StoryEditorOCM
PremiumROBOT U AKCIJI

Vjerujte, uskoro bi sam Dioklecijan mogao voditi turiste po svojoj palači. Hoćemo li zbog botova svi ostati bez posla?

Piše Sandro Pogutz
24. siječnja 2023. - 17:30

Možda ne već ove sezone, ali za koju godinu turiste bi po Dioklecijanovoj palači mogao voditi sam - Dioklecijan. Uvjeravaju me u to dvojica entuzijastičnih zaposlenika turističke agencije Adriatic.hr - marketing specijalist Ian Paligorić i web-developer Zvonimir Pastuović.

U proširenoj stvarnosti, uz asistenciju botova, to bi se moglo dogoditi brže nego što biste mogli očekivati. A proširena stvarnost sve će više biti - naša stvarnost. U njoj se, eto, moguće družiti i s umirovljenim rimskim imperatorom, ali poslije ćemo o njemu, vratimo se za početak na botove...

Bot je skraćeni naziv za robota, ali ne onog kakvog poznajemo još iz starih SF filmova ili pjesama grupe "Kraftwerk". Kad danas kažemo bot, mislimo na računalni program koji se "osamostalio" i kao takav komunicira s čovjekom na internetu. Dakle, botovi su "manekeni" onog što poznajemo kao umjetnu inteligenciju ili "artificial inteligence" (AI).

Prema Wikipediji, pod tim se pojmom podrazumijevaju softverski agenti koji djeluju uzajamno s mrežnim servisima namijenjenima ljudima kao da su i oni sami ljudi. Primjer botova su roboti za čavrljanje kojima ljudi mogu postavljati pitanja na prirodnom jeziku, najčešće engleskom, i od njih dobiti pisane i verbalne odgovore. U praksi, takvi se roboti koriste za odgovaranje na pitanja o vremenskoj prognozi, sportskim rezultatima, poštanskim ili telefonskim brojevima, voznim redovima...

No, to je "sitniš". Stvar je dogurala dotle da je danas najnoviji tehnološki hit softverski alat ChatGPT tvrtke OpenAI, koji za vas - samo ako znate s njim pametno razgovarati - može sročiti lijepo rimovanu pjesmu, narisati crtež ili napisati tekst pismeniji od mnogih komentara pravih ljudi na društvenim mrežama.

Nije jedini, ali je zasad najpopularniji chatbot softver te vrste, koji se već neko vrijeme može koristiti besplatno u probnom razdoblju. Upravo je oglašena i komercijalna verzija za oko 47 dolara mjesečno. Na društvenim mrežama mnogi su se već pohvalili "svojim" crtežima i stihovima koje im je generirao ChatGPT; stvar je prestiža dokazati da si već ovladao vještinom "šaptača" botovima.

Oni svakako nisu savršeni. Još! Jedan fan s Novog Zelanda poslao je tako kantautoru Nicku Caveu pjesmu koju je napisao ChatGPT "u stilu Nicka Cavea", a ovaj ju je s pravom nazvao “sranjem” i “grotesknim ismijavanjem onoga što znači biti ljudsko biće”.

A opet, botovi dokazano mogu pisati elementarne novinarske vijesti ili generirati ilustracije pa su mnogi u medijskoj industriji već pomalo zabrinuti za svoje poslove. I ne samo oni...

Botovi su tu da ostanu - ChatGPT neki u nas već koriste u poslovanju, a što je logičnije nego da to bude u turizmu, glavnom "dioničaru" hrvatskog BDP-a.

Ian Paligorić kao marketingaš i Zvonimir Pastuović kao programer već su ga ugradili u poslovanje Adriatic.hr-a pa smo se našli da porazgovaramo o njihovim iskustvima.

No, za početak me više od toga, priznajem - posve sebično, zanimalo može li ChatGPT pročitati, odnosni "skinuti" digitalnu snimku našeg razgovora, umjesto da ja to radim "pješke". Znao sam da transkripcija neće biti savršena, ali 37 minuta digitalnog tonskog zapisa na hrvatskom ovaj alat je pretvorio u tekst za oko 25 minuta.

Da, naravno, trebalo ga je pomno urediti, što bi i meni koji sam bio sudionik razgovora - a kamoli nekom drugom - bilo nemoguće bez snimke u slušalicama za usporedbu. A to je na trenutke bilo urnebesno zabavno. Najviše kad sam vidio kako je bot sintagmu "i evo ti bloga" preveo kao - "jebo ti bloga". Bez tri točkice.

