stdClass Object
(
[id] => 295738
[title] => Vareš - čaršijica na kraju svijeta
[alias] => vares-carsijica-na-kraju-svijeta
[catid] => 245
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] => Prije nego što smo se u Bosnu uputili, znali smo da Vareš ne možemo zaobići. Bolje reći, slutili smo... Tu čaršijicu u planinskim njedrima većina starijih odavno je zaboravila, a većina mlađih Dalmatinaca teško da je za nju ikada čula. Možda su tek koji put zapeli o poklopac šahta i opsovali sebi u bradu, ne uočivši da je u masivnom metalu utisnuto "Livnica Vareš".
Ima nešto u čovjeku što ga tjera da se divi rudaru i da herojima drži metalce koji kale čelik i kuju željezo. Ako mene pitate, ima nešto mistično u dubini zemlje što izvlačimo na danje svjetlo i ognjem pretapamo u kovinu. Sad već davimo, ali zbog svega toga Vareš nam je utisnuo poseban pečat, a pokušat ćemo ga i mi prenijeti vama...
Ugasle visoke peći
– Šta kažeš, baš Splićani?! Pa, dobro došli na kraj svijeta. Tako vam zovu ovo mjesto – kazao nam je
Admir Balić čim smo se rukovali na mostiću nad Stavnjom.
Vareš se stisnuo uz njezinu maticu, pritisnule ga planine s obje strane, pa se izdužio ko kilometarska jufka nadjevena sirom Prije nego što je saviju u tepsiju.
Subotnje je jutro i na gradsku pijacu sabralo se sve u Varešu, pa biraj koga hoćeš za sugovornika, sigurno nećeš pogriješiti. Balić je jedan od radnika Tvornice rezervnih dijelova, gotovo pa propale. Čuli smo kasnije da ga nije strah o problemima glasno govoriti ni pred radnike izići, ali slaba je korist od svega.
– Admir je radnički tribun, nikom ti on ne šuti, šta god da bilo – govori nam
Tomislav Gavran.
Dvadeset je godina od daytonskog mira i put nas je doveo da vidimo je li ijedna iskra života iz visokih vareških peći ostala da se razgori. Srknite gutljaj kave i poslušajte malo proletera Gavrana.
– Oćete li zapalit? U mene su ove motane, nemam ti ja za kupovne... Hajmo: od dva revijalna orkestra u Bosni še\'esetih godina, jedan je bio u Varešu. Igranke smo imali, pleh muzika svirala. Bazene izgradili, odmarališta na moru, od Srebrena pa dalje. Jeftino nam bilo sve, procvat je vlado... Vareš bio gigant. Još su te sumnjivo gledali u firmi ako nećeš na more, da nije bojkot neki – priča nam Tomo.
Vareš je staro rudarsko i industrijsko središte bogato željezom, dosta je vidjeti kako se nad vama crvene stijene i sve će vam biti jasno. Bio je tu veliki rudnik sa željezarom. Još za turskog vakta Hrvati su tu talili željezo. Slično je bilo u staroj Austriji, a pogotovo u Titinoj Jugoslaviji.
– Meni su u rudniku radili i djed i otac. Ja sam bio pomoćnik na bageru, to je bila mrcina, pet koma dva kubika rude stalo bi mu u kašiku. Dvije visoke peći su bile, moj gospodine, ne jedna, a sad su cijelu željezaru izrezali u staro gvožđe. Halo, željezaru isjekli u staro gvožđe! Pa ima li to igdje, de ti meni reci – ne može se načuditi Tomo.
Sirotinja u zgradicama
Govori da je Vareš izbušen ko sir: pod zemljom, nad zemljom, površinski kop, jamski kop. Pokazao nam je ostatke površinskog kopa, gdje je nastalo jezero duboko preko sto metara. U priči čujemo da je u mjestu radilo 8000 ljudi, mahom u teškoj industriji, a cijela općina brojila je 22 tisuće stanovnika. Tomi je bilo krivo što nije ponio staru sliku da vidimo kolika je to masa radnika bila pred rudnikom i željezarom.
– Goleme su ovdje zalihe rudnog bogatstva. Željeza ima za 300 godina eksploatacije. Tri milijuna tona rude godišnje bio je plan kopati uoči rata! Tu su olovo, cink, barit i krom, s primjesama srebra, zlata i urana – uključuje se
Toni Petković, koji nam je bio gostoljubiv domaćin i koji o Varešu sve zna, trese iz rukava, samo upitajte.
– Urana?! – čudimo se.
– Urana, urana, da vidiš kako se Geigerov brojač čuje gore iznad crkve. Ali to je potpuno neškodljivo u tom obliku, nema straha – objašnjava Petković.
Vozeći se pokraj porušenih industrijskih postrojenja, brzo skužite što je tu sve nekada bilo, a danas izgleda kao kulisa za postapokaliptične hollywoodske blockbustere. U starim radničkim zgradicama uz poharane fabrike još živi sirotinja. Svuda okolo goleme su šume, da ne kažemo prašume crnogorice, izrazito visoke jele i smrče.
– Ima li medvjeda? – pitamo.
– Silaze u grad, preturaju kontejnere i prevrću ljudima košnice – govori Tomo.
– Ja sam svoje košnice ogradio bodljikavom žicom, ali nije medo budala: on je prokopao sebi put ispod žice – dodaje Toni.
– Bježe medvjedi od motorki i traže hranu – dobacuje Gavran.
