Ukrajina danas obilježava 1000 dana od početka ruske agresije.
Poslije odobrenja američkog predsjednika Joea Bidena da Ukrajina raketama može gađati ciljeve u Rusiji, Vladimir Putin odgovorio je napadima i novim prijetnjama nuklearnim oružjem.
----------
NOVO 13:45 Rusija tvrdi da su krhotine rakete ATACMS američke proizvodnje pale u regiju Brjansk.
Ruska državna novinska agencija Tass, pozivajući se na rusko ministarstvo obrane, izvijestila je da su krhotine pale na vojni objekt u regiji Brjansk. Rekli su i da je izbio maleni požar.
Ministarstvo je priopćilo da je oborilo pet projektila iznad iste regije. U napadu nije bilo žrtava niti štete, navodi se.
RIA Novosti javljaju da su ukrajinske snage noćas lansirale šest projektila ATACMS na metu u Brjanskoj oblasti.
Tvrdnje nisu neovisno provjerene.
Ukrajinske snage su tijekom noći tvrdile da su uspješno gađale ruski logistički centar u blizini grada Karačeva u ruskoj regiji Brjansk, uzrokujući više eksplozija.
Ukrajinski mediji ranije su objavili da je Kijev u utorak prvi put ispalio američke rakete dugog dometa unutar Rusije, pogodivši vojni objekt 130 kilometara od ukrajinske granice u Brijansku, no službenih izvješća zasad nema.
13:00 Kijev je u utorak prvi put ispalio američke rakete dugog dometa unutar Rusije, pogodivši vojni objekt 130 kilometara od ukrajinske granice u Brijansku, piše Telegraph, pozivajući se na izvješća ukrajinskih medija.
“Doista, ATACMS je prvi put korišten za udare na teritorij Ruske Federacije. Napad je izveden na objekt u regiji Brijansk, uspješno je uništen", rekao je obrambeni izvor za ukrajinski medij RBC Ukraine.
Očitu upotrebu ATACMS u napadu na vojni objekt, koji je navodno korišten za skladištenje sjevernokorejskih granata, Kijev nije službeno potvrdio.
Snimke objavljene na internetu pokazuju eksploziju praćenu velikim oblakom dima.
Cilj je bio oko 130 kilometara od ukrajinske granice. Ako ovaj napad potvrdi Ukrajina, to bi bilo u suprotnosti s izvješćima američkih medija da je Biden odobrio takve udare samo u regiji Kursk, gdje se ukrajinske brigade bore protiv ruskih marinaca i vojnika iz Sjeverne Koreje, prenosi Jutarnji list.
12:40 - O Bidenovoj odluci da dopusti Ukrajini korištenje dalekometnih raketa i nadopunjenoj ruskoj nuklearnoj doktrini, oglasio se i bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev.
‘‘Nije toliko važno tko je i kada donio odluku o uporabi NATO-ovih taktičkih balističkih i krstarećih projektila dugog dometa duboko u teritorij Rusije. Štoviše, već je bilo pokušaja njihove upotrebe protiv naše zemlje. Nije toliko važno koliko ih neprijatelj danas ima. Kao i činjenica da bi njihova uporaba, po mišljenju naših neprijatelja, trebala imati ne samo vojni već i informativni učinak. Nije toliko bitno da te rakete neće moći značajno doprinijeti neprijateljskim vojnim akcijama. Nije toliko važno što ovakvim odlukama aktualna američka administracija namjerno stvara takvu eskalaciju sukoba s kojom će se Trumpov tim morati nositi‘‘, poručio je Medvedev.
Jedno je ipak važno, kazao je, a to je ono što je šef ruske države rekao 12. rujna: "I kao rezultat toga danas je odobrena nova verzija Osnova državne politike u području nuklearnog odvraćanja. Korištenje projektila saveza na taj način može se kvalificirati kao napad zemalja bloka na Rusiju. U tom slučaju proizlazi pravo da se izvede uzvratni udar oružjem za masovno uništenje protiv Kijeva i glavnih objekata NATO-a, gdje god se oni nalazili. A to je već treći svjetski rat."
