StoryEditorOCM
PremiumZA 25.000 EURA

Potražili smo Hrvatice na ilegalnom tržištu surogat majki: ‘Vi samo pijte i pušite, a ja ću vam roditi bebu!‘

Piše Eda Vujević
24. siječnja 2023. - 21:00

Gotovo u potpunoj tišini, barem u domaćoj javnosti, prošao je zakon kojeg je prije mjesec dana potpisao ruski predsjednik Vladimir Putin, a kojim je Ruskinjama ubuduće zabranjeno rađati djecu za ‘naručitelje‘ iz inozemstva.

Surogat majčinstvo tim je zakonom Rusija ograničila isključivo za ruske državljane, uz izuzetak parova u kojima je jedan roditelj stranac, a drugi Rus, odnosno Ruskinja.

Određeno je i da će dijete koje je u Rusiji rodila surogat majka koja je sklopila ugovor o surogat majčinstvu s potencijalnim roditeljima ili samohranom ženom moći steći rusko državljanstvo rođenjem. Kakve veze ova vijest ima s ostatkom svijeta? Itekakve, budući da je do sada oko 45 tisuća djece godišnje iz Rusije odlazilo zahvaljujući upravo surogat majčinstvu koje je, baš kao i u Ukrajini i Gruziji, ne samo legalno nego i komercijalno.

Drugim riječima, surogat majke su, za razliku od zemalja gdje je ovakav postupak isključivo altruističan, primjerice u Velikoj Britaniji, dobivale nadoknadu koja je varirala, od 15 do 25 tisuća eura.

Dakako, naknada surogat rodiljama – jer one nisu majke, barem ne na papiru – samo je dio troška kojeg ‘naručitelji‘ plaćaju. Osim provizije agencijama koje posreduju u ovom i pravno i etički diskutabilnom poslu, tu su i troškovi osiguranja, pravne pomoći, troškova poroda i trudnoće.., i kreću se od 50 do 100 tisuća eura, ovisno o mnogim okolnostima.

image

Tržište surogata izvanredno je veliko – legalno i ilegalno – te, prema procjenama tvrtke Global Market Insights trenutačno ‘vrti‘ oko 15 milijardi dolara godišnje

Shutterstock

Rat u Ukrajini na svjetlo dana je izvukao činjenicu da je u toj zemlji godišnje oko dvije tisuće novorođenčadi rođeno upravo da bi bila otpremljena u svijet, a rat je stvar doveo do užasnih posljedica – stotine trudnica našle su se ni na nebu ni na zemlji.

S jedne strane, potpisale su ugovore kojim se odriču ikakvih prava i obveza spram djece, djeca su prema tim ugovorima morala biti u knjizi rođenih evidentirana kao djeca stranih roditelja, ali ... Smrtna opasnost koju rat nosi promijenio je sve – brojni su ‘naručitelji‘ odustali od ‘posla‘, brojni su na tisuću muka jer ne mogu doći po ‘svoju djecu‘, brojne su trudnice izgubile živote pod ruskim bombama. Najnovija Putinova odluka tiče se brojnih državljana Europske unije, ali i Amerike koji su baš tamo planirali ili već pokrenuli postupak surogat roditeljstva.

Ostaje im Gruzija koja ima slične zakone kao i Ukrajina. Većina drugih europskih država koje dopuštaju surogat majčinstvo orijentirane su isključivo na vlastite državljane, primjerice Sjeverna Makedonija i Grčka, jedan broj zemalja surogat majčinstvo ne zabranjuje, ali ga izričito niti ne dopušta, kao recimo Češka, Cipar i Irska, ali najveći broj zemalja, među kojima je i Hrvatska, surogat majčinstvo zabranjuje, kako Kaznenim zakonom, tako i Zakonom o medicinski potpomognutoj oplodnji koji svaki ugovor o surogat majčinstvu smatra ništavim.

U Hrvatskoj, naime, majkom se, prema zakonu, jedino i isključivo smatra žena koja je dijete rodila.

Ipak, da se ne lažemo, tržište surogata izvanredno je veliko – legalno i ilegalno – te, prema procjenama tvrtke Global Market Insights trenutačno ‘vrti‘ oko 15 milijardi dolara godišnje, a u idućih deset godina bi moglo dosegnuti 129 milijardi dolara na globalnoj razini. Riječ je, dakle, o golemoj industriji. Zakonodavstva europskih zemalja su nevjerojatno raznolika po ovom pitanju pa se i EU Parlament nalazi pod ozbiljnim pritiskom brojnih organizacija i udruga ne bi li se kroz institucije Europske unije zemljama članicama nekako nametnula jedinstvena platforma za ujednačavanje pravnih i svih ostalih pitanja vezanih uz surogat majčinstvo.

