa i neutronskih zvijezda) te istraživanje u fundamentalnoj fizici (poput prirode tamne tvari). Da bi to postigao, CTAO će koristiti tri vrste teleskopa: velike teleskope, srednje velike teleskope i male teleskope. Više od 60 teleskopa bit će raspoređeno između dviju lokacija nizova teleskopa. CTAO će također biti prvi takav opservatorij koji će biti otvoren svjetskim znanstvenim zajednicama kao resurs za podatke jedinstvenih visokoenergijskih astronomskih opažanja. CTAO gGmbH blisko surađuje s partnerima iz cijelog svijeta na razvoju opservatorija CTAO. Glavni partneri uključuju timove koji doprinose razvoju različitih komponenti hardvera i softvera za teleskope, uz kolaboraciju CTA, međunarodnu skupinu znanstvenika koji definiraju znanstvenu strategiju od početka projekta. CTAO je 2018. godine od strane European Forum on Research Infrastructure (ESFRI) promoviran u status "značajnog projekta" (Landmark status) te je definiran i kao glavni prioritet među novim zemaljskim infrastrukturama na ASTRONET Roadmap 2022-2035.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
28. travanj 2024 23:26