StoryEditor
SvijetDAN ‘D‘ u njemačkoj

Mutti Merkel danas odlazi uz kritike da je bila prikrivena liberalka, a ne konzervativna liderica; dospije li njezin CDU u oporbu, mogao bi skrenuti prema krajnjoj desnici

Piše Tihomir Rajčić
26. rujna 2021. - 09:34

Danas se u Njemačkoj održavaju izbori za nacionalni parlament Bundestaga koji će, vrlo vjerojatno, predstavljati prekretnicu za čitavu Europu, ali i svijet. Svi se promatrači slažu da odlazak dugogodišnje kancelarke Angele Merkel donosi doba nestabilnosti i neizvjesnosti jer će postizborno preslagivanje njemačkih stranaka vjerojatno biti dugotrajna i neizvjesna politička trgovina.

Rezultati ove političke trgovine na prvom mjestu će utjecati na današnju Europu koja je, velikim dijelom, projekt Angele Markel i francuskog predsjednika Emanuela Macrona koji se, kako piše The Economist, nada nastavku francusko-njemačke strateške suradnje. Ovo je posebno važno s obzirom na oko bilijun eura „težak“ projekt Europskog plana oporavka koji bi, osim gospodarske, mogao imati i političku ulogu „pacifikacije“ istočnoeuropskih vlada.

Važno je i pitanje odnosa s SAD-om, iako je američki predsjednik Joe Biden u kolovozu i rujnu u dva navrata otvoreno zanemario interese Europljana. Ovo pitanje je tim važnije što je Njemačka već više od sedam desetljeća strateški saveznik Amerike.

U tom je smislu važno i pitanje odnosa Njemačke i Europe s Putinovom Rusijom koja s jedne strane predstavlja ugrozu europskih vrijednosti, ali koja je strateški gospodarski saveznik Njemačke. Riječ je, naravno, o plinovodu „Sjeverni tok 2“ zbog kojeg su politički promatrači u Njemačkoj Angelu Merkel optužili za izdaju Europe i europejstva. Zato je vrlo važno kako će se nova njemačka vlada postaviti prema ovom projektu.

Naravno, tu je i problem globalnog uspona komunističke Kine koja je važan gospodarski partner Njemačke, ali i totalitarna ugroza zapadnih demokracija.

image
Lideri njemačke krajnje desnice, Alternative za Njemačku (AfD) - Tino Chrupalla, Alice Weidel, Leif-Erik Holm
 
AFP

Zbog svega ovoga je vrlo važna njemačka politička kontroverza koju će razotkriti rezultati sutrašnjih izbora za Bundestag.

Prije desetak dana dogodila se zanimljiva politička drama koja u svojoj pozadini krije moguća iznenađenja koja Njemačku očekuju nakon sutrašnjih izbora za Bundestag. Naime, u saveznoj državi Saxon-Anhalt tamošnji je lider CDU-a Reiner Haseloff dobio vrlo nezgodan udarac iz redova svoje stranke jer je u lokalnom parlamentu nekoliko demokršćana odbilo podržati njegov izbor za predsjednika pokrajinske vlade. Iako je u drugom krugu glasanja Haseloff uspio dobiti potrebnu većinu, pozadina čitave priče razotkriva prilično izgledan scenarij sukoba unutar političkog vodstva CDU-a: kako piše prestižni njemački tjednik Die Welt, pobunjeni demokršćani izišli su u javnost s opširnim planom suradnje s radikalno desničarskim AfD-om (Alternativa za Njemačku), zbog čega ih je lokalno vodstvo stranke gurnulo u stranu i ostavilo bez ministarskih mjesta u pokrajinskoj vladi.

Ipak, u pozadini ove priče i dalje tinja nezadovoljstvo unutar lokalnog CDU-a jer su mnogi demokršćani, zaista, skloni suradnji s AfD-om, što u budućnosti može izazvati novu nestabilnost.

Da čitava stvar bude još neugodnija, pobrinuli su se Zeleni, koji su vodstvo CDU-a u pokrajini Saxon-Anhalt optužili za totalitarnu kontrolu lokalnih parlamentaraca koji su, navodno, mobitelima fotografirali i stranačkom šefu poslali fotografiju koja potvrđuje da su na tajnom glasanju bili na stranačkoj političkoj liniji. Takva praksa, smatraju Zeleni, ugrožava njemačku demokratsku praksu tajnoga glasanja.

No, više od svega toga važna je činjenica što je na istoku Njemačke znatan broj demokršćana spreman ići ruku pod ruku s AfD-om i što takva politika ima potporu u stranačkom vrhu, a to čitavu postizbornu situaciju u Njemačkoj može učiniti još kompliciranijom.

Upozorenje Stefana Austa

U tom smislu valja vrlo ozbiljno shvatiti upozorenje Stefana Austa, urednika Die Welta, koji je u svojoj nedavnoj kolumni napisao kako bi rezultati izbora za Bundestag mogli iznenaditi mnoge koji su čvrsto vjerovali u predizborne ankete.