Tomu smo snimili pred urušenom fabrikom s dva dimnjaka do nebesa, kao posljednjeg Mohikanca, simbol propalog radništva i gospodarstva. Danas Gavran radi u Tvornici rezervnih dijelova. Nekoć ih je bilo 450, ali ostala ih je samo šaka.
Konobarica direktorica
– To je bila najmodernija tvornica, 1988. podignuta, mogli smo napravit koji god hoćeš dio za strojeve i motore. Onda je došo rat, a prije 15 godina neki Talijan kupio fabriku za sitne pare. Deset godina mi nije uplaćivo penziono i te dažbine druge. Ne samo meni, svima! Ove godine devet plaća nam duguju. Dođu Talijani tu i tamo, nalažu se fino i odu. Slušaj ovo, nikom ništa ne plaćaju, a samo za kruh duguju deset hiljada maraka – govori Tomo.
– Kakav sad kruh? – pitamo.
– Za menzu radničku. Ovako, ja sam plaćen samo obećanjima i dnevnom četvrtinom tog hljeba kupljenog na veresiju. I ako bude malo makarona ili graha starog... Dizali smo mi i štrajkove, ali džaba.
Doveli Talijani direktoricu iz kafića, konobarica bila, bez iskustva ikakva u ekonomiji. Dali joj onaj mobitel i auto, ne možeš s njom pričat nikako. Radnici jesu dobivali tužbe, ali s tim presudama možeš se samo slikat. Dolazile su i inspekcije razne, na koncu ništa od toga – zdvojan je naš Tomo u staroj jakni tankerici i s vunenom kapom na glavi.
Siva je slika današnjeg Vareša. Unatoč silnom prirodnom bogatstvu u rudi i šumama, Općina ne može svezati kraj s krajem. Proračun je bio mjesecima u blokadi zbog duga od četiri milijuna maraka (16 milijuna kuna), a načelnik
Avdija Kovačević davao je ostavke, ali ih Općinsko vijeće nije prihvatilo. Nedavno je novinarima rekao upravo ovo: Vareš umire, njegova klinička smrt jasno se vidi.
– Od ove šume samo probleme imamo. Duguje nam Zeničko-dobojski kanton milion maraka, a Općinu blokirali zbog neplaćenih doprinosa – objašnjava nam
Zoran Andrić, čelnik lokalne Hvidre.
Takav je propis, Županija dijeli koncesije i bere novac, a od svega bi trebala vratiti tek 1,5 posto vrijednosti, ali ne daje ni to redovito, kažu Varešani.
– HVO je imo brigadu "Bobovac", po kraljevskoj utvrdi srednjovjekovnoj, s borcima iz Vareša i Kaknja, 2600 branitelja je bilo. Iz Vareša je poginulo 108 ljudi, invalida je 110, a ranjenih 280. Jako loše je stanje i Hrvatska spašava teže invalide kroz mirovine, po sporazumu s BiH. Zbrinute su i sve obitelji poginulih.
Nekažnjeni zločini
Velika su politička previranja i tko je u manjini, njemu je i teže, bez obzira s koje strane. Imamo korektan odnos s bošnjačkim veteranima, ali oni od kolača mogu uzeti više jer su u većini. Lakše bi se složili koji smo pucali jedni na druge nego političari. Bolje bi se mi razumjeli – ističe veteran Andrić.
Kaže da kod kuće ima kćer magistricu ekonomije, a prodaje pecivo u pekari. Još je sretan jer mu je to prijatelj uslugu učinio. Da se njega sluša, on bi ukinuo kantone ili županije i pojačao snagu općina, da lokalna sredina može upravljati svojim resursima. Ili treći entitet, hrvatski, ali tu su onda problemi oko preglasavanja, kvota i drugih daytonskih čudesa.
U gradu Varešu Hrvati su bili većina, a rat je donio velike probleme i zločine. Armija BiH osvojila je čaršiju, katolici su otišli i danas ih ima po cijelom svijetu. Vodilo ih je u Drvar i Knin, a u njihovim starim domovima pod planinom Zvijezdom i danas ima prognanih Bošnjaka iz Srebrenice i drugih krajeva. Da barem svatko može svojoj kući. Za ratni zločin u Stupnom Dolu, kada je ubijeno više od 30 Bošnjaka, u Haagu je na 12 godina osuđen
Ivica Rajić iz Kiseljaka.
Ne umanjujući tu strahotu, vareški Hrvati ističu da zločini nad njima u poharanim selima Kopijari i Duboštica, prije tragičnog Stupnog Dola, te u potpuno uništenoj Borovici, nisu kažnjeni, a o silovanjima žena, ubojstvima civila i ratnih zarobljenika HVO-a poslije pada Vareša i egzodusa 8500 Hrvata nitko više i ne govori. Mi smo se poslužili zapisima našeg pokojnog kolege
Ivice Mlivončića, rođenog Varešanina.
Teško je to breme i mještanima bi ga bilo zgodnije nositi kad bi život bio lakši, ali ljudi ipak ne odustaju i još traže onu iskru da podgriju bolje sutra.
– Ovo ću ti reći: ja sam potpuno operiran od toga i nikud nisam išo cijeli rat. Osto sam u kući. Samo treba ljudska prava poštovat. Ma ne postoje Bošnjaci, Srbi i Hrvati, danas postoje samo Amerikanci. I Kinezi, možda... A u nas prvo gledaju ko si, pa onda možemo dalje.
Kao prije rata
Napravljena je država tako da sve propadne. Generalno propadamo i mi u Varešu. U OŠ "Vareš Majdan" 1996. godine bilo je 586 djece, danas ih je 200 – jada nam se
Dragan Pranjić, profesor tjelesne kulture u osnovnoj i srednjoj školi, ali i dodaje da je to jedna od rijetkih u kantonu u koju idu sve tri nacije, kao prije rata.
