Velika Britanija trebala bi se pripremiti za buduće ratove koji bi mogli izbiti u idućih pet godina, a u koje će biti uključene i Kina, Rusija, Sjeverna Koreja i Iran, kazao je britanski ministar obrane, piše The Times.
Grant Shapps je rekao i da se svijet mora prebaciti u ‘predratnu fazu‘ kako su globalni sukobi eskalirali i pozvao NATO saveznike da povećaju obrambenu potrošnju kako bi dostigli ciljeve saveza od dva posto BDP-a.
U svojem govoru u Lancaster Houseu, nakon zračnih napada SAD-a i Velike Britanije na Hute koje podupire Iran, Shapps je rekao i kako protivnici Zapada naoružavaju sebe i svoje saveznike što ‘svijet čini mnogo opasnijim‘.
Dodao je i da je Iran obogatio uran sve do 83,7 posto u nastojanju da napravi nuklearno oružje. Također je rekao da sjevernokorejske balističke projektile koristi Rusija u napadima na Ukrajinu.
Shapps je upozorio da Kina promatra reakcije Zapada u Ukrajini, posebno nakon što je na Tajvanu prošlog vikenda izabran kandidat koji se opire Pekingu.
‘Dok Rusija nastavlja sa svojom ilegalnom kampanjom u Ukrajini, Kina procjenjuje hoće li Zapad izgubiti svoje strpljanja‘, rekao je.
‘U roku od pet godina mogli bismo biti suočeni s brojnim prijetnjama uključujući Rusiju, Kinu, Iran i Sjevernu Koreju. Gledajući današnje konflikte u svijetu, zapitajte se hoće li se broj sukoba povećati ili smanjiti? Pretpostavljam da svi znamo odgovor - vjerojatno će se povećati.‘
‘Sve u svemu, te kombinirane prijetnje dovode u rizik međunarodni poredak temeljen na pravilima, koja su uspostavljena za održanje mira nakon Drugog svjetskog rata. Tužno je što je današnji svijet mnogo opasniji.‘
Premijer Rishi Sunak obećao je da će ‘riječi poduprijeti akcijom‘ dok Huti nastavljaju napadati brodove s obala Jemena. Govoreći pred zastupnicima po prvi put nakon prošlotjednih zračnih napada, Sunak je rekao kako je intervencija SAD-a i UK-a zamišljena kao ‘jednokratna, ograničena akcija‘.
No rekao je i da neće oklijevati braniti britanske interese ako se napadi Huta nastave i dodao da bi bila poslana pogrešna poruka kako su britanski brodovi ‘laka meta‘ da se nije odgovorilo na napad dronovima i projektilima na HMS Diamond prošli tjedan.
Sunak je rekao i da vladina procjena sugerira da u britanskim napadima, u kojima je uništeno 13 ciljeva na dvije lokacije, nije bilo poginulih civila. Pogođeno je devet zgrada u selu Bani, mjestu s kojeg se lansiraju dronovi za izviđanje i napade, i još tri na uzletištu Abs. Također je uništen lanser projektila kojeg su koristili Huti.
Shapps je ranije tvrdio da su Britanija i SAD željele da napadi u petak budu jednokratni, no spremni su poduzeti i daljnje akcije ako Huti, opisani kao produžena ruka Irana, ne zaustave napade dronovima.
Odbacio je tvrdnje da su napadi bili eskalacija sukoba u Gazi i inzistirao da je to bila s Gazom nepovezana obrana globalnih brodskih puteva i prava brodara da se koriste međunarodnim vodama.
Dok se spremao najaviti najveću kopnenu mobilizaciju za NATO u posljednjih 40 godina, Shapps je rekao da će se izdvajanja za obranu nastaviti povećavati. Objavit će raspoređivanje 20.000 vojnika diljem istočne Europe za potrebe vojne vježbe jer je, kako je rekao, ‘vrijeme mira u razdoblju nakon Hladnog rata, završeno‘.
Shapps je rekao i bi Huti dobili previše dragocjenih informacija da su zastupnici unaprijed raspravljali o napadima. Odbacio je izvještaje da je američku administraciju zasmetalo njegovo upozorenje da će doći do napada. Naime, upitan prošli tjedan o mogućim napadima na ciljeve Huta, rekao je: ‘Motrite to područje.‘
‘Namjerno smo odabrali strategiju da Hutima i Irancima damo vrlo jasno upozorenje da će biti posljedica ako nastave s napadima‘, rekao je za Times Radio.
‘Mi i Amerikanci smo pažljivo koordinirali naš pristup i namjerno ih upozorili što će se dogoditi ako ne prestanu. I nisu prestali. Naravno, vidjeli ste posljednice.‘
Udari su ‘izvedeni na način koji šalje vrlo jasnu poruku da ne može hrpa nasilnika ometati međunarodni promet brodova‘, rekao je Shapps BBC-ju. ‘Takvo nasilničko ponašanje ima svoje posljedice i nadam se da će dobro razmisliti o svojim postupcima. Nadamo se da će iz ovoga izvući pouku i prestati napadati brodove koji imaju svako pravo ploviti kroz Crveno more - to su međunarodne vode.‘
Shapps je također sugerirao da su napadi osmišljeni i kako bi se izvršio pritisak na Iran.