To se na prvome mjestu odnosi na Armina Lascheta i CDU, kojima se, po svemu sudeći, loše piše jer su u predizbornu kampanju ušli nespremni i politički jako podijeljeni. Koliko je to istina, najbolje je nedavno sažeo The Economist, prema čijim riječima demokršćane čeka poraz jer su mnogi članovi vodstva, ali i mnogi aktivisti na terenu uvjereni kako je CDU pod vodstvom Angele Merkel izgubio svoj konzervativni identitet i dodatno ga gubi pod vodstvom politički blijedog Lascheta, s kojim je CDU pao ispod 20 posto javne potpore.

Za razliku od toga, SPD i Olaf Scholtz trenutno izgledaju kao pobjednici izbora koji će s pozicije snage voditi pregovore o budućoj vladajućoj koaliciji u Njemačkoj.

U ovakvoj situaciji, kada više nema čvrste političke figure – Angele Merkel – buduće koalicijske računice bit će puno teže, zbog čega The Economist sastavljanje buduće njemačke vlade opisuje kao vrlo kompliciranu računicu s velikim brojem političkih varijabli.

image
Odd Andersen

Kako stvari sada stoje, CDU bi u budućnosti trebao biti stranka koju vode ostarjeli (čitaj potrošeni) političari i koju čeka gubitak vlasti i vrlo neugodne oporbene klupe u kojima će se godinama potezati s AfD-om oko toga kakva je to prava konzervativna politika.

Od takve sudbine, smatra urednik Die Welta Stefan Aust, demokršćane može spasiti samo čudo.

Ipak, valja biti oprezan jer su predizborne ankete u Njemačkoj proljetos došle na zao glas. Da je tome tako, svjedoči upravo Die Welt, koji je predizborne ankete opisao kao potpuni promašaj, zbog čega već godinama gube vjerodostojnost.

Naime, prema podacima predizbornih anketa za proljetošnje regionalne izbore u pokrajini Saxon-Anhalt, AfD je trebao odnijeti uvjerljivu pobjedu s 28 posto glasova, dok je CDU trebao biti drugi i osvojiti povjerenje otprilike četvrtine birača. Zato je, komentirajući nadmoćnu pobjedu CDU-a, Der Spiegel postavio pitanje može li se uopće vjerovati predizbornim anketama.

Slično je nekidan napisao i Die Zeit, koji smatra da predizborne ankete služe i kao sredstvo političke propagande, pa čak i manipulacije. Ovo je posebno očito u Njemačkoj, gdje birači imaju dva glasa, jedan za kandidata u lokalnoj izbornoj jedinici i jedan za izbor stranačke liste.

Čitava je stvar još složenija jer na sutrašnjim izborima 27 posto Nijemca jednim glasom podupire svoju stranačku opciju, dok drugim glasom podupiru koalicijskog partnera kojeg žele vidjeti u vladajućoj koaliciji nakon izbora. Zato Die Zeit predizborne ankete smatra političkim nacrtom javnog mnijenja koja bi Nijemcima trebala pomoći da na današnjim izborima izaberu kandidate i stranke koje smatraju najboljima.

Partija karata na istoku

Kad se zna ovo, ne treba odbaciti mogućnost reprize proljetošnje situacije s izbora u pokrajini Saxon Anhalt, kada je jačanje AfD-a u predizbornim anketama pridonijelo mobilizaciji lokalnih demokršćanskih birača. U tom smislu nije teško zamisliti da bi demokršćanski birači, bez obzira na odbojnost prema slabašnom i nepopularnom Arminu Laschetu, sutra mogli stati uz tradicionalnu političku zastavu CDU-a/CSU-a.

Razlog je jednostavan – zaustavljanje porasta krajnje desnice okupljene oko AfD-a, ali i krajnje ljevice okupljene oko stranke Ljevica, koja u predizbornim predviđanjima izgleda kao mogući koalicijski partner u vladi SPD-a i Zelenih. Štoviše, mogla bi se ponoviti situacija s nedavnih lokalnih izbora na istoku Njemačke, gdje su birači SPD-a "pogurali" CDU, a sve kako bi spriječili uspon AfD-a.

Ipak, što god se sutra dogodi, demokršćanski blok suočit će se s jakom sklonosti znatnog dijela vodstva i aktivista CDU-a prema suradnji s AfD-om, čak i pod cijenu unutarstranačkog udara.

U tom je smislu važno imati na umu mišljenje utjecajnog komentatora Der Spiegela Sebastiana Fischera, koji je još proljetos predvidio kako će se na istoku Njemačke igrati važna politička partija karata u kojoj bi AfD mogao profitirati. Naime, javna je tajna da desno krilo CDU-a iza leđa vodstva stranke politički trguje s AfD-om.

image
Olaf Sholz, SPD-ov kandidat za kancelara
Ina Fassbender

To samo po sebi ne bi bilo toliko važno da Zeleni i Liberali nemaju ideološke i političke ambicije na koje će predsjednik CDU-a Armin Laschetu otežati koalicijsko pogađanje sa SPD-om, Zelenima i liberalnim FDP-om. U takvoj situaciji Njemačka bi se mogla naći u situaciji u kojoj će stranačka desnica "kidnapirati" vodstvo CDU-a i ruku pod ruku s AfD-om pokušati oformiti novu vladu. Sve ovo, naravno, ako AfD na predstojećim izborima uspije očuvati ili čak ojačati svoju političku snagu.

