Ohrabrena novom tranšom moćnog oružja sa Zapada, Ukrajina je posljednjih tjedana intenzivirala napade na okupirani poluotok Krim, ciljajući Crnomorsku flotu, ključnu infrastrukturu, zračne baze, zapovjedne centre i glavne putove.
Rusija je zaprijetila da će se osvetiti ako ukrajinske snage iskoriste zapadno oružje za napade na ciljeve unutar Rusije. Napetosti su dosegnule novu razinu kad je predsjednik Vladimir Putin naredio izvođenje vojnih vježbi s taktičkim nuklearnim oružjem u blizini ukrajinske granice, piše Jutarnji list.
Prijetnje upotrebe nuklearnog oružja su se poput crnog oblaka nadvile nad Europu otkako je krenula sveobuhvatna invazija na Ukrajinu prije dvije godine. Francuska, Njemačka i SAD dugo su upozoravali Ukrajinu da bi ponovno zauzimanje Krima moglo izazvati nuklearni napad i tražili su brzi prekid rata bez globalnih posljedica.
Macron vratio Krim u fokus
No, nedavne izjave Emmanuela Macrona da Kijev mora vratiti kontrolu nad okupiranim poluotokom kako bi došlo do kraja rata i da bi mogao poslati trupe u Ukrajinu, kao i izjave Pentagona da Kijev sada može koristiti novoisporučeni dugometni raketni sustav ATACMS za učinkovitije gađanje ruskih snaga, pokazuju da je Zapad sve ujedinjeniji u pitanju Krima. I Kremlj i ukrajinski saveznici vide Krim kao ključni adut u pregovorima.
Krim ima poseban značaj u povijesti Rusije, a posebno luka Sevastopolj koja je više od 200 godina bila dom Crnomorske flote i pruža Rusiji geostratešku prednost. Zauzimanje Krima 2014. godine imalo je cilj utvrditi ruski položaj u postsovjetskom svijetu i opseg njezine vojne moći. Krim je više od simbola za Putina. Okupirani poluotok od velike je strateške vrijednosti za svaku zemlju koja ga posjeduje. Putinovo zauzimanje Krima omogućilo je pomorsku blokadu luka i golemi gospodarski udarac na Ukrajinu.
Stotine dronova, koji posljednjih dana napadaju Sevastopolj i obližnju Balaklavu te uzrokuju probleme poput nestanka struje i požara, mogli bi navesti Putina da pokrene žestoku osvetu.
Bjelorusija se ne smije uključiti u rat
Predsjedavajući ruske Državne dume Vjačeslav Volodin rekao je da će Rusija uzvratiti snažnijim oružjem ako ukrajinske snage iskoriste zapadno oružje za napad na ruski teritorij. Institut za istraživanje rata ističe da su to isprazne prijetnje jer ukrajinske snage redovito napadaju okupirane ukrajinske teritorije, poput Krima i oblasti Donjeck, Luhansk, Zaporižja i Herson, zapadnim oružjem. Takve se operacije smatraju obrambenim naporom jer su ti teritoriji nezakonito pripojeni Rusiji.
Nedavne izjave ruskih i zapadnih čelnika o trenutačnim događanjima na Krimu pokazuju da se sada odvija "igra kukavica". Obje strane testiraju granice do koje smiju ići prije nego što druga strana napravi nešto što bi nepovratno eskaliralo situaciju, poput korištenja nuklearnog oružja, ili da, pak, odustane od svojih napora. Zapadne sile spremne su podržati Kijev do samog kraja, a Moskva želi izgledati nepokolebljivo i odlučno u postizanju svojih ciljeva u Ukrajini.
NATO je nedavno na sastanku podvukao dvije crvene linije čiji bi prelazak mogao dovesti do potencijalne odluke o tome da pošalju svoju vojsku u rat u Ukrajini, a uključuju probijanje obrambene linije Ukrajine i uključivanje Bjelorusije u rat, odnosno vojne provokacije i napad na treće zemlje poput Moldavije, Poljske ili baltičkih država. S druge strane, Putinove granice su netransparentnije i dok jedni tvrde da bi to mogao biti Krim, drugi kažu da za njega postoji samo jedna crvena linija - osjećaj da je u životnoj opasnosti, piše Jutarnji list.