Prije rata, to je česta vremenska odrednica i u Bosni i u Varešu, mitskoj pozornici na kojoj se od pamtivijeka pjeva: "Kuj me, živote, kuj! Ako sam staklo, prsnut ću, ako sam kremen, sijevat ću, ako sam čelik, pjevat ću!"
damir tolj
snimio ante čizmić/eph
Posljednji kovači
Kroz čudesnu i mitsku Zvijezdu probijali smo se uskom planinskom cestom pod snijegom i vozili se prirodnim pećinskim sustavom kroz koji vijuga kolnik. Ezoterija živa, a Toni nam sve tumači. Cilj nam je selo Oćevija, u njedrima planine i gustih šuma: tu su čuveni majdani, radionice u kojima već 600 godina kovači kuju željezo.
– Nema ti ovoga više nigdje u Evropi, a bogami ni u svijetu. Kujemo željezo vodenim čekićima i uz pomoć drvenog uglja vlastite proizvodnje. Bukov je ugalj. Nekada je bilo više majdana, danas ostale samo tri radnje – govori nam Mijo Jozeljić, koji je upravo sa sinom Draženom kovao peku.
Nekoć su ganjali sajmove po Dalmaciji, sada nešto manje, veliki su troškovi. Kuju se peke, tave, komaštre, tepsije, poljoprivredni alati, sjekire... Teška crna metalurgija obrtničke vještine.
– Imali smo mi svoju struju prije 60 godina, kad je mnogi gradovi nisu imali. Tu su izvori vode, i za struju i za vodeni čekić, ima hladne i tople vode. Ja sam sebi u majdan doveo toplu i sam je pijem. Oko 20 stepeni bude, al se malo ohladi dok dođe k meni – kaže nam meštar Mijo.
|
Sveti Mihovil na koljenima
Usred Vareša je velika katolička crkva sv. Mihovila arkanđela s dva zvonika, a pred njom spomenik palim braniteljima: uistinu rijetko viđen motiv – zapovjednik nebeske vojske, najčešće prikazivan u sjaju, s plamenim mačem, ovdje je izliven u bronci, na koljenima, žaleći za izgubljenim vojnicima.
Uz novu crkvu skupila se pod drvenim krovom prastara bogomolja, možda i najstarija katolička u BiH. Neki kažu da je originalna postojala još prije turskih vremena, a drugi da je podignuta uz osmanlijsko dopuštenje, na površini veličine goveđe kože. Onda su se fratri dosjetili i kožu rasjekli u dugačak remen, pa dobili mnogo veću površinu. Priča se i da su katolici mogli slobodno zvoniti, jer je Turcima od presudne važnosti bila vještina Hrvata u kovanju oružja.
– Gorjela je stara crkva više puta i obnavljala se. Iz temelja je obnovljena 1819. godine, a konzervatorska zaštita dovršena je 1991. godine. Ima drveni svod s cvjetnim motivima i danas funkcionira kao spomen-crkva – rekao nam je fra Anto Cvitković, vareški župni vikar.
Prije rata u župi je bilo 7000 vjernika, danas ih je možda 2000.
– Nema posla ni perspektive, tko hoće uspjeti, ide iz Vareša – iskren je fratar.
|
Vile, tornjaci i Smoje
Gore visoko, u Šiminu potoku na planini Zvijezdi i u snježnoj bjelini dočekao nas je Jozo Klarić. Josip je pisano, ali se izgovara Jozo. Kuća za odmor kao iz bajke, pred njom dubokim glasom laje krupni bosanski tornjak.
– Čekaj da zube stavim i leptirku svežem... Ja sam ti pionir turizma ovdje, al već 30 godina, i nikako da pređem u omladince. Dolazio je kod mene i onaj Milenko Smoje prije rata i znaš šta mi je reko? Kaže, lipi moj momak, koji ćeš ti kurac ovde...
Hodo sam ja po svijetu, jedno vrijeme odrasto i kod vas u Vranjicu, al me vile opet vratile ovamo: nije mogla Zvijezda iz mene da ode – priča nam domaćin.
Kaže, tu je zdravlje, priroda, kiseonik i čist zrak. Naš Toni Petković dodaje da su tu odlični uvjeti za zračne banje i tu su se ljudi odavno dolazili liječiti zrakom. Ima tu još kakvog potencijala turističkog i liječilišnog. Kod Joze ima i malo skijalište s liftom, nije daleko ni još jedno, s motelom, koje vodi baš naš vodič Toni, ali se smrklo Prije nego što smo do njega došli. Morali smo dalje, doći ćemo drugi put.
– Ima doktorica jedna dolje kod vas, hirurg za donji trap, ona dođe tu na odmor, Žana se zove. Nju pitajte kako je kod mene – upućuje nas Jozo i prisjeća se kako je nekad bilo para, samo tko je htio raditi.
– Ja sam u Platu pored Dubrovnika, u odmaralištu jednom vidio kako se radi pomfrit, onih godina je to bilo, pa ga počeo pravit u Varešu. Po 50 kila pomfrita bi ja prodavo dnevno, vjeruješ li mi?! Šta ću ić na velike škole kad je para bilo u svakom džepu – zaključuje Jozo.
|
Bogovi Perun i Veles
Toni Petković istražuje staroslavensku mitologiju, a pronašao ju je među vareškim planinama. Slaveni su na ove strane donijeli vjerovanje u više bogova i vjerovanje da planine, rijeke i drveće nose u sebi nešto od božanske svetosti, pa su se na takvim mjestima molili.
