Žestok rat za bogatstvo: EU uzima dobit od ruske imovine, Putin u Rusiji već popisuje onu SAD-a: ‘Svjesni su rizika‘

Ovog tjedna aktivirala se jedna pobočna fronta ukrajinskog rata – ona financijska. U utorak je EU, nakon dugotrajnog američkog pritiska, donijela odluku o zapljeni prihoda iz zamrznute ruske imovine u Europi, a u četvrtak je Putin odgovorio uredbom o popisivanju američke imovine u Rusiji, podložne zapljeni.

Ukratko, u sjeni rata u Ukrajini rasplamsava se financijski rat između Zapada i Rusije, koji će se, kako izgleda, voditi do posljednjeg dolara, eura i rublja.

Podsjetimo, Vijeće Europske unije donijelo je utorak pravne akte po kojima će se dobit od zamrznute ruske imovine prosljeđivati Ukrajini. Odlučeno je da 90 posto tih sredstava ide u EU fond za vojnu pomoć Ukrajini, a preostalih 10 posto za jačanje njezine obrambene industrije.

Nakon što je preklani počela ruska agresija na Ukrajinu, zapadne zemlje zamrznule su oko 300 milijardi dolara ruske financijske imovine u inozemstvu, prvenstveno deviznih rezervi ruske Centralne banke. Prema procjenama EU-a, ove bi godine dobit od te imovine mogla dosegnuti tri milijarde eura, a do 2027. na taj bi se način dobilo između 15 i 20 milijardi eura. Prvu tranšu Ukrajina bi trebala dobiti u srpnju ove godine.

Prema podacima Europske komisije, najveći dio ruske imovine zamrznut je u EU zemljama - oko 210 milijardi eura. Belgijski depozitar Euroclear objavio je da je položeni ruski novac lani zaradio na kamatama oko 4,4 milijarde eura. No Ukrajina tu lanjsku dobit neće vidjeti, jer ona ostaje u EU kako bi Bruxelles mogao platiti parnicu s Moskvom. Šefica Eurocleara Valerie Ubren već je izjavila da je najveći dio tog iznosa rezervirala za plaćanje sudskih troškova za parnice s Rusijom.

Kako piše Politico, Rusija je dosad podnijela više od 90 tužbi protiv Eurocleara, tražeći povrat zamrznutih sredstava pohranjenih u belgijskom depozitaru.

Gunđa Moskva, gunđa Kijev

Na neki način, ovo je kompromisna odluka Europske unije. S jedne strane, pravni eksperti su upozoravali da zapljena ruskog novca – bez obzira odnosi li se na čitav iznos od 300 milijardi USD ili samo na godišnje dobiti od te imovine – predstavlja kazneno djelo krađe, koje će, osim toga, teško narušiti povjerenje ulagača iz ostatka svijeta u zapadni bankarski sustav, čiji moć i značenje počivaju upravo na tom povjerenju.

S druge strane, Ukrajina od početka rata traži da joj se proslijedi svih 300 milijardi zamrznutih ruskih sredstava, a ne samo kamate, što Europska unija zasad ne planira. Kako piše američki list Politico, europske dužnosnike od te ideje odvraćaju Kina, Saudijska Arabija i Indonezija.

No, kako to već biva s kompromisnim i kontroverznim rješenjima, ova odluka Europske unije nije dobro primljena ni u Moskvi ni u Kijevu. Ukrajinski šef diplomacije Dmitro Kuleba je, doduše, zahvalio Europskoj uniji na toj odluci, ali je naglasio kako je cilj Ukrajine da zaplijeni svih 300 ruskih milijardi.

Jasno, ogorčenje u Moskvi je bilo još i veće, pa je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov u srijedu izjavio kako je Zapad „svjestan rizika” u koji se upustio zapljenom ruske imovine.

