Suočene s nedostatkom streljiva i ljudstva, ukrajinske snage ukopavaju se kako bi se oduprle ruskom napadu, dok Kremlj nastavlja kampanju iscrpljivanja duž cijele bojišnice.
Ukrajinske trupe posljednjih tjedana pokušavaju ubrzati izgradnju 2000 kilometara duge obrambene linije, po uzoru na Surovikinovu liniju kojom su Rusi uspjeli zaustaviti ukrajinsku protuofenzivu prošlog ljeta. Troslojna obrana sastoji se od protutenkovskih zmajevih zuba, bunkera, rovova, minskih polja i utvrđenih obrambenih položaja. Dobro osmišljene prepreke imaju za cilj istrošiti neprijateljske snage i spriječiti ih da se organiziraju i utvrde položaje, čak i ako uspiju probiti obranu. Ukrajinska verzija obrambene linije nije toliko razrađena i duboka kao ruska, ali je potrebna kako bi Kijev nadoknadio nedostatak ljudstva i streljiva.
Klizne bombe
Rusi aktivno napadaju sa sedam različitih frontova, a najintenzivnije borbe vode se u sjeveroistočnoj regiji Harkiv i istočnoj ukrajinskoj oblasti Donjeck. Ukrajinska strategija je trenutačno vrlo jednostavna - zadržavanje položaja. Nijedna strana u ovom trenutku nije sposobna dobiti rat, ali također se niti jedna ne želi odreći eventualne pobjede. Zato se sada vode toliko žestoke borbe da ukrajinske snage jedva stižu maknuti svoje mrtve vojnike, prenosi Jutarnji list.
Ukrajinski vojnik koji se bori u blizini sjeverne linije bojišnice ispričao je kako su bombardiranja tolika da ne stignu pokupiti leševe ubijenih suboraca. "Borba je jebeno grozna. Ne možemo naprijed. Jedva držimo liniju", rekao je za britanski The Times vojnik kodnog imena Lemur.
Lemur se bori kod Kupjanska u Harkivskoj oblasti, oko mjesta gdje su Rusi nedavno postigli marginalne uspjehe. Unatoč nekoliko linija rovova, minskih polja i zmajevih zuba, ruske snage uspijevaju pogoditi ukrajinske trupe, u najvećoj mjeri zahvaljujući navođenim kliznim bombama. Ovo ubojito oružje se u ukrajinsko-ruskom ratu pojavilo prije otprilike tri mjeseca i od tada je uvelike pomoglo Kremlju u postizanju zračne nadmoći. Tijekom bitke za Avdiivku, Rusi su dnevno ispaljivali 60 do 80 takvih bombi. Težine do 1500 kilograma, klizne bombe mogu uništiti topništvo i sravniti sa zemljom čvrste utvrde. U takvom raščišćenom prostoru, rusko pješaštvo može lakše napredovati i zauzeti položaje.
Klizne navođene bombe iz sovjetske ere sposobne za udare s velike udaljenosti su trenutačno glavno oružje u ruskim ofenzivnim operacijama. Jeftinije su od krstarećih i balističkih projektila, a osim iz zrakoplova, mogu se lansirati i s tla, zbog čega postoji manji rizik da ih uništi ukrajinska protuzračna obrana. Naime, ukrajinski sustavi protuzračne obrane kalibrirani su za otkrivanje karakteristične putanje projektila i raketa, a ne za obaranje takvih teških željeznih bombi.
Nezaštićenost od zračnih napada i nedostatak streljiva i ljudstva su trenutačno najveći problemi za Ukrajinu.
Topničko streljivo
Ti problemi bi se djelomično mogli riješiti većim paketima vojne pomoći. Europska unija radi na povećanju proizvodnje topničkih granata, ali Ukrajina se u velikoj mjeri još uvijek oslanja na američko topničko streljivo. Republikanci u američkom Kongresu još uvijek blokiraju slanje pomoći.
Na jugu, Ukrajina nastavlja eliminirati ruske brodove bespilotnim letjelicama te se približava Kerčkom mostu. Međutim, ondje se ukrajinske trupe suočavaju s nedostatkom ljudstva. Primjerice, u južnoj Zaporiškoj oblasti djeluju tek tri brigade, od čega su dvije na tom području raspoređene još ljetos. Umornim vojnicima 65. mehanizirane brigade i 82. brigade zračno-jurišnih snaga nedavno se pridružila 141. pješačka brigada, jedna od ukrajinskih najnovijih borbenih formacija. Ova brigada sastoji se od šest streljačkih bojni, od čega svaka ima nekoliko stotina vojnika. Međutim, ukrajinski zapovjednici kažu kako ukrajinskoj vojsci još uvijek nedostaju deseci brigada.
Nedostatak ljudstva Ukrajina bi mogla riješiti nepopularnom mobilizacijom dodatnih 450.000-500.000 vojnika, a slabosti zračne obrane borbenim avionima F-16, koji bi u zemlju trebali početi pristizati ovog srpnja.