– Gore su bogovi koji su uredili svijet, dole su sile nereda i mrtvi, a u sredini su ljudi. Imali su obrede i bajalice, zazivali kišu i sunce, plodnost, pobjede u ratovima i tako dalje. Iako su prihvatili kršćanstvo, a kasnije i islam, i dalje su njegovali stare obrede i rituale – tumači nam Toni.
Na mjestima molitve nebeskom bogu Perunu, gromovniku, kasnije su podignute kršćanske crkvice, kako bi se stara mitologija neutralizirala, a Toni i danas vrijedno čuva drevne legende. Otkrio je i toponimiju koja izravno upućuje na slavenska božanstva, pa oko Vareša imate goru Perun (kao pokraj naše Žrnovnice), toponime Velež (kao planina nad Mostarom), Zvijezda, Bogoš, Budoželjska planina i dva uzvišenja – Humovi (također poznati u Hercegovini). Velež asocira na Perunova mitskog protivnika, vladara podzemnog svijeta, boga Velesa, uobličenog u zmiju ili zmaja.
– Srednja Bosna bila je slavenski sveti prostor oko planine Perun u Varešu, a vareška brda su kalendar u prirodi, s matematičkim odnosima i hodočasničkim trokutima precizno orijentiranima u prirodi. Točno se zna gdje je što i zašto – zaneseno nam objašnjava Toni.
|
Izbavitelj Irfan
U dubokom snijegu i čistoj bjelini, među divovskim jelama usred planine Zvijezde, zapela je naša stara redakcijska seat ibiza. Ni naprijed ni natrag. Pokušavali smo se izbaviti, ali uz laganu uzbrdicu ne može se ni centimetra, a kad smo krenuli natrag, umalo smo završili pokraj ceste. Znoj nas je već počeo oblijevati od muke, dan se gubi, već razmišljamo o vucima, medvjedima i gorskim vilama, kad smo ugledali Irfana Hršumovića. Vozi rođaka na bus za Njemačku u četiri popodne.
– Joj Splićana u snijegu, da bog sačuva! Pa vi ste skroz bespomoćni... Dajte meni, ja po šest kilometara ovuda vozim u rikverc kad zapadne po dva metra snijega – govori nam spasitelj Irfan i malo-pomalo – guraj, kreni, ispravi – odveze auto na ravnu cestu.
Vraga je on sjedio za upravljačem, nego lagano u drugu i bez gasa. Drži volan jednom rukom, gura đogata drugom i korača kroz snijeg. Mi upiremo otraga i s druge strane, ko tegleća marva.
– Jes snijeg malo masan, ali ko ima iskustva, može se... Eto, neće nas autobus čekat, odosmo mi. Bio sam i ja po svijetu, govorim jezike, engleski, njermački, francuski, sad držim tu neke trgovine i tako. Vi? Kako na moru? Odem ja dole na rivijeru, Baške Vode, Brela, Makarska, fino bude...
Vidimo se onda iduće ljeto, Irfane...
|
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => BOSANSKA KRONIKA (5)
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[extra_fields_search] => *
[created] => 2015-12-11 09:25:12
[created_by] => 22323
[created_by_alias] =>
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2015-12-11 18:22:53
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2015-12-11 18:22:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 19240
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 245
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz regije.
[menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, regija
[secure] => 0
[page_title] => Regija
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 0
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 1
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {"is_import_from_dnn":true,"incptvocmimagegalleryIGParameters":"default","incptvocmimagegalleryocmIGposition":"OcmAfterDisplayContent","incptvocmimagegalleryocmIGtheme":"CameraSlideshow","incptvocmimagegalleryImages":["\/Archive\/images\/2015\/12\/11\/Novosti\/daytonski_sporazum15-101215.jpg","\/Archive\/Images\/2015\/12\/11\/Novosti\/tolj\/daytonski_sporazum27-101215.jpg","\/Archive\/Images\/2015\/12\/11\/Novosti\/tolj\/daytonski_sporazum7-101215.jpg","\/Archive\/Images\/2015\/12\/11\/Novosti\/tolj\/daytonski_sporazum8-101215.jpg","\/Archive\/Images\/2015\/12\/11\/Novosti\/tolj\/daytonski_sporazum12-101215.jpg","\/Archive\/Images\/2015\/12\/11\/Novosti\/tolj\/daytonski_sporazum17-101215.jpg","\/Archive\/Images\/2015\/12\/11\/Novosti\/tolj\/daytonski_sporazum20-101215.jpg","\/Archive\/Images\/2015\/12\/11\/Novosti\/tolj\/daytonski_sporazum21-101215.jpg","\/Archive\/Images\/2015\/12\/11\/Novosti\/tolj\/daytonski_sporazum26-101215.jpg"],"incptvocmimagegalleryImageTitles":["","","","","","","","",""],"incptvocmimagegalleryImageDescriptions":["","","","","","","","",""],"incptvocmimagegalleryImageFocus":["50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50"],"incptvocmimagegalleryImageDimensions":[{"size0":"800x533"},{"size0":"800x533"},{"size0":"800x514"},{"size0":"800x487"},{"size0":"800x488"},{"size0":"419x629"},{"size0":"800x533"},{"size0":"800x533"},{"size0":"426x629"}]}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 0
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 245
[name] => Regija
[alias] => regija
[description] =>
[parent] => 119
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 6
[params] => {"inheritFrom":"119","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 38
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 3
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 38707270 Threads: 4 Questions: 7118859730 Slow queries: 3307590
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 608898405
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 49
