"Sjedinjene Države daju punu podršku isporuci zrakoplova F-16 Ukrajini, odobravaju obuku ukrajinskih pilota i tehničkog osoblja, te ćemo za to imati neophodnu odluku Kongresa", napisao je u pismu američki državni tajnik Antony Blinken svojim danskim i nizozemskim kolegama, javlja Jutarnji.hr.
Te dvije zemlje vodit će obuku pilota, a upravo zato je u Haag stigao i ukrajinski predsjednik Zelenski. Prema izjavi Bijele kuće, Ukrajina će dobiti zrakoplove F-16 odmah po okončanju obuke ukrajinskih pilota.
Ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov kazao je da su prvi piloti, tehničari i inženjeri već "obavili prve lekcije". Ukrajina već duže vrijeme traži od SAD-a te zrakoplove kako bi mogla parirati Rusima u zraku, gdje oni trenutačno imaju određenu prednost. Tako je definitivno okončana saga oko predaje američkih vojnih zrakoplova F-16 Ukrajini te se označava početak "treninga" za ukrajinske pilote i posadu. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski još je početkom ove godine molio od SAD-a zrakoplove, a u svibnju je američki predsjednik Joe Biden odobrio obuku pilota. Osim toga, SAD je Danskoj, koja je uz Nizozemsku "nosilac" obuke ukrajinskih pilota, odobrila i pristup tajnoj, zaštićenoj i klasificiranoj dokumentaciji neophodnoj za "taj proces", navodi pak kijevska Ukrajinska Pravda.
Danska i Nizozemska su tražile te garancije od SAD-a. Isporuka najboljih američkih ratnih zrakoplova F-16 trebala bi omogućiti Ukrajincima da barem "ublaže" rusku prednost koju imaju u zraku, ali i da, kako neki predviđaju, možda ostvare određenu prednost, te im pomoći u daljnjem napredovanju na bojišnici. No, to svakako neće biti ni tako brzo ni učinkovito preko noći. Naime, prema ukrajinskim izvorima, iluzorno je očekivati da bi prvi zrakoplovi F-16 mogli sudjelovati u borbama prije početka 2024. godine zbog obuke koje će trajati najmanje od tri do pet mjeseci. I glasnogovornik ukrajinskog ratnog zrakoplovstva Juri Ignat je za jednu kijevsku TV postaju kazao kako ove jeseni i zime u svojoj kontraofenzivi neće moći koristiti F-16
Naime, nije u pitanju samo obuka pilota, nego treba obučiti servisno i tehničko osoblje na zemlji, kao i ostak logističkog tima. Tako je i danski ministar obrane Troels Lund Poulsen najavio da bi prvi piloti mogli završiti obuku početkom sljedeće godine. Iako se od isporuke američkih zrakoplova očekuje puno, da budu "prelomnica" na bojištu, pa i u ratu, u Pentagonu ipak smatraju da, pogotovo na početku, neće donijeti drastične promijene na frontu, smatajući da je ruska protuzračna obrana još uvijek efikasna. No, uvjereni su da će Rusi s "dolaskom" F-16, pogotovo kada se isporuka ubrza i bude masovnija, izgubiti premoć na nebu koju trenutačno imaju. U Pentagonu tvrde da se nakon uvođenja F-16 situacija na bojištu može izmijeniti, ali tek nakon nekoliko mjeseci, a može proći i cijela godina, jer "brzi tečaj" nije efikasan i tek dugotrajna obuka može izvući iz tih zrakoplova maksimum koji oni mogu dati, iznosi američka televizijska postaja CNBC. "F-16 nije ‘srebrni metak‘", kaže umirovljeni australski general Mick Ryan, koji napominje da u naoružanju ukrajinske vojske nema takvog sustava kakav je F-16 te da se puno drugih komponenti treba prilagoditi tako sofisticiranoj opremi.
Američki ministar ratnog zrakoplovstva Frank Kendall za Glas Amerike također kaže kako su F-16 "vrlo važni za Ukrajinu u srednjoročnoj perspektivi", ali da ipak neće donijeti kardinalnu promjenu u ratu. "Zrakoplovi će Ukrajincima dati određenu snagu, a Rusija više neće biti toliko premoćnija u zraku, ali čuda ne treba očekivati", ističe Kendall. Stoga će se, kako pišu ukrajinski mediji, osim Danske i Nizozemske, vjerojatno u taj proces uključiti i Rumunjska, koja postaje sve značajnija karika u NATO-ovu europskom sigurnosnom sustavu. Rumunjska postaje oslonac na južnom krilu NATO-a, pa neki čak predviđaju da bi Bukurešt mogao za NATO postati ono što je svojedobno bila Turska, koja je danas ipak nesigurni NATO-ov saveznik. A u cijeli proces "operacije F-16 za Ukrajinu" bit će uključeno čak 11 članica NATO-a.
Ukrajinci su počeli svoju kontraofenzivu još proljetos, ali ona trenutačno ne daje očekivane rezultate, premda su ipak ostvarili određene pomake, pogotovo na južnom pravcu, prema Azovskom moru, piše Jutarnji.hr.
Naime, u prvoj fazi kontranapada cilj je ovladati gradom Melitopoljem (Ukrajinci su na nekih 60 km od grada), a njegovim oslobađanjem otvorio bi im se put prema Berdjansku, luci na Azovskom moru, čime bi presjekli kopnenu vezu Rusije s anektiranim poluotokom Krimom. Američki Institut za proučavanje rata (ISW) demantirao je nedavno pisanje Washington Posta o neuspjehu na "melitopoljskom pravcu". No, dok ne stignu F-16, Ukrajina će morati i bez njih ostvariti planove svoje kontraofenzive.