Die Zeit bilježi kako jedan od vodećih izbornih kandidata CDU-a na istoku Njemačke, Hans-Georg Maaßen, javno nastoji kombinirati radikalizam današnje nove europske desnice s tradicionalnim njemačkim demokršćanskim konzervativizmom iz druge polovine XX. stoljeća. Iako su ove zamisli izazvale uzbunu unutar CDU-a, Maaßen je otišao puno dalje te javno zastupa ideju suradnje CDU-a s AfD-om.

Vrijeme političke trgovine

Ovakvo stanje stvari, smatra Die Zeit, može ozbiljno poljuljati demokršćanski brod, koji je zadnjih mjeseci počeo opasno tonuti jer su demokršćanski politički aktivisti otkazali poslušnost Arminu Laschetu i središnjici stranke.

U ovakvoj političkoj realnosti The Economist predviđa kako će nakon sutrašnjih izbora u Njemačkoj uslijediti duže razdoblje političke trgovine u kojoj će demokršćanski blok CDU/CSU i liberalni FDP pokušati politički zavesti Zelene, koji će za to vrijeme trgovati sa SPD-om i pokušati politički zavesti FDP. Nastavak velike koalicije CDU/CSU i SPD-a, smatra The Economist, ima prilično male izglede, isto kao i mogućnost da radikalna Ljevica i radikalni AfD dospiju u vladajuće koalicije.

Sve u svemu, nakon sutrašnjih izbora realistično je očekivati pobunu dijela vodstva i članstva CDU-a. Ako CDU završi u oporbi, to bi moglo značiti otvoren prostor za skretanje udesno i moguću suradnju s AfD-om. Nešto slično moglo bi se dogoditi ako demokršćani završe u jednoj od mogućih vladajućih koalicija jer "tvrda" konzervativna jezgra CDU-a, koju predvodi popularan i jako utjecajan Friedrich Merz, koji se otvoreno suprotstavljao moćnoj Angeli Merkel, neće imati previše obzira prema politički slabašnom Arminu Laschetu.

I dok njemački birači svojim glasovima kroje novo razdoblje u budućnosti Njemačke, ali i u budućnosti Europe, zanimljivo je i korisno baciti pogled u nedavnu povijest i politička predviđanja koja se, po svemu sudeći, ostvaruju pred našim očima.
Naime, još 2018. i 2019. prestižni Foreign Affairs predvidio je pomicanje njemačkog centrističkog konzervativizma udesno, pri čemu je važno to što gotovo polovina Nijemaca osjeća veliku nelagodu zbog proaktivne useljeničke politike Angele Merkel.

Ako se tome doda slabljenje njemačke socijalne države iz druge polovine XX. stoljeća, jasan je razlog nezadovoljstva velikog dijela njemačkih birača.

U ovakvoj situaciji ne treba čuditi što već nekoliko godina u Njemačkoj odjekuju optužbe kako Angela Merkel nije prava konzervativna liderica, nego prikrivena liberalka pod čijim je vodstvom CDU postao ljevičarska stranka koju je teško razlikovati od socijaldemokratskog SPD-a. Ako se ovome doda uspon konzervativne politike nacionalnog identiteta, posebno vidljiv na istoku Europe, i slabljenje izvornog europejstva njemačkih konzervativaca, logično je očekivati promjene.

Zato autor ovih redaka smatra kako je danas vrlo relevantno predviđanje The Economista iz prosinca 2019. kako se politička snaga konzervativizma kakvim ga je promovirala Angela Merkel sasvim otopila. Koliko je to istina, svjedoči činjenica da je sve više onih koji državničko nasljeđe Angele Merkel oslikavaju u sivim, pa čak i crnim bojama.

Sve je ovo znak da će njemački konzervativizam budućnosti, vrlo vjerojatno, biti dosta drugačiji.
To bi na prvome mjestu moglo značiti povratak ideologije koju je, kako je prije dvije godine konstatirao Foreign Affairs, Angela Merkel maknula u stranu, opravdavajući svoj postupak rješavanjem realnih, životnih, pitanja Njemačke, ali i Europe. Ova je taktika, kako je prošlog tjedna napisao Die Zeit, umrtvila političko-ideološku borbu, zbog čega njezini protivnici često nisu glasali na izborima, omogućavajući nastavak vladavine oslabljenog CDU-a.

U novim okolnostima konzervativna politika opet bi mogla postati otvoreno ideološka, što bi značilo da bi CDU i AfD na istoku Njemačke, ali i šire, mogli voditi borbu za neodlučne birače ili se pragmatičnim političko-ideološkim dogovorom pretvoriti u jaki politički blok koji će okupiti sve konzervativno usmjerene birače u Njemačkoj.

item - id = 1130121
related id = 0 -> 1137229
related id = 1 -> 1136682
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
26. listopad 2021 05:07