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front01
[password] => Y2AfBGoJRKhS9HNdMJ
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /vijesti/regija
)
[additional_categories] => Array
(
)
[link] => /vijesti/regija/vares-carsijica-na-kraju-svijeta-295738
[printLink] => /vijesti/regija/vares-carsijica-na-kraju-svijeta-295738?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 396481
[name] => vareš
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => vares
[link] => /tag/vares
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => BOSANSKA KRONIKA (5)
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Vareš - čaršijica na kraju svijeta
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] =>
[name] =>
[username] =>
[email] =>
[password] =>
[password_clear] =>
[block] =>
[sendEmail] =>
[registerDate] =>
[lastvisitDate] =>
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
)
[guest] => 1
[lastResetTime] =>
[resetCount] =>
[requireReset] =>
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[link] => /autor/2024-05-18-11-33-09-22323
[profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object
(
[_errors:protected] => Array
(
)
[gender] =>
)
[avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2015/12/11/Novosti/daytonski_sporazum15-101215.jpg
[galleryCount] => 9
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] =>
[mainImageDesc] =>
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2015/12/11/Novosti/daytonski_sporazum15-101215.jpg
[title] =>
)
[1] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2015/12/11/Novosti/tolj/daytonski_sporazum27-101215.jpg
[title] =>
)
[2] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2015/12/11/Novosti/tolj/daytonski_sporazum7-101215.jpg
[title] =>
)
[3] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2015/12/11/Novosti/tolj/daytonski_sporazum8-101215.jpg
[title] =>
)
[4] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2015/12/11/Novosti/tolj/daytonski_sporazum12-101215.jpg
[title] =>
)
[5] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2015/12/11/Novosti/tolj/daytonski_sporazum17-101215.jpg
[title] =>
)
[6] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2015/12/11/Novosti/tolj/daytonski_sporazum20-101215.jpg
[title] =>
)
[7] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2015/12/11/Novosti/tolj/daytonski_sporazum21-101215.jpg
[title] =>
)
[8] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2015/12/11/Novosti/tolj/daytonski_sporazum26-101215.jpg
[title] =>
)
)
[bgPosition] =>
[videoType] => allvideos
[text] => {OCMSplitter}Prije nego što smo se u Bosnu uputili, znali smo da Vareš ne možemo zaobići. Bolje reći, slutili smo... Tu čaršijicu u planinskim njedrima većina starijih odavno je zaboravila, a većina mlađih Dalmatinaca teško da je za nju ikada čula. Možda su tek koji put zapeli o poklopac šahta i opsovali sebi u bradu, ne uočivši da je u masivnom metalu utisnuto "Livnica Vareš".
Ima nešto u čovjeku što ga tjera da se divi rudaru i da herojima drži metalce koji kale čelik i kuju željezo. Ako mene pitate, ima nešto mistično u dubini zemlje što izvlačimo na danje svjetlo i ognjem pretapamo u kovinu. Sad već davimo, ali zbog svega toga Vareš nam je utisnuo poseban pečat, a pokušat ćemo ga i mi prenijeti vama...
Ugasle visoke peći
– Šta kažeš, baš Splićani?! Pa, dobro došli na kraj svijeta. Tako vam zovu ovo mjesto – kazao nam je
Admir Balić čim smo se rukovali na mostiću nad Stavnjom.
Vareš se stisnuo uz njezinu maticu, pritisnule ga planine s obje strane, pa se izdužio ko kilometarska jufka nadjevena sirom Prije nego što je saviju u tepsiju.
Subotnje je jutro i na gradsku pijacu sabralo se sve u Varešu, pa biraj koga hoćeš za sugovornika, sigurno nećeš pogriješiti. Balić je jedan od radnika Tvornice rezervnih dijelova, gotovo pa propale. Čuli smo kasnije da ga nije strah o problemima glasno govoriti ni pred radnike izići, ali slaba je korist od svega.
– Admir je radnički tribun, nikom ti on ne šuti, šta god da bilo – govori nam
Tomislav Gavran.
Dvadeset je godina od daytonskog mira i put nas je doveo da vidimo je li ijedna iskra života iz visokih vareških peći ostala da se razgori. Srknite gutljaj kave i poslušajte malo proletera Gavrana.
– Oćete li zapalit? U mene su ove motane, nemam ti ja za kupovne... Hajmo: od dva revijalna orkestra u Bosni še\'esetih godina, jedan je bio u Varešu. Igranke smo imali, pleh muzika svirala. Bazene izgradili, odmarališta na moru, od Srebrena pa dalje. Jeftino nam bilo sve, procvat je vlado... Vareš bio gigant. Još su te sumnjivo gledali u firmi ako nećeš na more, da nije bojkot neki – priča nam Tomo.
Vareš je staro rudarsko i industrijsko središte bogato željezom, dosta je vidjeti kako se nad vama crvene stijene i sve će vam biti jasno. Bio je tu veliki rudnik sa željezarom. Još za turskog vakta Hrvati su tu talili željezo. Slično je bilo u staroj Austriji, a pogotovo u Titinoj Jugoslaviji.
– Meni su u rudniku radili i djed i otac. Ja sam bio pomoćnik na bageru, to je bila mrcina, pet koma dva kubika rude stalo bi mu u kašiku. Dvije visoke peći su bile, moj gospodine, ne jedna, a sad su cijelu željezaru izrezali u staro gvožđe. Halo, željezaru isjekli u staro gvožđe! Pa ima li to igdje, de ti meni reci – ne može se načuditi Tomo.