"Možda je starac Biden doista lijepo odlučio otići iz ovog života, tako da sa sobom povede značajan dio čovječanstva..." zaključio je Medvedev.
12:10 - Europske zemlje možda će morati poslati vojnike u Ukrajinu kako bi osigurale opstanak bilo kakvog mirovnog sporazuma između Kijeva i Moskve, rekao je estonski ministar vanjskih poslova.
Margus Tsahkna rekao je za Financial Times da bi članstvo u NATO-u pružilo najbolju sigurnosnu garanciju za Ukrajinu.
No rekao je da ako se SAD pod Donaldom Trumpom protivi pozivu Kijevu da se pridruži vojnom savezu, Europa bi trebala biti spremna rasporediti trupe u zemlju kada rat završi kako bi spriječila dodatnu agresiju Rusije.
‘Ako govorimo o stvarnim jamstvima sigurnosti, to znači da će biti pravednog mira. U tom slučaju govorimo o članstvu u NATO-u.
Ali bez SAD-a to je nemoguće. A onda govorimo o bilo kakvom obliku jamstva u smislu vojnika na terenu‘, rekao je Tsahkna, piše Sky News.
11:45 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski se putem video-veze obratio Europskom parlamentu i kazao kako bi Sjeverna Koreja mogla u Ukrajinu poslati do 100.000 vojnika.
‘Nafta je krvotok Putinova režima‘, rekao je Zelenski i dodao da su stroge sankcije poput onih koje su nametnule mnoge zapadne države ‘ključne‘.
‘Zajedno smo postigli mnogo, ali ne smijemo se bojati dati više.‘
Što se tiče snaga Sjeverne Koreje, rekao je da bi na kraju moglo biti poslano do 100.000 njihovih snaga kao dodatak 11.000 sjevernokorejskih vojnika koji se trenutačno bore na strani Rusije.
‘Nitko ne može uživati u mirnim vodama usred oluje‘, rekao je Zelenski nakon čega su se dvoranom prolomile ovacije.
Međutim, nisu svi europarlamentarci u dvorani slušali govor ukrajinskog predsjednika. 25 zastupnika u Europskom parlamentu koji čine ekstremno desničarsku skupinu Europa suverenih naroda bili su odsutni uz pojašnjenje da su u to vrijeme zakazali ‘sastanak vanjske skupine‘, rekao je glasnogovornik.
Najveći dio skupine čini njemačka stranka Alternative für Deutschland, koja želi prekinuti vojnu pomoć Ukrajini i čiji su viši čelnici s odobravanjem govorili o ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, piše Sky News.
11:10 Saveznici izabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa u ponedjeljak su oštro kritizirali odluku predsjednika Joe Bidena da Ukrajini dopusti korištenje američkih dalekometnih projektila za napade unutar Rusije, optužujući ga za ozbiljnu eskalaciju.
Biden, kojem je ostalo još dva mjeseca mandata, bitno je izmijenio politiku zemlje tako što je popustio dugotrajnom zahtjevu Ukrajine koja se gotovo tri godine bori protiv ruske invazije.
Do nove politike i Bidenovog obećanja da će ubrzati vojnu pomoć za Ukrajinu dolazi u vrijeme kada se Sjedinjene Države pripremaju za Trumpovo preuzimanje vlasti u siječnju, pri čemu je on tijekom rata dovodio u pitanje američku pomoć za Kijev.
Trump je u više navrata obećao da će okončati rat, no nije rekao kako će to učiniti.
Dok Rusija osvaja teritorij i sve se više govori o pregovorima, Ukrajina strahuje od nepovoljnog položaja u slučaju mirovnih pregovora.
Moskva se obvezala pružiti "prikladan" odgovor u slučaju da se američki projektili zaista upotrijebe protiv Rusije, a Trumpov tim je optužio Bidena da eskalira rat radi političkih razloga.
Glasnogovornik američkog State Departmenta Matthew Miller je na dnevnom brifingu optužio Rusiju za eskalaciju jer je prihvatila raspoređivanje sjevernokorejskih vojnika za borbu protiv ukrajinskih snaga.
