Međunarodni kazneni sud izdao je u srijedu naloge za uhićenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, njegova bivšeg ministra obrane Yoava Gallanta, kao i vođe Hamasa Ibrahima Al-Masrija, javlja AP. Optužuje ih se za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti zbog rata u Gazi i napada u listopadu prošle godine.
Na reakciju izraelskog premijera nije trebalo predugo čekati:
- Izrael s gnušanjem odbacuje apsurdan i pogrešan postupak. Nema ništa pravednije od rata koji Izrael vodi u Gazi - stoji u priopćenju ureda premijera Netanyahua. Izrael je rat u Gazi pokrenuo izazvan nevjerojatnim zločinom koji je Hamas počinio na tlu Izraela ubivši 1200, a otevši 150 ljudi. Međutim, broj žrtava na palestinskoj strani u međuvremenu je postao potpuno nesrazmjeran, ubijeno je 44.000 ljudi. Budući da Izrael iznosi brojku od 17.000 ubijenih pripadnika Hamasa, jasno je da većinu žrtava čine civili. Pritom je pojačana i represija na Zapadnoj obali i u konačnici proširen rat u susjedni Libanon.
Optužbe protiv Netanyahua i Gallanta odnose se u ovom trenutku samo na Gazu.
- Vijeće je smatralo da postoje razumni razlozi vjerovati da su oba pojedinca namjerno i svjesno lišila civilno stanovništvo u Gazi objekata neophodnih za njihov opstanak, uključujući hranu, vodu, lijekove i medicinske potrepštine, kao i gorivo i električnu energiju - stoji u jednoglasnoj odluci tročlanog sudskog vijeća.
Odluka o izdavanju naloga za uhićenje Netanyahua, Gallanta i viših čelnika Hamasa (ako su još živi), koju je trebao donijeti glavni tužitelj Karim Khan, očekivala se još u svibnju ove godine, no onda je rumunjska sutkinja Iulia Motoc iznenada podnijela ostavku iz zdravstvenih razloga. Koji su to razlozi Sud nikad nije objasnio, ističući da sutkinja Motoc ima pravo na zdravstvenu privatnost.
Možda joj je pozlilo od političkog pritiska jer je američki predsjednik Joe Biden zahtjev za uhićenjem nazvao nečuvenim jer "što god ovaj tužitelj mogao implicirati, ne postoji nikakva ekvivalencija - baš nikakva - između Izraela i Hamasa." Naravno, i Hamas je osudio postupak suda koji "izjednačava žrtvu i krvnika", zaboravljajući očito krvavi zločin od 7. listopada koji je bio povod izraelskom napadu.
S druge strane, zdravstvene probleme sutkinje Iulije Motoc možda su uzrokovale glasine da je Karim Khan svoju pomoćnicu dulje od godinu dana pipkao protiv njezine volje i pokušavao je natjerati na seksualne odnose. On je te optužbe kategorički odbacio, kazavši da "nema istine u prijedlozima nedoličnog ponašanja". Sudski dužnosnici u to su vrijeme govorili da je sve to možda dio izraelske obavještajne kampanje klevetanja. Ni sudski nadzor nije utvrdio da nešto ima u tim glasinama, ali je Khana u pismenoj formi upozorio da minimalizira kontakt s gospođom kako bi zaštitio prava svih uključenih i zaštitio integritet suda.
S Hamasove strane na popisu za uhićenje tada su se nalazili Yahya Sinwar, Mohammed Deif i Ismail Haniyeh, no oni su u međuvremenu svi ubijeni u planiranim preciznim izraelskim akcijama, pa je knjiga spala samo na ime Ibrahima Al-Masrija.
Zanimljiv je i slučaj Yoava Gallanta, ministra obrane kojeg je Netanyahu smijenio istog onog dana kad je postalo jasno da će Donald Trump iznijeti pobjedu na predsjedničkim izborima u SAD-u. Gallant je rekao da je odluka o njegovoj smjeni nastala zbog nesuglasica oko tri pitanja. Prvo je pitanje regrutacije, jer on smatra da svi koji su u regrutnoj dobi trebaju ići u vojsku. Druga nesuglasica je vezana uz njegovo inzistiranje na tome da se izraelski zarobljenici što prije vrate iz Pojasa Gaze, "a to je cilj koji se može postići uz određene ustupke, od kojih su neki bolni", rekao je Gallant.
Ekstremni desničari koji Netanyahua održavaju na vlasti nikad nisu dopuštali da rasprava o otetima i zarobljenima uđe u parlamentarnu ili bilo kakvu drugu obvezujuću raspravu. Treći razlog za smjenu, rekao je Gallant, povezan je s njegovim inzistiranjem na tome da se mora formirati službeno tijelo koje će istražiti ono što se dogodilo nakon 7. listopada 2023. godine, dakle tijekom izraelskih operacija u Gazi. Broj civilnih žrtava po jednom bombardiranju deseterostruko nadilazi sve usporedive parametre modernog ratovanja, bez obzira na sve upozoravajuće izraelske letke, telefonske glasovne i sms poruke i ‘roof-knockinga" granatama manjeg kalibra uoči bombardiranja neke zgrade.
I humanitarna kriza u Gazi danas je strašna. U funkciji su tek rijetke bolnice, a i one samo u nemedicinskim uvjetima, dok je humanitarnim organizacijama zabranjen rad na terenu u Gazi. Gallant je tu odgovoran po zapovjednoj odgovornosti, ali bi svakako mogao biti i zanimljiv svjedok o pravoj istini o Gazi.
Uhidbeni nalog Međunarodnog kaznenog suda ni na koji način ne obvezuje Izrael (ni SAD) jer nije član tog suda, no mogao bi otežati pregovore o prekidu vatre kad i ako do njih u nekoj ozbiljnijoj formi dođe. Naime, sud nema mogućnosti provesti uhićenja već je prisiljen osloniti se na suradnju zemalja članica. Zato je Netanyahuu, kao i ranije Vladimiru Putinu, otežano putovanje u druge zemlje, a dosadašnji pregovori održavani su na neutralnim terenima, u drugim zemljama. Jasno, svi ti pregovori do sada nisu doista težili prekidu sukoba, nego su održani samo da bi sukobljene strane iznijele svoja (nepomirljiva) stajališta.