Zanimljivo, prošlogodišnja rezoluciju kojom je u svibnju Europski parlament osudio surogat majčinstvo prošla je bez glasova hrvatskih eurozastupnika. Oni su, premda naša zemlja surogat majčinstvo zabranjuje, bili – protiv.

Život, međutim, ne mari previše za zakone pa ono što se ne može dobiti zakonito, može se pronaći i kupiti i mimo zakona. Tako smo zavirili na ciparsku web stranicu koja, barem tako stoji na njezinoj naslovnici, okuplja preko 24 tisuće namjeravanih roditelja i preko 13 tisuća potencijalnih ili već realiziranih surogat majki i pronašli i nekoliko Hrvatica od kojih dvije čak nemaju niti putovnicu.

image

I Hrvatica Snježana nudi usluge surogat majke premda je to u Hrvatskoj - zabranjeno

Tamo smo pronašli 35-godišnju Snježanu iz Sisačko-moslavačke županije, Sandru, Christine i Mirelu iz Zagreba, te Danijelu iz Primorsko-goranske županije koje su oglasile svoje surogat majčinske ponude. Javili su im se mnogi, ponajviše parovi, ali i samci te gej-muškarci kao potencijalni ‘naručitelji‘, a iz onoga što se može vidjeti na profilima rečenih žena, ne može se utvrditi je li do sklapanja – nezakonitog – posla ili više poslova zbilja i došlo.

Primjerice, 46-godišnja Mirela, udata majka svoje dvoje djece, koja, prema onome što je navela na svome profilu, nudi surogat majčinstvo parovima, gejovima i samcima, zaprimila je čak 22 poruke od zainteresiranih članova ove mreže.

Na pitanje zašto želi biti surogat majka, Mirela odgovara: ‘Trudnoća je dar! Svaka majka i otac trebaju imati dijete uz pomoć surogat majke!‘ Opisala je sebe kao ‘optimističnu, pozitivnu osobu koja voli smijeh i voli pomagati ljudima! ‘Dobra sam majka u svakom segmentu! Nemojte plakati zbog trudnoće, pušite i pijte!‘, dodaje Mirela sugerirajući da nudi svoje usluge ne samo parovima koji su neplodni nego i onim ženama koje se zbog trudnoće ne žele odreći pića i cigareta i kojima je lakše - i jeftinije?! - naručiti bebu nego u trudnoći kukati jer moraju prestati pušiti...

Uostalom, mnoge žene, osobito modeli i glumice u Americi, priklanjaju se ‘socijalno uvjetovanom surogatstvu‘. One mogu roditi svoje dijete, ali iz ‘socijalnih razloga‘ to ne žele jer im devet mjeseci trudnoće kvari i liniju, ali i poslovne šanse. Jednostavnije im je za 150 tisuća dolara ‘kupiti‘ svoje vlastito dijete koje sa surogat majkom neće imati apsolutno nikakve genetske veze.

Jesu li Mirela i preostale četiri hrvatske surogat rodilje i kako uspjele utanačiti način da zaobiđu hrvatske zakone, možemo samo nagađati.

Je li, recimo, neki Mohammed iz Abbertona u Velikoj Britaniji, baš od neke Hrvatice dobio uslugu surogat majke, a koji je Mireli poslao čak dvije poruke, ne znamo. Moguće se da se odlučio i za neku drugu opciju.

Recimo, javila mu se gruzijska agencija za surogat majčinstvo iz Tbilisija koja mu je poručila da njihove surogat majke mogu ‘mogu letjeti i izvan Gruzije‘, da rade i s državljanima zemalja u kojima surogat majčinstvo nije legalno te da su već usrećili ‘roditelje iz Australije, Španjolske, Italije, Izraela, Kine, Grčke, Portugala, UNM-a, Francuske, Kanade, Finske, SAD-a, Mađarske i Rusije.‘

Mohammed pak nije osobito izbirljiv, naveo je da bi volio da surogat majka njegovog djeteta bude iz Bugarske, Bjelorusije, Cipra, Češke, Njemačke, Estonije, Grčke, Hrvatske, Mađarske, Irske, Lihtenštajna, Litve, Luksemburga, Moldavije, Makedonije, Nizozemske, Norveške, Poljske, Rumunjske, Rusije, Slovenije, Slovačke ili iz Ukrajine. Očito Afrika i Azija ne igraju kod Mohammeda!

Iz dana u dan trudimo se približiti naš sadržaj vašim potrebama, Slobodna Dalmacija je tu za vas i zbog vas. Molimo vas stoga da izaberete jedan od ponuđenih odgovora i podijelite s nama mišljenje o članku koji ste upravo pročitali.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
24. siječanj 2023 21:02