Miller je istaknuo da je Biden, a ne Trump, još uvijek američki predsjednik.
Međutim, Bidenov potez komplicira situaciju za nadolazeću Trumpovu administraciju, piše Jutarnji list.
10:20 - Ruski predsjednik Vladimir Putin je potpisao dekret kojim je ažurirana nuklearna doktrina zemlje.
Prema objavljenom dokumentu, temeljno načelo doktrine je da je uporaba nuklearnog oružja krajnja mjera za zaštitu suvereniteta zemlje.
Pojava novih vojnih prijetnji i rizika je potaknula Rusiju da pojasni svoje uvjete za uporabu nuklearnog oružja.
Izmijenjena doktrina proširuje raspon zemalja i vojnih saveza koji podliježu nuklearnom odvraćanju, kao i popis prijetnji kojima se treba suprotstaviti. U dokumentu se navodi i da će Rusija sada svaki napad nenuklearne zemlje koju podržava nuklearna sila smatrati zajedničkim napadom.
Moskva zadržava pravo razmotriti nuklearni odgovor na napad konvencionalnim oružjem koji prijeti njezinom suverenitetu. Tu se ubrajaju i veliko lansiranje neprijateljskih zrakoplova, projektila i dronova koji ciljaju ruski teritorij, kao i njihov prelazak ruske granice i napad na rusku saveznicu Bjelorusiju.
Ranija verzija ruske nuklearne doktrine odobrena je u lipnju 2020., nakon sličnog dokumenta koji je na snazi bio deset godina.
10:10 - Sedmero ljudi je ubijeno, uključujući jedno dijete, u ruskom napadu dronom na ukrajinsku sjeveroistočnu regiju Sumi, rekao je u utorak ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, a ukrajinska vojska priopćila je da je pogodila veliko rusko skladište oružja u blizini grada Karačeva u regiji Brjansku.
U napadu dronom tijekom noći na stambenu zgradu u gradiću Hluhivu koji graniči s Rusijom ranjeno je 12 osoba, uključujući dvoje djece, objavila je vojna uprava regije Sumi u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.
Video koji je podijelio Zelenski prikazuje djelatnike hitne pomoći kako pretražuju ruševine djelomično uništene zgrade dok su operacije potrage i spašavanja nastavljene do jutra.
Regionalna vojna uprava priopćila je da su ruske snage u napadu koristile dvije bespilotne letjelice.
Ukrajinske zračne snage priopćile su da su oborile 51 bespilotnu letjelicu i izgubile trag za još 30 nakon što je Rusija preko noći lansirala 87 bespilotnih letjelica.
Ruske snage su proteklih mjeseci gađale sjeveroistočnu regiju Sumi, oštetivši njezinu ključnu i civilnu infrastrukturu.
U nedjeljnom raketnom napadu ondje je poginulo 11 ljudi, 89 je ozlijeđeno i prekinuta je opskrba strujom u gradu Sumiju.
Ukrajinska vojska priopćila je u utorak da je pogodila veliko rusko skladište oružja u blizini grada Karačeva u regiji Brjansku, koja se nalazi više od 110 km od granice s Ukrajinom.
Nakon napada uslijedilo je 12 sekundarnih eksplozija i detonacija u području udara, rekao je glavni stožer ukrajinske vojske u izjavi u aplikaciji Telegramu.
"Nastavit će se uništavanje skladišta streljiva za vojsku ruskog okupatora kako bi se zaustavila oružana agresija Ruske Federacije na Ukrajinu", rečeno je.
Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da su njegove snage tijekom jutra uništile 12 ukrajinskih bespilotnih letjelica iznad regije Brjanska.
Ukrajina često koristi bespilotne letjelice domaće proizvodnje za gađanje ciljeva duboko u Rusiji. Vojska nije precizirala koje je oružje korišteno za napad.
Kijevu je ranije ovog tjedna Bijela kuća dala dopuštenje da upotrijebi oružje koje je dopremio SAD za udare duboko u Rusiju, izvijestio je Reuters, pozivajući se na izvore koji govore da će Kijev te napade početi u sljedećim danima.
