Kosovski premijer Albin Kurti izjavio je u srijedu, komentirajući odluku Vlade Srbije o dozvoli slobodnog kretanja za vozila s tablicama Republike Kosovo (RKS), da će Priština reagirati recipročno "čim granična policija dokumentira i dokaže da Srbija provodi svoju odluku u potpunosti i bez zapreka".
Vlada Srbije početkom ovog tjedna objavila je odluku kojom se od 1. siječnja dopušta ulazak u Srbiju i slobodu kretnja vozilima s RKS tablicama.
Direktor ureda srbijanske vlade za Kosovo Petar Petković objasnio je da odluka proizlazi iz sporazuma dviju strana iz 2011. godine, uz posredovanje Europske unije.
"Nismo prešli crvene linije u očuvanju nacionalnog integriteta i suvereniteta", ustvrdio je Petković. Dodao je da "registarske tablice nisu nikakav simbol državnosti", koju Srbija ne priznaje i odbija se suglasiti s ulaskom Kosova u međunarodne institucije, uključujući i Ujedinjene narode.
Kosovski premijer Albin Kurti ocijenio je odluku Vlade Srbije kao "pokušaju da umanji kritike međunarodne zajednice nakon nepravilnosti i prijevara“ na nedavnim izborima.
"Odluka o slobodnom kretanju kroz Srbiju s RKS registarskim tablicama dolazi nakon više od 10 godina neprovođenja prethodnih sporazuma", izjava je Kurtija koju su večeras prenijeli beogradski mediji.
Kurti je ustvrdio da je Beograd odluku o RKS tablicama donio kako bi pokrio "službeno odbacivanje temeljnih sporazuma iz Bruxellesa o putu stabilizacije odnosa", te da "zamaskira neuspjeh" oružane akcije u selu Banjska 24. rujna.
Reakcije Srba sa sjevera Kosova su podijeljene, dok desna oporba u Beogradu optužuje vlast da je nastavila s izdajom nacionalnih i državnih interesa.
Bruxelles je pozdravio odluku Beograda, a njezin glasnogovornik Peter Stano ocijenio ju je kao "pozitivan korak u provođenju Sporazuma o putu ka normalizaciji, kao i prethodnih obaveza iz dijaloga koje se odnose na slobodu kretanja".
Vlada Kosova započela u listopadu prošle godine proces preregistracije vozila sa srpskim oznakama za gradove na Kosovu na RKS tablice, na što je Beograd reagirao povlačenjem predstavnika Srba iz kosovskih institucija, uključujući i policiju.
Uslijedio je niz kriza i napetosti na sjeveru, a kulminacija je bila akcija paravojne skupine Srba i sukob s kosovskom policijom u sjevernokosovskom selu Banjska kada je ubijen jedan kosovski policajac i tri pripadnika skupine naoružanih Srba.
Europska unija, uz potporu SAD, posrednik je u dijalogu Beograda i Prištine, a trenutačno je na stolu takozvani briselski plan normalizacije iz veljače ove godine, te aneks tog sporazuma koji su obje strane u ožujku prihvatile u Ohridu.
Prema podacima kosovske policije, samo od 1. studenog do 14. prosinca tablice sa srpskim oznakama zamijenilo je 3405 građana na sjeveru Kosova, a dosad je ukupno preregistrirano 4210 automobila.
Sjever Kosova većinski čini srpska zajednica s oko 90 posto stanovništva, a na posljednjim lokalnim izborima bilo je oko 45.000 upisanih u birački popis.