‘Mi stvarno želimo da Teheran, dakle iranski režim, obuzda svoje ‘proxyje‘, koje je Iran obučavao, Iran opremao, a često ih opskrbljivao i obavještajnim podacima. Želimo da im kažu: ‘Gledajte, dosta je, jer ne želimo da ovo eskalira‘.‘
Iako su napadi bili zamišljeni kao ‘diskretna akcija‘, upozorio je: ‘Ako Huti ne prestanu, moramo o svemu ponovno razmisliti. Britanija apsolutno ima sposobnost za daljnje udare i sposobna je donijeti odluke koje treba donijeti ako se napadi Huta nastave.‘
Huti su kazali da su napadi bili odgovor na izraelsku ofenzivu u Gazi, no Shapps je to odbacio. ‘Napadnuti su brodovi 50 različitih zemalja, tako da je sasvim jasno da to zapravo nije povezano (s Gazom).‘
Iako je postojala zabrinutost zbog rizika da Britanija i SAD budu uvučene u širi regionalni sukob, Shapps tvrdi: ‘Nemamo interesa ući u neki prošireni sukob u Crvenom moru, jednostavno želimo da međunarodni brodovi mogu ploviti.‘
Zašto vojne intervencije ne trebaju odobrenje britanskog parlamenta?
Britanske trupe već su se borile u Kuvajtu 2003. u vrijeme premijera Tonyja Blaira. Iako je bilo glasanja, on je rat u Iraku zastupnicima predstavio kao gotovu stvar nakon što je prethodnog dana ostavku dao Robin Cook, ministar vanjskih poslova.
Kazao je laburističkim zastupnicima, uključujući Jeremyja Corbyna, neka samo pokušaju povući vojnike iz njihovih pustinjskih kampova na granici s Irakom, tvrdeći da je ‘nemoguće povući se u ovom trenutku‘.
Blair nije imao obvezu odluku dati na glasovanje zastupnicima. Naime, premijer ima posebnu ovlast da uđe u rat u ime krune. U prethodnim sukobima, parlamentarne rasprave su se obično održavale nakon što su trupe već bile raspoređene.
Ali Blairovo glasanje - dio politike osmišljen da zacementira njegov autoritet u stranci - uspostavio je presedan kad je u pitanju odobrenje parlamenta u pogledu britanskih vojnih intervencija.
Prošlog tjedna, Rishi Sunak odlučio je zaobići zastupnike kad je odobrio zračne napade na Jemen i parlamentu nije ponudio glasovanje. Iako su laburisti podržali tu odluku, druge stranke, uključujući SNP i liberalne demokrate, zasmetalo je što se nije konzultirao sa zastupnicima.
Ta je konvencija uspostavljena nakon što je David Cameron odobrio zračne napade na Libiju bez odobrenja zastupnika 2011. U eri nakon Iraka, koalicijska vlada priznala je potrebu za demokratskim odlučivanjem prije ulaska u rat. Nova konvencija, objavljena u priručniku vlade, obećala je zastupnicima raspravu prije ulaska u rat. No dokument je sadržavao upozorenje da vlada može zaobići parlament ‘kada postoji hitan slučaj i takva rasprava ne bi bila primjerena‘.
To se dogodilo 2013. kada je Cameron tražio odobrenje zastupnika za napad na Bashara al-Assada nakon napada kemijskim oružjem u Siriji. Zastupnici su glasali protiv napada i Cameron je poštovao njihovo mišljenje.
Godine 2014. Cameron je opet od zastupnika zatražio potporu za napade na ISIS u Iraku. Sljedeće godine ponovno se konzultirao s parlamentom oko vojne intervencije u Siriji, i oba puta dobio podršku.
Ova zadnja rasprava izazvala je razmirice u Laburističkoj stranci nakon što je Corbyn svojim zastupnicima ponudio slobodno glasovanje, što je navelo Hilary Benn, ministricu vanjskih poslova u sjeni, da se raziđe sa svojim stranačkim čelnikom i podrži vojnu akciju protiv ljudi koje je nazvao fašistima.
Međutim, nakon što je predstavljena, ta se Konvencija neujednačeno poštuje, a Sunak nipošto nije jedini koji je odobrio napade prije konzultacija sa zastupnicima.
Britanija je poslala trupe u Mali 2011. bez odobrenja zastupnika, a Theresa May izvela je zračne napade na sirijska postrojenja za kemijsko oružje 2018. bez savjetovanja s parlamentom, prenosi Jutarnji.hr.