Nema izravnih naznaka da je američko oružje korišteno u napadu na skladište oružja u Karačevu.
09:20 - Ukrajina kaže da su njene snage napale logistički centar u blizini grada Karačeva u ruskoj regiji Brjansk.
Rusko ministarstvo obrane tvrdi da je oborilo četiri ukrajinske bespilotne letjelice iznad regije Brjansk u utorak ujutro.
Na društvenim mrežama pojavile su se snimke napada, iako tvrdnja o napadu nije neovisno potvrđena.
09:10 - Denis Pušilin, guverner istočne regije Donjeck pod ruskom okupacijom, izvijestio je na svom službenom Telegram kanalu da su dvije osobe ozlijeđene u okupiranom gradu Horlivki.
‘Ukrajinske oružane snage nastavljaju napade na energetsku infrastrukturu Horlivke. Zbog toga se situacija zakomplicirala‘, napisao je.
Izvijestio je da je 80.000 ljudi ostalo bez struje, piše Jutarnji list.
08:55 - Promjene ruske nuklearne doktrine su sastavljene i prema potrebi će biti formalizirane, priopćeno je iz Kremlja.
"Promjene su već praktički formulirane. Bit će formalizirane prema potrebi", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov državnoj novinskoj agenciji TASS.
08:50 - Broj mrtvih u napadu ruske bespilotne letjelice na gradić Hluhiv u regiji Sumy popeo se na sedam. Među poginulima je i jedno dijete, piše Guardian.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je objavio slike spasilaca na licu mjesta i napisao: ‘Svaki novi ruski udar samo potvrđuje Putinove prave namjere. On želi nastavak rata, ne zanima ga priča o miru.‘
07:43 - Ukrajinski zastupnik Andrii Osadchuk je za Sky News komentirao riječi bivšeg Putinovog savjetnika Sergeja Markova, koji je prijetio SAD-u. Osadchuk kaže da su takvu rusku propagandu već čuli.
- Prijetnja vanjskom svijetu je vjerojatno najnaprednija vještina Kremlja. Pjevaju istu pjesmu o projektilima dugog dometa, rekao je i dodao da to čak ni nisu rakete dugog dometa te da je Ukrajina već više puta koristila britanske rakete Storm Shadow na okupiranom Krimu, koji Rusija tretira kao svoj teritorij.
- Muka nam je od riječi eskalacija, rekao je Osadchuk i dodao da je bilo ‘krajnje nepravedno da je Ukrajina 1000 dana bila u ovakvoj situaciji, gdje bi Rusija mogla napasti nekoliko tisuća kilometara, a Ukrajina bi mogla odgovoriti samo unutar 100 kilometara. Svakodnevno smo pod napadima Ruske Federacije. Svakodnevno gubimo civile, svakodnevno gubimo vojno osoblje, rekao je.
07:35 - Bivši savjetnik Vladimira Putina Sergej Markov je za Sky News rekao da se SAD izravno uključio u rat dopustivši Ukrajini da ispali svoje rakete dugog dometa na Rusiju. Dodaje da SAD sjevernokorejske trupe u Rusiji koristi samo kao izgovor.
- Joe Biden želi spriječiti pokušaje Donalda Trumpa da sklopi mirovni sporazum nakon što bude inauguriran kao predsjednik.
Markov sugerira i da bi Bidenova administracija lagala o vezama između Trumpa i Putina kako bi ga spriječila da postane predsjednik te da je to pokušaj blokiranja rezultata predsjedničkih izbora. Dodaje da je Rusija napala Ukrajinu ‘kako bi spasila živote‘.
Ako Ukrajina upotrijebi britanske rakete dugog dometa, poznate kao Storm Shadow, protiv Rusije uz sudjelovanje britanskih časnika, velika britanska vojska postala bi meta, dodao je Markov.
07:30 - Kod grada Karačeva u Brjanskoj oblasti noćas su odjekivale eksplozije, a na društvenim mrežama pojavile su se snimke.
Šef Ukrajinskog centra za suzbijanje dezinformacija Andrij Kovalenko priopćio je da je napadnut arsenal Glavne raketno-topničke uprave Ruske Federacije. Nije precizirao čime je točno izvršen napad.