Sirotinja u zgradicama
Govori da je Vareš izbušen ko sir: pod zemljom, nad zemljom, površinski kop, jamski kop. Pokazao nam je ostatke površinskog kopa, gdje je nastalo jezero duboko preko sto metara. U priči čujemo da je u mjestu radilo 8000 ljudi, mahom u teškoj industriji, a cijela općina brojila je 22 tisuće stanovnika. Tomi je bilo krivo što nije ponio staru sliku da vidimo kolika je to masa radnika bila pred rudnikom i željezarom.
– Goleme su ovdje zalihe rudnog bogatstva. Željeza ima za 300 godina eksploatacije. Tri milijuna tona rude godišnje bio je plan kopati uoči rata! Tu su olovo, cink, barit i krom, s primjesama srebra, zlata i urana – uključuje se
Toni Petković, koji nam je bio gostoljubiv domaćin i koji o Varešu sve zna, trese iz rukava, samo upitajte.
– Urana?! – čudimo se.
– Urana, urana, da vidiš kako se Geigerov brojač čuje gore iznad crkve. Ali to je potpuno neškodljivo u tom obliku, nema straha – objašnjava Petković.
Vozeći se pokraj porušenih industrijskih postrojenja, brzo skužite što je tu sve nekada bilo, a danas izgleda kao kulisa za postapokaliptične hollywoodske blockbustere. U starim radničkim zgradicama uz poharane fabrike još živi sirotinja. Svuda okolo goleme su šume, da ne kažemo prašume crnogorice, izrazito visoke jele i smrče.
– Ima li medvjeda? – pitamo.
– Silaze u grad, preturaju kontejnere i prevrću ljudima košnice – govori Tomo.
– Ja sam svoje košnice ogradio bodljikavom žicom, ali nije medo budala: on je prokopao sebi put ispod žice – dodaje Toni.
– Bježe medvjedi od motorki i traže hranu – dobacuje Gavran.
Tomu smo snimili pred urušenom fabrikom s dva dimnjaka do nebesa, kao posljednjeg Mohikanca, simbol propalog radništva i gospodarstva. Danas Gavran radi u Tvornici rezervnih dijelova. Nekoć ih je bilo 450, ali ostala ih je samo šaka.
Konobarica direktorica
– To je bila najmodernija tvornica, 1988. podignuta, mogli smo napravit koji god hoćeš dio za strojeve i motore. Onda je došo rat, a prije 15 godina neki Talijan kupio fabriku za sitne pare. Deset godina mi nije uplaćivo penziono i te dažbine druge. Ne samo meni, svima! Ove godine devet plaća nam duguju. Dođu Talijani tu i tamo, nalažu se fino i odu. Slušaj ovo, nikom ništa ne plaćaju, a samo za kruh duguju deset hiljada maraka – govori Tomo.
– Kakav sad kruh? – pitamo.
– Za menzu radničku. Ovako, ja sam plaćen samo obećanjima i dnevnom četvrtinom tog hljeba kupljenog na veresiju. I ako bude malo makarona ili graha starog... Dizali smo mi i štrajkove, ali džaba.
Doveli Talijani direktoricu iz kafića, konobarica bila, bez iskustva ikakva u ekonomiji. Dali joj onaj mobitel i auto, ne možeš s njom pričat nikako. Radnici jesu dobivali tužbe, ali s tim presudama možeš se samo slikat. Dolazile su i inspekcije razne, na koncu ništa od toga – zdvojan je naš Tomo u staroj jakni tankerici i s vunenom kapom na glavi.
Siva je slika današnjeg Vareša. Unatoč silnom prirodnom bogatstvu u rudi i šumama, Općina ne može svezati kraj s krajem. Proračun je bio mjesecima u blokadi zbog duga od četiri milijuna maraka (16 milijuna kuna), a načelnik
Avdija Kovačević davao je ostavke, ali ih Općinsko vijeće nije prihvatilo. Nedavno je novinarima rekao upravo ovo: Vareš umire, njegova klinička smrt jasno se vidi.
– Od ove šume samo probleme imamo. Duguje nam Zeničko-dobojski kanton milion maraka, a Općinu blokirali zbog neplaćenih doprinosa – objašnjava nam
Zoran Andrić, čelnik lokalne Hvidre.
Takav je propis, Županija dijeli koncesije i bere novac, a od svega bi trebala vratiti tek 1,5 posto vrijednosti, ali ne daje ni to redovito, kažu Varešani.
– HVO je imo brigadu "Bobovac", po kraljevskoj utvrdi srednjovjekovnoj, s borcima iz Vareša i Kaknja, 2600 branitelja je bilo. Iz Vareša je poginulo 108 ljudi, invalida je 110, a ranjenih 280. Jako loše je stanje i Hrvatska spašava teže invalide kroz mirovine, po sporazumu s BiH. Zbrinute su i sve obitelji poginulih.
Nekažnjeni zločini
Velika su politička previranja i tko je u manjini, njemu je i teže, bez obzira s koje strane. Imamo korektan odnos s bošnjačkim veteranima, ali oni od kolača mogu uzeti više jer su u većini. Lakše bi se složili koji smo pucali jedni na druge nego političari. Bolje bi se mi razumjeli – ističe veteran Andrić.
Kaže da kod kuće ima kćer magistricu ekonomije, a prodaje pecivo u pekari. Još je sretan jer mu je to prijatelj uslugu učinio. Da se njega sluša, on bi ukinuo kantone ili županije i pojačao snagu općina, da lokalna sredina može upravljati svojim resursima. Ili treći entitet, hrvatski, ali tu su onda problemi oko preglasavanja, kvota i drugih daytonskih čudesa.
