Sutra (četvrtak) s početkom u 11 sati u Hrvatskom saboru u izložbenom prostoru pred Baščanskom pločom otvara se izložba "Hrvatski školski brod Jadran - matična luka Split 1933. - 2023."
Organizatori izložbe, uz Hrvatski sabor, su Hrvatski pomorski muzej Split i Muzej Domovinskog rata Split, dok je njezin svojevrsni promotor, možemo ga tako nazvati, saborski zastupnik i bivši splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara.
Kao uvertiru u samu izložbu Krstulović Opara se potrudio da saborski zastupnici na svojim klupama danas prije početka sjednice dobiju prigodnu brošuru koja ujedno služi i kao pozivnica za izložbu.
Podsjetimo, izložba i prigodni okrugli stol su se krajem rujna najprije održali u Splitu, u Domu Hrvatske vojske "General-bojnik Ivo Jelić" u povodu obilježavanja 90. godišnjice dolaska hrvatskog školskog broda "Jadran" u Splitsku luku.
"Jadran" je u splitsku luku uplovio 6. rujna 1933., a svečanosti su tom prigodom trajale tri dana. Od tada do 1990. godine, brod je služio isključivo u svrhu obrazovanja na pomorskim školama na hrvatskoj obali, primjerice u Dubrovniku, Šibeniku, Puli i Splitu.
Međutim, od jeseni 1991. godine, barkatin, koji se tada nalazion na remontu u Tivtu, je prisilno ostao u vlasništvu Crne Gore, zbog ratnih okolnosti i agresije na Hrvatsku. Sve od tada Hrvatska brod pokušava vratiti u matičnu luku, Split.
Upravo je danas na aktualnom satu sjednice Sabora Krstulović Opara postavio pitanje Gordanu Grliću Radmanu, ministru vanjskih poslova što je s vraćanjem broda u matičnu luku Split i rješavanjem pitanja sukcesije i povrata otete flote koja je u vrijeme otmice vrijedila, kaže, dvije milijarde dolara.
- On je dio hrvatskog pomorskog identiteta i hrvatske kulture. Iako je već 30 godina u rukama Crne Gore, nisu prestala naša traženja za povratom tog broda kojeg Crnogorci žele prikazati i isfabricirati svoju nepostojeću pomorsku povijest, pri čemu tu ne uključujem slavnu baštinu Bokeljske mornarice na koju smo ponosni.
Smatram da se pravo partnerstvo mora zasnivati na poštenim odnosima, a ne na mlitavom popuštanju kao što je bio slučaj kod prethodnih vlada. Što Vlada radi da bi vratila hrvatski brod Jadran i što radi na odšteti od dvije milijarde dolara? - pitao je ministra Grlića Radmana.
- Mi smo zadnjih sedam godina istaknuto tražili ono što pripada hrvatskoj državi, a u ljeto ove godine smo poslali jednu od mnogih prosvjednih nota jer se obilježavalo 90 godina Jadrana kao da pripada Crnoj Gori pa smo osvijestili u toj noti činjenicu da je brod izgrađen 1930. godine da je konstruktor bio Josip Škarica iz Rijeke, da je izgrađen hrvatskim novcem.
Upisan je uz Split u flotne liste svih luka na Jadranu. On se 1990. godine igrom slučaja našao u Tivtu na remontu i tamo je i ostao. U prosvjednoj noti smo istaknuli da prisvajanje tuđe imovine nije uzus, nije u skladu s međunarodnim običajem i europskim vrijednostima za koje se Crna Gora opredijelila.
U svim našim susretima, bez obzira što se vlade mijenjaju, to je pitanje i dalje otvoreno i od njega ne odustajemo. Dobro je da Vi to osvješćujete i drago mi je da ćete imati sutra ovu izložbu. Drago mi je da smo na istom putu prema vraćanju hrvatske imovine - odgovorio mu je pomalo neodređeno ministar.
- Znači, možemo očekivati uplovljavanje hrvatskog broda Jadran u matičnu luku Split? Čekam taj dan. No, znamo da su u Crnoj Gori do sada bile proeuropske vlade na vlasti i izbjegavale su ozbiljni dogovor s nama oko povrata broda, a danas imamo prosrpsku i proputinovsku vladu.
I što očekuje? Ulazak u Europu? I potporu Hrvatske na tom putu? A, ne... ne. Treba bit oštar principijelan i dat listu uvjeta - zaštitu manjine, povrat imovine, plaćanje odštete žrtvama i onima koje su dolje zatočili. Jer, pjesmice s Lovćena ne mogu bit isprika Dubrovniku. Dosta pjesmica. Jedino dogovor, ugovor, dobrosusjedstvo! - oštar je na kraju očitovanja bio Krstulović Opara.