Pred južnom Europom je ljeto žestokih suša, a s obzirom da neke regije već sada pate od nestašice vode, poljoprivrednici očekuju najgore prinose u posljednjih nekoliko desetljeća, piše Reuters.
Kako klimatske promjene iz godine u godinu čine tu regiju sve toplijom i sušom, rezerve podzemnih voda skoro su posve iscrpljene. Tlo je postalo suho u Španjolskoj, južnoj Francuskoj i Italiji. Niske razine rijeka i akumulacijskih jezera ugrožavaju i proizvodnji električne energije iz hidroelektrana ovoga ljeta.
S obzirom na temperature koje su u nekim područjima već sada na razini ljetnih, znanstvenici upozoravaju da Europu očekuje još jedno brutalno ljeto, nakon prošlogodišnjeg koje je bilo najtoplije u povijesti i donijelo sušu najgoru u najmanje 500 godina.
Situacija je zasad najteža u Španjolskoj, javlja Jutarnji list.
‘Stanje sa sušom će se pogoršati ovog ljeta‘, kaže Jorge Olcina, profesor na Sveučilištu Alicante u Španjolskoj.
U ovom trenutku šanse da će kiša riješiti problem, vrlo su male. ‘U ovo doba godine, jedino što možemo očekivati su lokalne oluje, koje neće riješiti silan manjak oborina‘, rekao je Olcina.
Tražeći hitnu pomoć EU-a, španjolski ministar poljoprivrede Luis Planas upozorio je da su ‘problemi koje je izazvala ova suša toliko veliki da se njezine posljedice ne mogu riješiti samo nacionalnim sredstvima‘, navodi se u pismu koje je 24. travnja poslano Europskoj komisiji.
Trend klimatskih promjena
Južna Europa nije jedina koju je ove godine zadesila ozbiljna nestašica vode. I rog Afrike prolazi kroz najgoru sušu u posljednjih nekoliko desetljeća, a povijesna suša u Argentini uništila je usjeve soje i kukuruza.
Na Sredozemlju, gdje je prosječna temperatura sada 1,5 C viša nego prije 150 godina, sve češće i ozbiljnije suše u skladu su s predviđanjima znanstvenika o utjecaju klimatskih promjena na tu regiju.
‘Što se tiče znakova klimatskih promjena, sve što se događa poklapa se s onim na što smo upozoravali‘, rekla je Hayley Fowler, profesorica utjecaja klimatskih promjena na Sveučilištu Newcastle.
Unatoč tome što su dugoročne prognoze već odavno objavljene, s pripremama se kasni. Mnoge poljoprivredne regije tek trebaju uvesti metode za uštedu vode poput preciznog navodnjavanja ili se prebaciti na usjeve otpornije na sušu, poput suncokreta.
‘Vlade kasne. Kompanije kasne‘, rekao je Robert Vautard, klimatolog i direktor francuskog Instituta Pierre-Simon Laplace. ‘Neke tvrtke još uvijek niti ne pomišljaju mijenjati model svoje potrošnje, samo pokušavaju pronaći neke čudesne tehnologije koje bi im donijele vodu.‘
Ova zima u Francuskoj bila je najsušnija od 1959. godine, a posebna upozorenja i mjere aktivirane su u četiri regije gdje se potrošnja vode ograničava za sektore koji nisu ključni - uključujući i poljoprivredu.
Portugal je također pogodila suša kojom je zahvaćeno oko 90 posto površine te zemlje, a jaka suša zahvatila je jednu petinu zemlje - gotovo pet puta više od područja zabilježenog godinu dana ranije.
U Španjolskoj, gdje je do travnja ove godine palo upola manje kiše u odnosu na lani, tisuće ljudi oslanjaju se na dostavu pitke vode kamionima, dok su neke regije, uključujući Kataloniju, uvele restrikcije vode.
Neki poljoprivrednici već su kazali kako su izgubili i do 80 posto usjeva, a među najpogođenijima su žitarice i uljarice, rekle su poljoprivredne udruge.
‘Ovo je najveći gubitak žetve u nekoliko desetljeća. Gore je nego prošle godine‘, rekao je o Španjolskoj Pekka Pesonen, voditelj europske poljoprivredne grupe Copa-Cogeca.
Iz Španjolske dolazi gotovo polovica maslina i jedna trećina voća koje se konzumira u EU-u, pokazuju podaci Komisije.
Dok su spremnici vode u prosjeku tek na 50 posto kapaciteta, zemlja je prošlog tjedna izdvojila više od 2 milijarde eura za pomoć u hitnim situacijama. Još uvijek čeka odgovor Komisije na svoj zahtjev za mobilizaciju kriznog fonda od 450 milijuna eura iz proračuna Unije za poljoprivredne subvencije.
Komisija je rekla da pomno prati situaciju.
‘Ozbiljna suša u južnoj Europi posebno brine zato što to može povećati ionako vrlo visoke potrošačke cijene u Europi‘, rekla je glasnogovornica Komisije Miriam Garcia Ferrer.
Slični problemi očekuju se i u Italiji, gdje do 80 posto opskrbe vodom u zemlji odlazi na poljoprivredu. Ali s ovogodišnjim tankim planinskim snježnim pokrivačem i niskom vlagom u tlu, talijanski poljoprivrednici planiraju smanjiti sjetvu i zasijati 6 posto manju površinu od prošlogodišnje.
Nakon dvije godine nestašice vode, sjeverna Italija ima 70 posto manjka u rezervama vode od otopljenog snijega i 40 posto manjka vlage u tlu, rekao je Luca Brocca, direktor istraživanja u talijanskom Nacionalnom istraživačkom vijeću.
Zbog takve bi nestašice vode, suša mogla biti još i gora nego prošlo ljeto kada je Italija pretrpjela najveću sušu u 70 godina.
‘2022. bila je doista iznimna. A čini se da je i ova godina doista iznimna‘, rekao je Brocca.