- Odluka EU-a da iskoristi zaradu od ruske imovine za Ukrajinu krši međunarodna pravila. Svi ti prihodi pripadaju Rusiji, a njihovim prebacivanjem u druge svrhe krše se sva pravila i norme međunarodnog financijskog sustava – rekao je Peskov u srijedu, dodavši da Moskva „radi na odgovoru na ovo pitanje”.

I doista, već sutradan, u četvrtak, stigao je ekspresni odgovor Moskve: ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je dekret o evidentiranju američke imovine u Rusiji, kako bi se ona mogla zaplijeniti.

Peskov: Zapad je svjestan rizika

Maxim Shemetov/Afp

Reakcija na američki zakon

Prema spomenutoj uredbi, Rusija će identificirati američku imovinu koja bi se mogla koristiti kao kompenzacija za gubitke nastale uslijed bilo kakve zapljene zamrznute ruske imovine u SAD-u. Taj će dekret omogućiti ruskim subjektima koji su pogođeni američkim sankcijama da traže naknadu od vlade.

Konkretno, u dekretu se navodi da Ruska Federacija ili njena Centralna banka mogu zatražiti od ruskog suda da utvrdi je li njihova imovina u SAD-u neopravdano oduzeta i zahtijevati odštetu, a sud bi potom naredio da se kompenzacija prenese u obliku američke imovine u Rusiji s popisa koji bi sastavila ruska vladina komisija za prodaju inozemne imovine.

Među imovinom u vlasništvu SAD-a koja bi mogla biti zaplijenjena u svrhu kompenzacije, u dekretu su navedeni vrijednosni papiri, udjeli u ruskim tvrtkama, nekretnine, pokretna imovina i imovinska prava.

Na prvi pogled, može izgledati čudno da na europsku zapljenu ruske imovine Rusija odgovara napadom na američku imovinu, a ne na europsku. U pozadini takvog poteza leže najmanje dva razloga.

Prvo, Kongres SAD-a nedavno je odobrio zakon kojim se predsjedniku Joeu Bidenu dopušta da zamrznutu rusku imovinu u SAD-u zaplijeni i prebaci Ukrajini, što je Rusija višekratno nazvala nezakonitim. Riječ je o nekih pet-šest milijardi USD, dakle puno manje od iznosa koji je Rusiji zaplijenjen u Europi, ali Rusija ne želi ostaviti takav američki potez bez odgovora.

Tko je pod kontrolom SAD-a?

A drugi razlog je poruka – Rusija ovim udarom na američku imovinu pokazuje kako je svjesna da je odluka EU-a o zapljeni dobiti od ruske imovine donesena na nagovor Amerikanaca, odnosno da odluke o ukrajinskom ratu – a i o mnogim drugim pitanjima – europski državnici ne donose samostalno, već po diktatu iz Washingtona.

Čini se da će stvarni udarac od ovog ruskog poteza manje osjetiti američka država, a više američki privatni investitori. Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev prošlog je mjeseca priznao da Rusija

posjeduje neznatnu količinu američke državne imovine i da bi stoga odgovor Moskve morao biti asimetričan, fokusirajući se na imovinu koja pripada američkim građanima i njihovim tvrtkama.

U tom smislu, u Putinovoj uredbi je navedeno da bi meta zapljene mogla biti „imovina u vlasništvu ljudi pod kontrolom SAD-a”. Reuters komentira da nije precizirano kako će se odrediti tko je od vlasnika „pod kontrolom SAD-a”.

Imovina stranih ulagača u Rusiji, uključujući pojedince i velike američke investicijske fondove, drži se na posebnim računima „tipa C” koje je Rusija uvela nedugo nakon početka agresije na Ukrajinu i posljedičnih zapadnih sankcija. Kako navodi Reuters, novac na tim računima ne može se prenijeti iz Rusije bez dopuštenja ruskih vlasti.

U svakom slučaju, razvoj događaja na ovoj financijskoj fronti mogao bi utjecati i na ishod ukrajinskog rata.