U gradu Varešu Hrvati su bili većina, a rat je donio velike probleme i zločine. Armija BiH osvojila je čaršiju, katolici su otišli i danas ih ima po cijelom svijetu. Vodilo ih je u Drvar i Knin, a u njihovim starim domovima pod planinom Zvijezdom i danas ima prognanih Bošnjaka iz Srebrenice i drugih krajeva. Da barem svatko može svojoj kući. Za ratni zločin u Stupnom Dolu, kada je ubijeno više od 30 Bošnjaka, u Haagu je na 12 godina osuđen
Ivica Rajić iz Kiseljaka.
Ne umanjujući tu strahotu, vareški Hrvati ističu da zločini nad njima u poharanim selima Kopijari i Duboštica, prije tragičnog Stupnog Dola, te u potpuno uništenoj Borovici, nisu kažnjeni, a o silovanjima žena, ubojstvima civila i ratnih zarobljenika HVO-a poslije pada Vareša i egzodusa 8500 Hrvata nitko više i ne govori. Mi smo se poslužili zapisima našeg pokojnog kolege
Ivice Mlivončića, rođenog Varešanina.
Teško je to breme i mještanima bi ga bilo zgodnije nositi kad bi život bio lakši, ali ljudi ipak ne odustaju i još traže onu iskru da podgriju bolje sutra.
– Ovo ću ti reći: ja sam potpuno operiran od toga i nikud nisam išo cijeli rat. Osto sam u kući. Samo treba ljudska prava poštovat. Ma ne postoje Bošnjaci, Srbi i Hrvati, danas postoje samo Amerikanci. I Kinezi, možda... A u nas prvo gledaju ko si, pa onda možemo dalje.
Kao prije rata
Napravljena je država tako da sve propadne. Generalno propadamo i mi u Varešu. U OŠ "Vareš Majdan" 1996. godine bilo je 586 djece, danas ih je 200 – jada nam se
Dragan Pranjić, profesor tjelesne kulture u osnovnoj i srednjoj školi, ali i dodaje da je to jedna od rijetkih u kantonu u koju idu sve tri nacije, kao prije rata.
Prije rata, to je česta vremenska odrednica i u Bosni i u Varešu, mitskoj pozornici na kojoj se od pamtivijeka pjeva: "Kuj me, živote, kuj! Ako sam staklo, prsnut ću, ako sam kremen, sijevat ću, ako sam čelik, pjevat ću!"
damir tolj
snimio ante čizmić/eph
Posljednji kovači
Kroz čudesnu i mitsku Zvijezdu probijali smo se uskom planinskom cestom pod snijegom i vozili se prirodnim pećinskim sustavom kroz koji vijuga kolnik. Ezoterija živa, a Toni nam sve tumači. Cilj nam je selo Oćevija, u njedrima planine i gustih šuma: tu su čuveni majdani, radionice u kojima već 600 godina kovači kuju željezo.
– Nema ti ovoga više nigdje u Evropi, a bogami ni u svijetu. Kujemo željezo vodenim čekićima i uz pomoć drvenog uglja vlastite proizvodnje. Bukov je ugalj. Nekada je bilo više majdana, danas ostale samo tri radnje – govori nam Mijo Jozeljić, koji je upravo sa sinom Draženom kovao peku.
Nekoć su ganjali sajmove po Dalmaciji, sada nešto manje, veliki su troškovi. Kuju se peke, tave, komaštre, tepsije, poljoprivredni alati, sjekire... Teška crna metalurgija obrtničke vještine.
– Imali smo mi svoju struju prije 60 godina, kad je mnogi gradovi nisu imali. Tu su izvori vode, i za struju i za vodeni čekić, ima hladne i tople vode. Ja sam sebi u majdan doveo toplu i sam je pijem. Oko 20 stepeni bude, al se malo ohladi dok dođe k meni – kaže nam meštar Mijo.
|
Sveti Mihovil na koljenima
Usred Vareša je velika katolička crkva sv. Mihovila arkanđela s dva zvonika, a pred njom spomenik palim braniteljima: uistinu rijetko viđen motiv – zapovjednik nebeske vojske, najčešće prikazivan u sjaju, s plamenim mačem, ovdje je izliven u bronci, na koljenima, žaleći za izgubljenim vojnicima.
Uz novu crkvu skupila se pod drvenim krovom prastara bogomolja, možda i najstarija katolička u BiH. Neki kažu da je originalna postojala još prije turskih vremena, a drugi da je podignuta uz osmanlijsko dopuštenje, na površini veličine goveđe kože. Onda su se fratri dosjetili i kožu rasjekli u dugačak remen, pa dobili mnogo veću površinu. Priča se i da su katolici mogli slobodno zvoniti, jer je Turcima od presudne važnosti bila vještina Hrvata u kovanju oružja.
– Gorjela je stara crkva više puta i obnavljala se. Iz temelja je obnovljena 1819. godine, a konzervatorska zaštita dovršena je 1991. godine. Ima drveni svod s cvjetnim motivima i danas funkcionira kao spomen-crkva – rekao nam je fra Anto Cvitković, vareški župni vikar.
Prije rata u župi je bilo 7000 vjernika, danas ih je možda 2000.
– Nema posla ni perspektive, tko hoće uspjeti, ide iz Vareša – iskren je fratar.
|
Vile, tornjaci i Smoje
Gore visoko, u Šiminu potoku na planini Zvijezdi i u snježnoj bjelini dočekao nas je Jozo Klarić. Josip je pisano, ali se izgovara Jozo. Kuća za odmor kao iz bajke, pred njom dubokim glasom laje krupni bosanski tornjak.