Ian Paligorić dosad je morao za neki osnovni blog na web-stranici Adriatic.hr potrošiti minimalno četiri sata da bi izradio kvalitatan sadržaj, što uključuje i prethodno prikupljanje podataka za tekst koji treba napisati.

Ako već nemaju originalnu sliku, mora otići na neku web "tržnicu" poput Shutterstocka i kupiti je, pazeći da ne krši ničiji copyright. Čak i najveći stručnjaci u jednom radnom danu mogu napraviti samo dva bloga. A to Paligoriću nikako nije jedini, niti glavni posao.

image

Ian Paligorić
 

Duje Klarić/Cropix

Nakon što je vidio da kolege jedni o drugima pišu pjesmice uz pomoć free verzije ChatGPT-ja, dosjetio se da bi taj alat već u njegovoj testnoj fazi mogli bolje iskoristiti. Zaozbiljno, umjesto za šalu. I evo - "zaposlili" su chatbota da im generira kosture blogova, oni mu samo zadaju temu za tekst.

- Ako mu napišemo samo "daj mi blog o Makarskoj revijeri", to će biti vrlo suh i općenit tekst. Morate se postaviti kao šef koji razgovara sa zaposlenikom. Ako mu ovaj dođe i kaže da napiše blog o Makarskoj, on će otići na Wikipediju ili neki sličan izvor, napraviti copy-paste, malo preraditi i evo ti bloga.

Ako želite baš specifičan blog, u konkretnom slučaju o Makarskoj, treba dati preciznije upute i samim tim će tekst na kraju više sličiti na ljudski. Isto tako kad dođemo do slika.

Maloprije smo to testirali: dali smo mu uputu "generiraj sliku sretnog turista u Splitu". On će naći na internetu slike slobodne za besplatnu komercijalnu upotrebu i od toga generirati onu koja odgovara našem sadržaju i uputama - kaže Zvonimir Pastuović.

Na taj način Paligorić može unutar samo jednog radnog dana generirati desetke kostura blogova koje će naknadno urediti i dati im svoj autorski štih, tako da kroz mjesec imaju čak do dvije objave dnevno, a inače bi na to potrošio petnaest dana.

- Znam da se sad zbog toga svi boje da će ChatGPT preuzeti posao novinara, programera... Ali, podsjećam vas da kalkulator nije zamijenio profesora matematike ili fizike, samo je olakšao posao, tako će biti i ovdje - kaže Pastuović.

Realni problem kod botanja jest da može doći do "zatupljivanja", ono kad uslijed pretjeranog korištenja chatbota dođeš do toga da u biti ne znaš što je on uopće napravio.

- Mislim da je sam Bill Gates rekao da bi danas svatko morao imati minimalno četiri razreda osnovne škole programiranja. Ne kako bi naučio programirati, nego da bi naučio razmišljati na programerski način. A to znači i kako kvalitetno komunicirati s chatbotom. On ne podnosi epitete i prevelike opise, kao ni Google tražilica - valja mu samo poslagati što više točnih pojmova - kaže Pastuović.

Pohvalio se da su i u programerskoj "diviziji" agencije već počeli testirati OpenAI. Rezultat: nešto za što im je trebalo osam sati sada programeri obave za dvije minute:

- Adriatic.hr redizajnira web-stranicu prilagođavajući se modernom korisničkom iskustvu. Na primjer, da jednog dana odlučimo na njoj osim turističkog smještaja nuditi i izlete, ja bih sad kao programer - da bih ugradio tu novu značajku u sustav - trebao pronaći kako je cijeli kod strukturiran, proučiti dokumentaciju i tek onda početi pisati novi.

S druge strane, botovima koji su istrenirani na našu bazu kodova samo trebam reći: "Definiraj mi klasu za izlete i napravi stranicu na kojoj se izleti prikazuju." U jednoj minuti tako zamijenim sve što bi programer trebao raditi mjesec-dva. U jednoj minuti!

image

Zvonimir Pastuović
 

Duje Klarić/Cropix

- U mom slučaju - kaže Pastuović - poanta je u tome da ja budem više inženjer nego programer. Ako poznaješ logiku programiranja, nije ti problem iz jednog programskog jezika prijeći na drugi. Isto tako je s chatbotovima: ako im znaš postaviti kvalitatan upit, dobit ćeš bolji rezultat. Vidio sam jedan izvrstan meme na LinkedInu, gdje se kaže: "Neće vas botovi zamijeniti. Zamijenit će vas osoba koja ih zna koristiti."

