Vulkan na islandskom poluotoku Reykjanes erumpirao je u ponedjeljak nakon višetjednih intenzivnih potresa, priopćio je državni meteorološki institut. Ranije je oko 4000 ljudi evakuirano iz ribarskog grada Grindavik, a obližnja Plava laguna je evakuirana.
Erupcija je započela u 22:17 sati po lokalnom vremenu, tvrdi Islandski meteorološki ured.
Fotografije i videozaisi objavljeni na društvenim mrežama prikazuju lavu kako suklja iz vulkana samo sat vremena nakon što je zablježena seizmička aktivnost. Helikopter obalne straže trebao bi utvrditi točnu lokaciju i veličinu erupcije.
Islandski Met Office izvijestio je da je vulkan erumpirao oko 4 kilometra sjeveroistočno od Grindavika i da se seizmička aktivnost kretala prema gradu, donosi BBC, a prenosi Jutarnji list.
Duljina pukotine u vulkanu je oko 3,5 kilometra, a lava teče brzinom od oko 100 do 200 kubičnih metara u sekundi, Ističe se da je to nekoliko puta više nego u prethodnim erupcijama na poluotoku Reykjanes zadnjih godina.
Viši policijski časnik u Civilnoj obrani rekao je za nacionalnu radioteleviziju RUV da se erupcija dogodila brzo i čini se da je to "prilično velik događaj".
Vidir Reynisson rekao je da se činilo da lava teče u svim smjerovima iz velike pukotine u vulkanu.
- Mlazovi lave su prilično visoki, pa se čini na početku da je riječ o snažnoj erupciji, rekao je.
Erupcija se može vidjeti iz Reykjavika, koji je oko 42 km sjeveroistočno od Grindavika.
Jedan očevidac iz prijestolnice je rekao za BBC da je pola neba u smjeru Grindavika "osvijetljeno crveno".
Rekao je da bi dim mogao sukljati u zrak, a policija upozorava ljude da se drže podalje od tog područja.
Islandska premijerka Katrin Jakobsdottir rekla je da će obrana koja je nedavno izgrađena imati pozitivan učinak.
Rekla je da su njezine misli trenutačno uz lokalnu zajednicu i da se nada najboljem unatoč "značajnom događaju".
Predsjednik Gudni Johannesson rekao je da je zaštita života glavni prioritet, ali da će se poduzeti svi napori da se zaštiti i infrastruktura.
U travnju 2010. vulkanska erupcija Eyjafjallajokull izazvala je najveće zatvaranje europskog zračnog prostora od Drugog svjetskog rata, zbog ogromnog oblaka pepela.
Procjenjuje se da su gubici zbog prizemljenja prometa iznosili između 1,5 milijardi i 2,5 milijardi eura.
