Za vrijeme trodnevnog summita NATO-a u Washingtonu, gdje su Ukrajina i europska pomoć toj žrtvi ruske agresije, ali i europska sigurnost bili u fokusu rasprava, Sjedinjene Države i Njemačka su u zajedničkom priopćenju objavile da će SAD početi raspoređivati dalekometne raketne sustave u Njemačkoj 2026. godine, u nastojanju da pokažu svoju predanost NATO-u i njihov doprinos europskom integriranom odvraćanju, kako su prenijeli agencija Reuters i svjetski mediji. Rakete se u Njemačkoj raspoređuju nakon što ih tamo nije bilo 20 godina, piše Jutarnji list.
Naime, projektili koji se lansiraju s tla s dometom od 500 do 5500 kilometara bili su zabranjeni do 2019. prema Sporazumu o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF) koji su pri kraju ‘Hladnog rata‘, 1987. godine, potpisali tadašnji čelnik Sovjetskog Saveza Mihail Gorbačov i predsjednik SAD-a Ronald Reagan. Sjedinjene Države povukle su se iz INF-a 2019. godine, rekavši da Moskva krši sporazum, što je Kremlj negirao, da bi se potom i Rusija povukla iz sporazuma.
Raspoređivanje je priprema za dugoročnije stacioniranje tih sustava, a među moćnim sustavima koji će biti dopremljeni u Njemačku su višenamjenske rakete SM-6, slavne krstareće rakete Tomahawk i hipersonično oružje koje ima znatno veći domet od trenutačno raspoređenog u Europi, navedeno je u priopćenju. Domet rakete Tomahawk veći je od 2.000 kilometara, što je dovoljno za napad na Moskvu, koja je od njemačkog teritorija udaljena oko 1.600 kilometara.
Sjedinjene Države će, kako se navodi u priopćenju, započeti s periodičnim raspoređivanjem sposobnosti dugometne vatre svoje višenamjenske operativne skupine u Njemačkoj 2026. godine, kao dio planiranja trajnog stacioniranja tih sposobnosti u budućnosti. "Kada budu u potpunosti razvijene, ove konvencionalne jedinice za vatru dugog dometa uključivat će SM-6, Tomahawk i novorazvijena hipersonična oružja, koja imaju znatno veći domet od trenutačnih vatrenih sposobnosti s kopna u Europi", dodaje se. Stacioniranje je, kako je priopćeno, privremeno, dok Njemačka i ostali NATO partneri u Europi ne razviju vlastite krstareće rakete.
Scholz: ‘Ovo je dobra odluka‘
Njemački kancelar Olaf Scholz završnog je dana summita NATO-a pohvalio najavljeno raspoređivanje američkih projektila dugog dometa u Njemačkoj, rekavši da je to nužan korak za sigurnost zemlje. "Dugo se borimo s pitanjem kako konvencionalnim oružjem možemo osigurati sredstvo odvraćanja koje osigurava teritorij saveza, ali i Njemačku", rekao je Scholz novinarima u Washingtonu u četvrtak, kako je prenio BBC.
"Radi se o tome da u zaštitu Njemačke spada i zastrašivanje tj. odvraćanje, a za to su nam potrebni precizni projektili dalekog dometa. Zato je ovo dobra odluka", istaknuo je socijaldemokratski njemački kancelar na marginama summita. "Svi znamo da je u Rusiji došlo do nevjerojatnog naoružavanja i to oružjem koje prijeti i europskom teritoriju", rekao je Scholz.
Moskva je ekspresno reagirala i kritizirala tu najavu te poručila da to vodi eskalaciji napetosti. Kremlj je u priopćenju naveo da je raspoređivanje projektila "vrlo ozbiljna prijetnja" od strane NATO-a koja će zahtijevati "mjere odgovora". Ruski predsjednik Vladimir Putin ranije je nekoliko navrata upozorio da će Moskva na svako novo raspoređivanje američkog oružja u svijetu odgovoriti istom mjerom, postavljanjem naoružanja na odabranim lokacijama.
‘Hladne glave ćemo osmisliti odgovor‘
No, Kremlj nije stao samo na priopćenju. Stavove Moskve dodatno je pojasnio Sergej Rjabkov, zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova zadužen za odnose sa SAD-om, neproliferaciju i kontrolu naoružanje. On je na marginama 10. parlamentarnog foruma BRICS-a u St. Petersburgu upozorio na posljedice američko-njemačke odluke i da će Moskva reagirati bez živaca i emocija. "Mi ćemo mirno, hladne glave osmisliti vojni odgovor na novu prijetnju", rekao je taj ruski diplomat, kako je u četvrtak izvijestila ruska državna novinska agencija TASS, a prenio Newsweek. "Potreban rad na pripremi balansirajućih protumjera od strane relevantnih ruskih državnih agencija započeo je dosta unaprijed i provodi se na sustavnoj osnovi", naveo je on na stranici svog ministarstva.
Rjabkov je komentirao kako vjeruje da je ovaj potez "samo karika u lancu eskalacije". To je "taktika zastrašivanja, koja je uglavnom temelj politike koju NATO i SAD ovih dana vode prema Rusiji. Razradit ćemo reakciju na miran i profesionalan način", rekao je zamjenik šefa ruske diplomacije.
Veze između Washingtona i Moskve postale su ekstremno zategnute nakon Putinovog pokretanja invazije punog opsega na Ukrajinu u krajem veljače 2022. godine. Ruski dužnosnici i propagandisti na ruskoj državnoj televiziji rutinski pozivaju na udare, pa i nuklearne, na tlo SAD-a zbog američkog slanja razne pomoći, oružja i vojne opreme Kijevu.
‘Nepovratno‘ je snažna, važna riječ
SAD i niz drugih zapadnih ukrajinskih saveznika krajem svibnja i početkom lipnja dale su Kijevu zeleno svjetlo za ograničene obrambene udare na ruskom teritoriju, što je dodatno razbjesnilo Moskvu, koja je nakon intenziviranja tih najava još ranije ove godine i spominjanja mogućnosti slanja vojnika zapadnih partnera u Ukrajinu - što je prvi spomenuo francuski predsjednik Emmanuel Macron - najavila te potom i održala vježbe raspoređivanja taktičkog nuklearnog oružja, u čemu joj se pridružila saveznica Bjelorusija.
Četvrtak je posljednji dan summita NATO-a u Washingtonu. NATO je u srijedu objavio priopćenje u kojem se navodi da će 32-člani vojni savez nastaviti podupirati Ukrajinu "na njezinu nepovratnom putu prema punoj euroatlantskoj integraciji, uključujući članstvo u NATO-u". Rečeno je da će NATO uputiti poziv Ukrajini da se pridruži savezu kada se saveznici slože s tim i kada se ispune uvjeti. "Nije pitanje hoće li, nego kada", rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg na konferenciji za novinare.
Christopher Harper, viši suradnik Scowcroft centra za strategiju i sigurnost, rekao je u analizi za think tank Atlantic Council da je riječ "nepovratno" u vezi s ukrajinskim putem u članstvo u NATO-u "snažna i važna". "Ne treba podcijeniti koliko je teško bilo postići konsenzus o tome", rekao je Harper. "Implikacija toga jest da ovoga puta ne može doći do preokreta tijekom bilo kakvih pregovora s Rusijom do kojih bi moglo doći", rekao je Harper, kako prenosi Newsweek.