Nakon gotovo 400 godina prestala je kolonijalna vlast britanske monarhije nad karipskim otokom Barbadosom, te od noćas svijet broji još jednu suverenu republiku.
U ponedjeljak točno u ponoć zadnji put je s koplja na Trgu heroja u Bridgetownu spuštena kraljičina zastava, a Barbados i službeno promijenio svoj ustavnopravni status. Svi okupljeni su pljeskali kad je Sandra Mason svečano prisegnula kao prva predsjednica zemlje pred Vrhovnim sudom. Ceremoniji je prisustvovala i pjevačica Rihanna, rodom sa Barbadosa, koja je proglašena nacionalnim herojem. I princ Charles bio je na svečanosti kako bi posvjedočio tranziciji, izrekavši nekoliko povijesno-pokajničkih rečenica.
“Nakon najmračnijih dana naše prošlosti i užasnog zvjerstva ropstva, koje zauvijek mrlja našu povijest, ljudi ovog otoka uspjeli su uskrisiti svoj vlastiti put”, kazao je Charles. Zanimljivo je da su mnogi građani kanili prosvjedovati zbog njegove nazočnosti na svečanosti barbadoškoga oslobođenja, no taj skup nije odobren od lokalnih vlasti, službeno zbog covid-mjera.
Opsežno istraživanje o stavovima građana Barbadosa prema kraljevskoj obitelji, koje je objavio britanski Guardian, pokazalo je da je više od 60 posto stanovnika nedvojbeno bilo za to da postanu republika. Na otoku čije su anglofilske sklonosti nekad bile takve da su ga dugo nazivali i 'malom Engleskom' - ljudi tamo još uvijek voze lijevom stranom i obožavaju kriket – kasna republika je dio šireg procesa karipskog kovanja budućnosti izvan britanskih okvira.
Još od 1970-ih i vrhunca crnačke moći nitko od niza bivših kolonija u regiji nije prekinuo svoje veze s monarhijom, a vlasti Barbadosa su, okovane stoljetnim kolonijalnim mrežama, dugo izbjegavale radikalnu odluku. No, u današnjem globalnom svijetu samostalnost otoka lani je snažno potaknulo američko ubojstvo Afroamerikanca Georgea Floyda i masovni protesti pokreta Black Lives Matter.
Pod tim vjetrovima, najprije je vladinom odlukom na Barbadosu lani uklonjen kip britanskog pomorskog heroja Horatia Nelsona s gradskog trga u Bridgetownu, zbog njegove sramne uloge u kolonijalnoj trgovini robljem. Osim inspirativnih prosvjeda Black Lives Matter, uloga britanske kraljice na Barbadosu počela se masovnije preispitivati i nakon velikog skandala 'Windrush', zbog kojega su tisuće ljudi karipskog porijekla koji žive u Britaniji bili suočeni s potencijalnom deportacijom iz zemlje.
Danas dominantni stavovi Barbadosa prema monarhiji i dinastiji Windsor govore kako je svako osobno divljenje kraljici Elizabeti koje je nadživjelo kolonijalno doba sa škoja posve iščezlo. Autohtoni boduli u zadnjoj su anketi iskazali jasne simpatije i naklonost tek prema jednom jedinom članu britanske kraljevske obitelji – odbjeglom princu Harryju.
Možda ih je i njegov primjer potaknuo na odlazak iz kraljevskih skuta, pa su odlučili i sami slijediti njegov put.