Nakon pada strateškog grada Avdiivke u subotu 17. veljače, u malim gradovima istočne Ukrajine vlada strah. Pokrovsk, rudarsko mjesto 45 kilometara sjeverozapadno od Avdiivke, sada je prepuno vojnika, od kojih su se mnogi povukli iz palog grada.
U ruskim napadima u satima nakon povlačenja ukrajinskih snaga iz Avdiivke poginulo je pet osoba u tri druga istočna grada. Iako se ta mjesta iza linije bojišta, zvuk topničke paljbe u svima jasno se čuje i zatišje nikada ne traje dugo.
U nedjelju su stražari u vojnoj bolnici u Pokrovsku rekli da je velik priljev žrtava prethodnih nekoliko dana završio, implicirajući da je povlačenje iz Avdiivke završeno. Snažno utvrđena, Avdiivka je ležala na uzvisini okružena teritorijem koji su cijelo desetljeće držale ruske snage.
Iako je pad grada poraz, bojnik Rodion Kudrjašov, zamjenik zapovjednika 3. jurišne brigade, koja je pomogla u pokrivanju povlačenja, kaže da osobno gleda dugoročno jer se bori s Rusima od 2014. godine. "Izgubili smo manju bitku, ali nismo izgubili rat", prenosi njegove riječi The Economist.
Pitanje je hoće li ruske snage iskoristiti svoju prednost i krenuti iz Avdiivke prema naprijed ili će se okrenuti napadu na nekom drugom području. U ponedjeljak su stigla izvješća o ruskim napadima u više sektora, no bojnik Kudrjašov kaže kako ne vjeruje da Rusi mogu nastaviti s probojem iz Avdiivke, barem ne u skorije vrijeme jer čak i dok su se ukrajinske snage povlačile, bile su sposobne zadati teške udarce neprijatelju.
Prema Oleksandru Tarnavskom, generalnom zapovjedniku sektora, 47.000 Rusa je ubijeno ili ranjeno u četiri mjeseca bitke za Avdiivku, što je golema brojka koju nije moguće provjeriti. Ukrajinske snage ne izvještavaju o broju vlastitih žrtava, no Kudrjašov tvrdi da su daleko manje.
Zapovjednik jedinice bespilotnih letjelica, koja se povukla dan prije pada grada, kaže da je u razdoblju od pet sati prošlog tjedna vidio oko 200 Rusa koji su jurišali preko čistine, a ukrajinske snage nisu imale dovoljno streljiva da ih sve napadnu. Ipak, polovica ih nije uspjela prijeći, kaže on.
Bojnik Kudrjašov tvrdi da su Rusi dobili bitku jer su imali čak jedanaesterostruku topničku prednost te su kroz 12 dana prije pobjede bacali 60 razornih navođenih zračnih bombi iz zraka dnevno. Smatra da bi, da su ukrajinske snage imale više opreme i streljiva, bitka za Avdiivku završila posve drugačije.
U Pokrovsku se zatekla i Aljona Sobolenko, reporterka lokalne televizijske postaje Kapri, koja se vratila snimanja posljedica noćnog napada na obližnji grad Selidove. Raspravljala je sa svojom obitelji o njihovoj evakuaciji. No, za sada, poput mnogih civila u istočnim gradovima, čeka da vidi kako će se situacija odvijati. U posljednja tri mjeseca Pokrovsk je pretrpio 59 ruskih napada, ali nijedan u posljednja dva tjedna.
U drugom gradu na istoku, medicinski radnici su postavili stabilizacijski punkt na koji se evakuiraju ranjeni vojnici prije nego što budu otpremljeni u bolnicu. Oni su zamolili The Economist da ne otkrivaju gdje se grad nalazi, odnosno o kojem je gradu riječ. Većina ranjenika dolazi noću, kada ih je lakše izvući s bojišta, objašnjava Mila Makarova, koja je zadužena za operacije evakuacija.
Rat dronova u Ukrajini transformirao je bojno polje, čineći ljude koji trče s nosilima ili pokušavaju izvući ranjene metama, vidljivim na način na koji nikada u povijesti ratovanja nisu bili. Dronovi su odgovorni za 30 do 40 posto žrtava u ovom sektoru, kaže Asan Čaruhov, voditelju jedinice, u odnosu na svega njih nekolicinu prije šest mjeseci.
U tri sata u noći prošlog petka dotok ranjenih je bio stalan. Oni su rekli kako su satima bili prikovani na mjestu kombinacijom napada bespilotnih letjelica i minobacača te su spomenuli ranjenog suborca koji je umro nakon što su ga dva suborca pokušala izvući na sigurno, ali su se našli pod vatrom i bili su prisiljeni napustiti ga.
Prema Kudrjašovu, ukrajinske snage se iz Avdiivke povlače na nove obrambene položaje i linije. Navodno se te linije obrane grade duž cijele bojišnice. No, obavještajni izvor kaže za ono što je do sada izgrađeno da je vrlo neujednačeno. "Trpjeli smo gubitke zbog loše ukopanih položaja", kaže on.
Osam kilometara istočno od Kupjanska - koji su Rusi zauzeli na početku invazije u veljači 2022. godine, a izgubili šest mjeseci kasnije i sve od tada ga pokušavaju ponovno zauzeti - nove obrambene linije grade se preko polja. Ukupno je pet linija, do dubine od četiri kilometra.
Te linije obrane uključuju rovove, minska polja, bodljikavu žicu i tzv. zmajeve zube, piramidalne protutenkovske prepreke. Ovdje se može vidjeti malo vojnika jer se mnogi od njih griju u podzemnim bunkerima utvrđenim balvanima. Blato je toliko duboko da je teško hodati, a kamoli ukopavati obrambene položaje.
Dok kuhaju čaj u sobi s četiri kreveta na kat, prizor koji izgleda kao filmski set za film o Prvom svjetskom ratu, ukrajinski borci nabrajaju bitke u kojima su sudjelovali i žale se na nedostatak streljiva. "Ne možemo dugo izdržati bez pomoći", kaže vojnik kodnog imena Viter. Cesta za natrag u Kupjansk prolazi kroz ruševine malog mjesta Petropavlivka, prepunog kratera od zračnih navođenih bombi. "Nema riječi kojima bih mogao opisati koliko smo umorni", rekao je na kraju Viter.
