Ruski rat protiv Ukrajine je „prekretnica i po pitanju unutarnje sigurnosti", rekla je njemačka ministrica unutrašnjih poslova Nancy Faeser tijekom predstavljanja godišnjeg izvještaja Službe za zaštitu ustavnog poretka za 2022. ovog lipnja. Njemačka pruža pomoć Ukrajini i zato je posebno u fokusu ruske tajne službe.
Faeser je sada upozorila ponovno na kampanje dezinformiranja javnosti, kibernetičke napade i špijunažu stranih obavještajaca.
Povod za to upozorenje je, piše DW, jedan aktualan slučaj: uhićenje Thomasa H. u Koblenzu u srijedu (9.8.). Državno odvjetništvo njemačkog časnika Bundeswehra sumnjiči za špijunažu u korist ruskih vlasti. On je, kako se sumnja, ruskoj tajnoj službi odao informacije o materijalu i oružju kojim raspolože Bundeswehr. Po navodima lista Tagesspiegel, Thomas H. je već ranije u redovima Njemačke vojske postao poznat zbog svojih simpatija za (jednim dijelom) desno-ekstremnu stranku Alternativa za Njemačku (AfD) odnosno kao čovjek koji podržava AfD-ovu politiku prema Rusiji.
DW podsjeća na neke prijašnje slučajeve špijunaže.
Koncem 2022. se sličan slučaj već našao na naslovnicama njemačkih medija. Carsten L., tadašnji voditelj Odjela za osobnu sigurnost u njemačkoj tajnoj službi BND, proglašen je sigurnosnim rizikom. Bivšem časniku Bundeswehra se naime predbacuje da je kao dvostruki agent radio i za rusku tajnu službu FSB, odnosno da je Rusima odavao državne tajne.
Kako su tada pisali mediji, FSB se posebno zanimao za podatke o poziciji sustava za protuzračnu obranu koje su zapadne zemlje isporučile u Ukrajinu. No, Carsten L. očito nije imao pristup tim podacima. On je uhićen 21.12.2022. Protiv njega i osobe koja mu je (kako se sumnja) pritom pomagala pokrenut je istražni postupak zbog sumnje u veleizdaju.
Građanski paravan špijunske obitelji
Špijuni iz Njemačke ne dojavljuju informacije u Moskvu tek od početka ruskih napada na Ukrajinu. U prošlosti ima nekoliko primjera za obavještajne aktivnosti. Na primjer ruski špijunski par koji je pod imenima Andreas i Heidrun Anschlag desetljećima „glumio" dosadnu građansku egzistenciju, on kao inženjer, a ona kao domaćica. A u stvarnosti su gospodin i gospođa Anschlag još od konca 80-ih godina prošlog stoljeća bili aktivni kao špijuni na platnoj listi Moskve.
Najprije za sovjetsku, a onda za rusku tajnu službu, oni su iz Njemačke prikupljali informacije i o NATO-u i o Europskoj uniji. Naredbe iz Moskve su primali preko kratkog vala, bile su to kodirane poruke. U ta vremena špijunaža nije bila digitalna rabota kao danas. Tek u jesen 2011. obitelj Anschlag je „pala“ – njihov stvarni identitet je otkriven zahvaljujući dojavi američke tajne službe. Oni su 2013. osuđeni na višegodišnje zatvorske kazne i na koncu protjerani u Rusiju.
"Izviđači mira"
"Izviđači mira", tim se izrazom u DDR-u označavalo agente koji su špijunirali po nalogu tajnih službi tadašnje socijalističke Istočne Njemačke. Tijekom Hladnog rata između Zapada i Istoka, po nalogu Stasija je, kako se pretpostavlja, na području Zapadne Njemačke bilo aktivno oko 12.000 tih „izviđača mira“. Među njima je bila i Gabriele Gast, koja je raskrinkana tek nakon sloma DDR-a, odnosno kratko prije ujedinjenja Njemačke.
