Antarktik posljednjih godina prolazi kroz značajne transformacije. Na kopnu su znanstvenici pronašli cvjetnice, mahovinu i alge koje se šire kao nikada prije, a na moru je opseg plutajućeg morskog leda pao na rekordno nisku razinu. Ove dramatične promjene poklopile su se s porastom ljetnih temperatura. U proljeće prošle godine temperature u blizini istočne obale Antarktike naglo su porasle za najmanje 39 stupnjeva Celzijevih iznad uobičajenih.
"To je bio najintenzivniji zabilježeni toplinski val koji se dogodio bilo gdje na Zemlji, upozorio je Edward Blanchard-Wrigglesworth znanstvenik i glavni autor studije koja je objavljena u uglednom časopisu Geophysical Research Letters. U to su vrijeme istraživači iz znanstvene ekspedicije koji su radili na Antarktiku odjenuli kratke hlače i skinuli majice kako bi uživali na suncu.
Temperature u ožujku, koje tamo označavaju prijelaz u jesen, obično su oko minus -54 stupnja Celzijevih na istočnoj obali kod baze na visoravni Dome C., a u 18. ožujka 2022., prosječne dnevne temperature porasle su na minus -15 stupnjeva.
„To je toplije čak i od najtoplije temperature zabilježene tijekom ljetnih mjeseci u tom području, objasnio je Edward Blanchard-Wrigglesworth za The Washington Post. Ovaj znanstvenik i njegove kolege pokušale su u novoj studiji dokučiti kako i zašto je mogao nastati tako nezamisliv toplinski val, posebno u doba godine kada ima manje sunčeve svjetlosti.
Otkrili su da je ekstremna vrućina u velikoj mjeri dio prirodne varijabilnosti Antarktika, iako je zagrijavanje klime imalo određeni utjecaj.
Toplinskog val počeo je s neobičnim vjetrovima. Tipično vjetrovi pušu od zapada prema istoku oko Antarktika i pomažu izolirati kontinent od toplijih područja dalje na sjeveru, omogućujući mu da ostane hladan. Ali baš kao što se događa s toplinskim valovima u Sjedinjenim Državama, vjetrovi su vijugali i omogućili toploj masi zraka iz južne Australije da se preseli na istočnu Antarktiku u samo četiri dana. „Vjerojatno je to prvi put da se dogodilo tako brzo", rekao je znanstvenik. Sjeverni vjetrovi također su donijeli dosta vlage, kao i snijeg i kišu i izazvali topljenje na istočnoj obali ledenog pokrova.
Kako bi procijenili u kojoj su mjeri klimatske promjene pridonijele nedavnom toplinskom valu, tim je upotrijebio strategiju modeliranja koja rekreira trenutne klimatske događaje uzimajući u obzir prošle i vjerojatne buduće scenarije. „Smatramo da su klimatske promjene u prošlom stoljeću pojačale toplinski val za dva stupnja, dok bi ekvivalentni toplinski val 2096., bio daljih šest stupnjeva Celzijevih topliji u odnosu na 2022. godinu (što je osam stupnjeva C više u odnosu na 1922.), zaključili su autori studije. Takav scenarij mogao bi se opasno približiti temperaturama otapanja u ožujku, ugrožavajući time široki ledeni pokrivač Antarktike.
Trenutno su Antarktik i s njim povezani otoci pretežno prekriveni stalnim snijegom i ledom, a samo mali postotak pogodan je za biljke poput antarktičke dlake (Deschampsia antarctica) i antarktičke bisernice (Colobanthus Quinsis). Međutim, toplija proljeća i ljeta posljednjih desetljeća potaknuli su bujanje ovih biljaka, pri čemu su stope rasta između 2009. i 2018. porasle za više od 20 posto, navodi Science Alert. Predviđanja pokazuju da bi se do kraja stoljeća površina bez leda na Antarktičkom poluotoku mogla utrostručiti stvarajući prilike za kolonizaciju biljaka.
„Nažalost, blaža klima će također smanjiti barijeru invazije stranih biljnih i životinjskih vrsta, istaknula je Jasmine Lee, biologinja pri British Antarctic Surveyju izražavajući zabrinutost od nepovratnog gubitka bioraznolikosti na ledenom kontinentu.