07:25 - Rusija poručuje da će upotreba američkih projektila dugog dometa od Ukrajine dovesti do ‘prikladnog i opipljivog odgovora‘.
Takav bi napad unutar ruskog teritorija predstavljao izravnu upletenost SAD-a i njihovih satelita u neprijateljstvu protiv Rusije, priopćeno je iz ruskog ministarstva vanjskih poslova.
Američki predsjednik Joe Biden je dva mjeseca prije napuštanja Bijele kuće odobrio upotrebu raketa na ciljevima u Rusiji.
Ukrajina je imala američki ATACMS (vojni taktički raketni sustav) s dometom od 300 km, kao i francuske i britanske Storm Shadow rakete sličnog dometa, ali su zapadni saveznici zabranili Kijevu da njima pogodi Rusiju.
Bidenova odluka da ukine taj uvjet značajan je trenutak u ratu koji danas obilježava 1000. dan od početka ruskog napada na Ukrajinu.
07:20 - Rusko je ministarstvo vanjskih poslova optužilo je SAD za eskalaciju rata zbog dopuštanja Ukrajini da ispaljuje američke projektile dugog dometa na Rusiju.
SAD pak kaže da Rusija eskalira sukob raspoređivanjem sjevernokorejskih trupa.
- Rusija je ta koja je uvijek iznova eskalirala sukob, rekao je glasnogovornik State Departmenta Matthew Miller, ukazujući na 11.000 sjevernokorejskih vojnika za koje SAD kaže da su se u ruskoj regiji Kursk sukobili s ukrajinskim snagama.
- To je velika eskalacija od strane Rusije koja dovodi azijsku vojsku u sukob unutar Europe. Nastavit ćemo činiti ono što smatramo prikladnim, dodao je.
07:10 - Kijev je u nedjelju napokon dobio ono što je mjesecima tražio - Sjedinjene Američke Države dopustit će ukrajinskoj vojsci da s američkim dalekometnim oružjem napada mete na ruskom teritoriju. Međutim, nije poznato hoće li Ukrajinci tim oružjem moći slobodno raspolagati ili će im SAD (ne)suptilno suflirati.
Moguće je da će ih isprve koristiti samo u Kurskoj oblasti, oblasti u blizini rusko-ukrajinske granice. Ukrajinske su snage ranije ove godine u nju upale i zauzele neke njezine dijelove, piše Jutarnji list.
--------
Ukrajina u utorak obilježava 1000 dana od početka ruske invazije punog opsega, s umornim trupama koje se bore na brojnim frontama i svakodnevnim ruskim napadima dronovima i projektilima, dok se dužnosnici pripremaju na povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću u siječnju.
Kao poticaj za napadnutu zemlju, američki predsjednik Joe Biden dao je zeleno svjetlo za korištenje američkih projektila protiv ciljeva dublje unutar Rusije, potencijalno ograničavajući njezine mogućnosti za pokretanje napada i opskrbu fronte.
Ali dramatična promjena u politici mogla bi se revidirati kada se Trump vrati u Bijelu kuću u siječnju, a vojni stručnjaci upozoravaju da to samo po sebi neće biti dovoljno da promijeni tijek 33-mjesečnog rata.
Tisuće ukrajinskih građana su poginule, više od šest milijuna živi kao izbjeglice u inozemstvu, a stanovništvo je palo za četvrtinu otkako je čelnik Kremlja Vladimir Putin naredio invaziju kopnom, morem i zrakom koja je započela najveći sukob u Europi nakon Drugog svjetskog rata.
Vojni gubici su katastrofalni, iako ostaju strogo čuvana tajna. Javne zapadne procjene temeljene na obavještajnim izvješćima uvelike variraju, ali većina govori o stotinama tisuća ubijenih ili ranjenih na obje strane.
Tragedija je pogodila obitelji u svakom kutku Ukrajine, gdje su vojni pogrebi uobičajeni u velikim gradovima i udaljenim selima, a ljudi su iscrpljeni besanim noćima sirena zračne opasnosti i tjeskobe.