– Čekaj da zube stavim i leptirku svežem... Ja sam ti pionir turizma ovdje, al već 30 godina, i nikako da pređem u omladince. Dolazio je kod mene i onaj Milenko Smoje prije rata i znaš šta mi je reko? Kaže, lipi moj momak, koji ćeš ti kurac ovde...
Hodo sam ja po svijetu, jedno vrijeme odrasto i kod vas u Vranjicu, al me vile opet vratile ovamo: nije mogla Zvijezda iz mene da ode – priča nam domaćin.
Kaže, tu je zdravlje, priroda, kiseonik i čist zrak. Naš Toni Petković dodaje da su tu odlični uvjeti za zračne banje i tu su se ljudi odavno dolazili liječiti zrakom. Ima tu još kakvog potencijala turističkog i liječilišnog. Kod Joze ima i malo skijalište s liftom, nije daleko ni još jedno, s motelom, koje vodi baš naš vodič Toni, ali se smrklo Prije nego što smo do njega došli. Morali smo dalje, doći ćemo drugi put.
– Ima doktorica jedna dolje kod vas, hirurg za donji trap, ona dođe tu na odmor, Žana se zove. Nju pitajte kako je kod mene – upućuje nas Jozo i prisjeća se kako je nekad bilo para, samo tko je htio raditi.
– Ja sam u Platu pored Dubrovnika, u odmaralištu jednom vidio kako se radi pomfrit, onih godina je to bilo, pa ga počeo pravit u Varešu. Po 50 kila pomfrita bi ja prodavo dnevno, vjeruješ li mi?! Šta ću ić na velike škole kad je para bilo u svakom džepu – zaključuje Jozo.
|
Bogovi Perun i Veles
Toni Petković istražuje staroslavensku mitologiju, a pronašao ju je među vareškim planinama. Slaveni su na ove strane donijeli vjerovanje u više bogova i vjerovanje da planine, rijeke i drveće nose u sebi nešto od božanske svetosti, pa su se na takvim mjestima molili.
– Gore su bogovi koji su uredili svijet, dole su sile nereda i mrtvi, a u sredini su ljudi. Imali su obrede i bajalice, zazivali kišu i sunce, plodnost, pobjede u ratovima i tako dalje. Iako su prihvatili kršćanstvo, a kasnije i islam, i dalje su njegovali stare obrede i rituale – tumači nam Toni.
Na mjestima molitve nebeskom bogu Perunu, gromovniku, kasnije su podignute kršćanske crkvice, kako bi se stara mitologija neutralizirala, a Toni i danas vrijedno čuva drevne legende. Otkrio je i toponimiju koja izravno upućuje na slavenska božanstva, pa oko Vareša imate goru Perun (kao pokraj naše Žrnovnice), toponime Velež (kao planina nad Mostarom), Zvijezda, Bogoš, Budoželjska planina i dva uzvišenja – Humovi (također poznati u Hercegovini). Velež asocira na Perunova mitskog protivnika, vladara podzemnog svijeta, boga Velesa, uobličenog u zmiju ili zmaja.
– Srednja Bosna bila je slavenski sveti prostor oko planine Perun u Varešu, a vareška brda su kalendar u prirodi, s matematičkim odnosima i hodočasničkim trokutima precizno orijentiranima u prirodi. Točno se zna gdje je što i zašto – zaneseno nam objašnjava Toni.
|
Izbavitelj Irfan
U dubokom snijegu i čistoj bjelini, među divovskim jelama usred planine Zvijezde, zapela je naša stara redakcijska seat ibiza. Ni naprijed ni natrag. Pokušavali smo se izbaviti, ali uz laganu uzbrdicu ne može se ni centimetra, a kad smo krenuli natrag, umalo smo završili pokraj ceste. Znoj nas je već počeo oblijevati od muke, dan se gubi, već razmišljamo o vucima, medvjedima i gorskim vilama, kad smo ugledali Irfana Hršumovića. Vozi rođaka na bus za Njemačku u četiri popodne.
– Joj Splićana u snijegu, da bog sačuva! Pa vi ste skroz bespomoćni... Dajte meni, ja po šest kilometara ovuda vozim u rikverc kad zapadne po dva metra snijega – govori nam spasitelj Irfan i malo-pomalo – guraj, kreni, ispravi – odveze auto na ravnu cestu.
Vraga je on sjedio za upravljačem, nego lagano u drugu i bez gasa. Drži volan jednom rukom, gura đogata drugom i korača kroz snijeg. Mi upiremo otraga i s druge strane, ko tegleća marva.
– Jes snijeg malo masan, ali ko ima iskustva, može se... Eto, neće nas autobus čekat, odosmo mi. Bio sam i ja po svijetu, govorim jezike, engleski, njermački, francuski, sad držim tu neke trgovine i tako. Vi? Kako na moru? Odem ja dole na rivijeru, Baške Vode, Brela, Makarska, fino bude...
Vidimo se onda iduće ljeto, Irfane...
|
[jcfields] => Array
(
)
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/vares-carsijica-na-kraju-svijeta-295738
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=c8c591f2d43400a0382a286c58f476e5ba437442
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Vare%C5%A1+-+%C4%8Dar%C5%A1ijica+na+kraju+svijeta&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fregija%2Fvares-carsijica-na-kraju-svijeta-295738
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fregija%2Fvares-carsijica-na-kraju-svijeta-295738
)
Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => BOSANSKA KRONIKA (5)
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
18. svibanj 2024 13:33