Gast je podrijetlom bila iz Zapadne Njemačke, a vrbovana je od strane jednog časnika Stasija 1968., tijekom istraživačkog putovanja koje je obavila za potrebe izrade svoje disertacije „Politička uloga žena u DDR-u“. I tako je Gast odmah počela izvještavati tajnoj službi DDR-a, a istovremeno je, s drugim identitetom, gradila karijeru u BND-u, tajnoj službi Zapadne Njemačke. Danas se može reći da je Gast bila vrhunska obavještajka koja je za DDR radila na Zapadu.
Willy Brandt i njegov tajnik Guillame - koji je godinama sve javljao Istočnoj Njemačkoj i SSSR-uFoto: picture-alliance/akg-images
Jedan također dobar izvor iz te kategorije za Stasi je bio i Alfred Spuhler. On je bio visokopozicionirani službenik BND-a, a po nalogu Stasija je razotkrio stotine zapadnih agenata koji su djelovali na području DDR-a. Spuhler je uhapšen u studenome 1989.
Dvostruki agent je bio i dugogodišnji voditelj BND-ovog referata Protušpijunaža Sovjetska Unija Heinz Felfe. Bivši SS-ovac je do 1961. u Moskvu slao informacije KFB-u. Tijekom svog života Felfe je, kako se pretpostavlja, radio za sedam različitih tajnih službi, među njima i za britanski MI6 i nacionalsocijalistički SS.
Špijun zbog kojeg je Brandt dao ostavku
Vjerojatno najspektakularniji slučaj špijunaže iz ere Hladnog rata u Njemačkoj, podsjeća DW, bio je slučaj Güntera Guillaumea. On je u tadašnju Zapadnu Njemačku stigao „prerušen" u izbjeglicu iz DDR-a. S njim je došla i njegova supruga Christel, bilo je to 1956. Njihov zadatak je bio da Stasiju dojavljuju interne informacije o Socijaldemokratskoj stranci Njemačke (SPD). Guillaume je napredovao, na koncu je postao čak i osobni referent SPD-ovog saveznog kancelara Willyja Brandta.
Nakon što je Guillaume raskrinkan kao špijun, Brandt preuzima odgovornost i 6. svibnja 1974. se povlači s dužnosti saveznog kancelara. Günter Guillaume je osuđen na 13 godina zatvora, a njegova supruga na osam godina. Zahvaljujući program razmjene agenata između BRD-a (Zapadna Njemačka) I DDR-a, oni su 1981. pušteni na slobodu.
Egzekucija Elli Barczatis i Karla Laurenza
Njemačka je odavno poprište aktivnosti raznih tajnih službiFoto: Franziska Gabbert/dpa Themendienst/picture alliance
O zapadnim agentima koji su djelovali u DDR-u se zna manje nego o njihovim kolegicama i kolegama koji su po nalogu DDR-a špijunirali na Zapadu. Možda i zbog činjenice da su mnogobrojni špijuni Stasija raskrinkani nakon pada Berlinskog zida. Za egzistenciju brojnih BND-ovih agenata u DDR-u se nikad nije saznalo. Baš kao ni za agente prijateljskih zemalja poput SAD-a, koji su također špijunirali na tlu Njemačke – i koji su, između ostaloga, nadzirali čak i komunikaciju preko službenog mobitela bivše kancelarke Angele Merkel.
Tragičan je slučaj zapadnih špijuna Elli Barczatis i Karla Laurenza, koji su već početkom Hladnog rata u ranim 50-im godinama prošlog stoljeća na Zapad prebacivali dokumente DDR-a.
Elli Barczatis je formalno radila kao glavna tajnica DDR-ovog premijera Otta Grotewohla. Svom ljubavniku Laurenzu je dostavljala uglavnom banalne vladine papire. Laurenz dakle vlastima BRD-a nije mogao dostavljati nikakve brizantne državne tajne. No, njemačko-njemački odnos je u to vrijeme bio ekstremno napet, DDR- je bio čvrsto pod utjecajem staljinizma. Nakon što je zapadni špijunski par raskrinkan, Barczatis i Laurenz su osuđeni na smrt. A 1955. su i pogubljeni - na giljotini, podsjeća DW