OpenAI tehnologiju - koja je uzbunila duhove i umove već u začecima - njezini kreatori najlakše prezentiraju upravo s pomoću straha od nje, kroz paranoju oko gubitka poslova. To je najbolji marketinški trik - kad se svi uplaše, svi će poći vidjeti što ih to plaši. Stoga OpenAI daje korisnicima da se malo "igraju" s ChatGPT-jem, a zapravo svaki bot od svakog njihova  upita uči. Kroz tu korisničku "igru" on se usavršava, nadograđuje svoju inteligenciju.

Pastuović ukazuje na fascinantan podatak da je Microsoft dosad investirao ukupno 10 milijardi dolara u OpenAI. Usporedimo li to s ogromne 44 milijarde koliko je Musk dao za Twitter - a ovo je tek inicijalna investicija - to samo po sebi govori o važnosti projekta, količini podataka i brzini kojom će ova tehnologija zavladati.

U IT svijetu procjena je da ćemo za pet godina imati revoluciju u korištenju tehnologije. Jedna od zavodljivih ideja je spojiti chatbotove s proširenom stvarnošću ili AR (augmented reality).

- Zamislite konkretnu ideju da mi tu "uskrsnemo" Dioklecijana kroz proširenu stvarnost i spojimo ga na ChatGPT. To znači da Dioklecijan doslovce može biti turistički vodič, kao da je ispred vas stvarna osoba koja turistu odgovara na pitanja o svojoj palači.

Vidite ga na zaslonu mobitela u prostoru na koji usmjerite kameru. To je ideja koju ćemo razvijati u budućnosti bude li sreće, tehnologije i vremena.

Pa što će onda raditi turistički vodiči, nije li normalno da se isprepadaju pred ovakvim vašim vizijama budućnosti - upadam.

- Ne, oni će zarađivati. Turistički vodiči neće izgubiti posao, nego će samo optimizirati svoj poslovni proces. Jer oni će generirati te ture, točnije - točke na kojima se taj karakter prikaže, spreman za komunikaciju.

I onda, umjesto da turistički vodič svaki dan vodi turiste u obilazak, oni će preko mobitela samo kupiti turu. A čiju će turu kupiti ovisi o tome tko će se bolje prodati. To je sad pitanje tipa je li ti draži Mercedes ili BMW, uvijek je tu prisutan odnos ponude i potražnje - kaže Zvonimir Pastuović.

A uvijek će, naravno, biti i ljudi koji će osjećati odbojnost prema tehnologiji i htjeti da ih čovjek vodi po gradu jer im je važan ljudski faktor. Ali, dvojac iz Adriatic.hr-a očekuje da će u idućih pet godina većina ipak koristiti ovu modernu tehnologiju.

image

Web-developer Zvonimir Pastuović i marketing specijalist Ian Paligorić iz turističke agencije Adriatic.hr

Duje Klarić/Cropix

- Već neko vrijeme nas guraju u VR, virtualnu stvarnost, ali teško je zamisliti da će ljudi šetati po ulici s ogromnim kacigama na glavi. Čak ni motoristi ne vole nositi kacige. Ali imati proširenu stvarnost kroz mobitel - s time će se svi lakše sroditi jer ionako već zure u mobitele.

I to je budućnost koju mi vidimo za pet godina: kombinacija proširene stvarnosti s umjetnom inteligencijom. Imat ćemo virtualne karaktere kao prijatelje. U tom smislu očekujemo ogroman informatički bum, usporediv s industrijskom revolucijom do koje je došlo s pojavom parnog stroja - zaključuju moji sugovornici koje, evo, vidim baš nabrijane, u niskom startu...

Iz dana u dan trudimo se približiti naš sadržaj vašim potrebama, Slobodna Dalmacija je tu za vas i zbog vas. Molimo vas stoga da izaberete jedan od ponuđenih odgovora i podijelite s nama mišljenje o članku koji ste upravo pročitali.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
25. siječanj 2023 09:56