Europska unija postigla je dogovor o "Paktu o migracijama i azilu". Pregovarači iz Europskog parlamenta i Vijeća jutros su postigli politički dogovor.
- Uspjeli smo, napisala je povjerenica EU za unutarnje poslove Ylva Johansson.
- Pet zakona EU-a oko kojih su se španjolsko predsjedništvo i parlament dogovorili tiču se svih faza upravljanja azilom i migracijama, u rasponu od provjere nezakonitih migranata kada stignu u EU, uzimanja biometrijskih podataka, postupaka za izradu i obradu zahtjeva za azil, pravila i određivanju koja je država članica odgovorna za rješavanje zahtjeva za azil te suradnja i solidarnost među državama članicama o postupanju u kriznim situacijama. Nova pravila će nakon usvajanja učiniti europski sustav azila učinkovitijim i povećat će solidarnost među državama članicama tako što će omogućiti smanjenje tereta onih država u koje stiže većina migranata.
Govoreći na jutrošnjoj konferenciji za novinare, predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola je rekla da se radi o ‘zaista povijesnom danu‘.
- Okružena sam kolegama koji danima i noćima ne spavaju. U ovom vrlo emotivnom trenutku, krećem iz osobnog kuta. Znate, ja dolazim s otoka u Sredozemlju i točno znam što znači kada kažemo da smo konačno ispunili pakt o migracijama i azilu, vjerojatno najvažniji zakonodavni dogovor u onom mandatu. To je bila briga broj jedan naših građana u 2019. godini, a mnogima je i dalje briga broj jedan, rekla je Metsola.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je rekla da će ovaj pakt osigurati učinkovit europski dogovor na ovaj izazov.
- To znači da će Europljani odlučivati tko dolazi u EU i tko može ostati, a ne krijumčari. To znači zaštititi one kojima je potrebna pomoć. Pakt će također osigurati da države članice odgovorno dijele napore i sprečavaju ilegalnu migraciju u EU.
Centristička skupina Renew Europe u Europskom parlamentu također je pozdravila današnji dogovor.
Francuska zastupnica Fabienne Keller izjavila je da je ‘Europa danas uspjela‘.
- Dokazali smo da ekstremisti s lijeve i desne strane nisu u pravu. Konačno ćemo imati snažan zajednički sustav azila temeljen na odgovornosti i solidarnosti.
Njemački zastupnik Jan-Christoph Oetjen je rekao da prema uvjetima sporazuma provjera mora biti dovršena za najviše sedam dana, a produženje neće biti moguće. Desni centar kaže da će dogovor smanjiti migracijski pritisak.
Švedski zastupnik Tomas Tobe rekao je da će ta pravila omogućiti da ponovno preuzmemo kontrolu nad vanjskim granicama i smanjimo migracijski pritisak prema EU. Reagirajući na politički dogovor o paktu EU o migraciji i azilu, skupina ljevice u Europskom parlamentu je priopćila da je ovo ‘mračan dan za EU‘.
- Upravo dogovoreni pakt o migraciji i azilu označava smrt individualnog prava na azil u Europi. Ovo je najveći napad na prava azila i migracija od osnutka EU.
Da je dogovor neprovediv, smatraju Zeleni, govoreći o zabrinutosti za ljudska prava.
Grupa Zelenih u Europskom parlamentu smatra da današnji sporazum učvršćuje zastarjele ideje o tome kako se nositi s migracijom i ne uzimaju u obzir stvarnost na granicama EU, na kopnu i na moru.
- Umjesto traženja humanih i praktičnih rješenja za upravljanje migracijama na uredan i siguran način, države članice EU-a provode opasne politike koje Mediteran pretvaraju u groblje, dodaju Zeleni.
Novi krug pregovora o nekoliko tekstova "Pakta o migracijama i azilu" počeo je u ponedjeljak i trajao do kasno u noć.
Pakt, koji je Europska komisija predstavila u rujnu 2020., novi je pokušaj reforme europskih pravila, nakon neuspjeha prijedloga iz 2016. na valu izbjegličke krize. Cilj je da reforma bude usvojena prije europskih izbora u lipnju 2024.
Pitanje migracija goruća je tema u mnogim europskim zemaljama, u svjetlu jačanja krajnje desnih i populističkih stranaka.
Pedesetak nevladinih organizacija, među kojima Amnesty International, Oxfam, Caritas i Save the Children, napisali su otvoreno pismo pregovaračima kako bi ih upozorili na rizik da pakt o migracijama ne bude "loše osmišljen, skup i okrutan sustav".
Reforma o kojoj se raspravljalo u Bruxellesu sačuvala je pravilo koje je sada na snazi, a po kojem je prva zemlja ulaska tražitelja azila u EU odgovorna za njegov slučaj, uz neke prilagodbe. No kako bi se pomoglo mediteranskim zemljama, u koje stiže velik broj migranata, organiziran je sustav obvezne solidarnosti u slučaju migracijskog pritiska.
Druge države članice moraju pomoći preuzimanjem tražitelja azila ili financijskom odnosno materijalnom pomoći.
Jedno od pitanja o kojima se raspravljalo je relokalizacija nakon spašavanja migranata na moru, što je osobito važno za Italiju, i na čemu Parlament inzistira, ali nailazi na suzdržanost drugih država članica.
Reforma predviđa također "filtriranje" migranata po dolasku i ubrzanu proceduru za one koji imaju statistički slabije izglede dobiti azil, kako bi ih se brže vratilo u njihovu zemlju podrijetila ili tranzita.
Ta procedura primjenjivat će se za državljane zemalja za koje je stopa priznanja statusa izbjeglice, prosječno u EU-u, manja od 20 posto.
Takav "probir po nacionalnosti protivan je Ženevskoj konvenciji, koja predviđa pojedinačno razmatranje" slučajeva, kritizirao je eurozastupnik Zelenih Damien Carême, koji smatra da će pakt "otvoriti to sporno pitanje stotinama puta".
Vijeće EU-a (države članice) inzistiralo je da čak i obitelji s djecom mlađom od 12 godina budu obuhvaćene takvom procedurom, što bi vjerojatno podrazumijevalo pritvaranje u centrima u blizini granica ili zračnih luka.
Europski parlament traži "jako snažne garancije za te obitelji, traži odgovarajuća mjesta za prihvat" i očekuje da Vijeće pristane na kompromise u pogledu pristupa migranata pravnoj pomoći, rekla je francuska eurozastupnica Fabienne Keller (Renew Europe).
Pregovara se i o uredbi o kriznim situacijama i situacijama više sile, koja ima za cilj organizaciju odgovora u slučaju masovnog priljeva migranata u neku državu članicu EU-a, kao u vrijeme izbjegličke krize 2015.-2016.
I tu se predviđa obvezna solidarnost između država članica te uvođenje izuzeća sa slabijom zaštitom za tražitelje azila od uobičajenih procedura, s mogućim produljenjem pritvora na vanjskim granicama Unije.
Pregovara se o mogućoj duljini te procedure, koju Parlament želi smanjiti u odnosu prema onome što želi Vijeće.
Po mišljenju Stephanie Pope, stručnjakinje za migracije pri Oxfamu, ta "krizna" uredba "ograničava pravo na azil i dodatno potkopava zajednička pravila na području migracija". EU je suočen s rastom broja ilegalnih migranata i zahtjeva za azilom.
U prvih 11 mjeseci 2023. Frontex je evidentirao više od 355.000 prelazaka vanjskih granica EU-a, što je povećanje od 17 posto. Broj zahtjeva za azilom mogao bi do kraja 2023. doseći više od milijun, po Europskoj agenciji za azil (EUAA).