Sada povratak Trumpa, koji je obećao da će brzo prekinuti borbe - ne govoreći kako - dovodi u pitanje budućnost američke vojne pomoći i ujedinjenog zapadnog fronta protiv Putina, te povećava izglede za razgovore o okončanju rata.
Nakon američkog odobrenja korištenja dalekometnog oružja, osjećaj eskalacije je opipljiv dok Moskva i Kijev pokušavaju poboljšati svoje pozicije na bojnom polju uoči bilo kakvih pregovora.
Već pojačana iranskim bespilotnim letjelicama i sjevernokorejskim topničkim granatama i balističkim projektilima, Rusija je sada rasporedila 11.000 sjevernokorejskih vojnika, od kojih su se neki, kaže Kijev, sukobili s ukrajinskim snagama koje su zauzele dio ruske regije Kursk.
Jedan visoki kijevski dužnosnik rekao je da Pjongjang ima kapacitet poslati 100.000 vojnika.
Ukrajina u međuvremenu ima neke od svojih najboljih trupa koje pokušavaju zadržati taj mali komad ruskog teritorija, zauzet u kolovozu kao adut za pregovaranje.
Kijev kaže da je Rusija ondje skupila 50.000 vojnika, dok snage Kremlja također ostvaruju najbrže uspjehe na istoku Ukrajine od 2022. - te pojačavaju pritisak i na sjeveroistoku i jugoistoku.
S približavanjem zime, Moskva je u nedjelju obnovila svoj zračni napad na ukrajinski elektroenergetski sustav, ispalivši 120 projektila i lansiravši 90 bespilotnih letjelica u najvećem zračnom napadu od kolovoza.
Uz odobrenje SAD-a da napada vojne ciljeve unutar Rusije oružjem koje je isporučila Amerika, vanjska financijska pomoć i pomoć u oružju također ostaju vitalni.
Unatoč dvije uzastopne godine umjerenog rasta, ukrajinsko gospodarstvo još je na samo 78 posto u odnosu na razdoblje prije invazije, pri čemu se BDP smanjio za trećinu 2022. Ukrajinske nekoć divovske industrije čelika i žitarica su drastično smanjene.
Promatračka misija UN-a za ljudska prava potvrdila je smrt 11.743 ukrajinskih civila, iako neki dužnosnici iz Kijeva vjeruju da je broj mnogo veći.
Predsjednik Volodimir Zelenski rekao je prošli tjedan da Ukrajina mora dati sve od sebe da okonča rat sljedeće godine diplomatskim sredstvima. No odlučno je prekinuo svaki razgovor o prekidu vatre prije nego što se Ukrajini pruže odgovarajuća sigurnosna jamstva.
Kremlj je rekao da njegovi ratni ciljevi ostaju nepromijenjeni otkako je Putin u lipnju rekao da Ukrajina mora odustati od svojih ambicija da se pridruži NATO-u i da se mora povući iz četiri ukrajinske regije koje njegove snage djelomično kontroliraju, što je sve jednako kapitulaciji Kijeva.
More malih ukrajinskih zastavica koje odaju počast mrtvima sada zauzimaju ugao Trga neovisnosti u Kijevu, nekadašnjeg središta masovnih proeuropskih prosvjeda koji su 2014. svrgnuli s vlasti ukrajinskog predsjednika koji je tada imao potporu Moskve.
Rusija je odgovorila na prosvjede zauzimanjem ukrajinskog crnomorskog poluotoka Krima, i podupiranjem paravojne pobune na istoku koja je ubila 14.000 ljudi prije nego što su dvije serije pregovora, u takozvanom Minskom formatu, zaustavile borbe s Kijevom.
Nakon što je njemački kancelar Olaf Scholz nazvao Putina u petak prvi put u gotovo dvije godine, Zelenski je rekao da je taj potez smanjio izolaciju ruskog čelnika. Također se izjasnio protiv ideje obnove pregovora u formatu Minska. "Želimo naglasiti: neće biti ‘Minska 3‘; ono što nam treba je pravi mir", rekao je Zelenski, prenosi Jutarnji list.
