Rumen Radev, bugarski predsjednik, najavio je da će njegova zemlja možda preispitati podršku Srbiji na putu prema Europskoj uniji zbog toga kako Beograd tretira bugarsku manjinu u zemlji. Analitičari su podijeljeni oko toga kako bi se taj “bugarski nož u leđa Srbiji” mogao dogoditi. Jedni smatraju da je prijetnja retorička, drugi pak da nije isključeno da se to i dogodi.
No, Radev nije samo prijetio, naveo je i uvjete koji će utjecati na donošenje odluke.
- Glavni kriterij po kome ćemo suditi i davati podršku napretku zemalja Zapadnog Balkana jest upravo položaj naših sunarodnjaka u svakoj zemlji - uslovi za ekonomski i društveni razvoj i, prije svega, njihova sposobnost da brane svoj nacionalni identitet, jezik, kultura i povijesno pamćenje", objasnio je Radev.
Vanjskoopolitički analitičar Boško Jakšić za Blic je komentirao ovu izjavu te ju dovodi u vezu sa nedavnim događanjima u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija oko Rezolucije o Srebrenici.
- Ovo je odgovor na kritike Beograda povodom glasanja Sofije. Ponavlja se povijest, da se uvijek pojavi neka članica EU koja može da ucjenjivati - napominje Jakšić.
Prije tri godine, Bugarska je uložila veto na pridruživanje Sjeverne Makedonije Europskoj uniji optuživši vladu u Skoplju za govor mržnje protiv Bugara.
- Ne treba gubiti iz vida da je Bugarska, uprkos nominalnoj podršci proširenja EU na Zapadni Balkan, svoju poziciju veto igrača već nastojala iskoristiti za ostvarenje vlastitih nacionalnih interesa, čak i kada je to išlo na uštrb širih interesa Unije. Taj princip je najdirektnije primjenjen u još uvijek aktualnom blokiranju pristupnog procesa Sjeverne Makedonije, a ja ne bih bio iznenađen da i napredak Srbije prema EU u jednom trenutku bude stopiran bugarskim vetom - smatra Saša Mitrović, istraživač Centra za europske politike, koji je nedavno službeno boravio u Bugarskoj.
Predsjednik Nacionalnog savjeta bugarske nacionalne manjine u Srbiji Stefan Stojkov iznenađen je komentarom bugarskog predsjednika te naglašava da je zadovoljan odnosima Republike Srbije prema Bugarima. "Ne znam u kojem kontekstu je to rekao. Imali smo sastanke, dolazio je dva puta u Dimitovgrad, komentirali smo sve. Naravno da uvijek ima mjesta da se stvari poboljšaju, ali Srbija podjednako vodi računa o svim svojim građanima" kazao je.
Ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov ističe da Srbija vodi odgovornu, inkluzivnu politiku koja vodi računa o konkretnim potrebama manjinskih zajednica. Kazao je i da je u izradi Akcijski plan za pripadnike nacionalnih manjina, te da se predstavnici Bugara u Srbiji nisu žalili ni upozoravali na probleme. "Bojim se da iza riječi bugarskog predsjednika stoje neki drugi interesi, a ne unapređenje društvenog položaja bugarske nacionalne zajednice" zaključio je.
Prema posljednjem popisu stanovništva, u Srbiji živi 12.918 osoba koje se izjašnjavaju kao Bugari. Najviše ih je u Bosilegradu (4.075) i Dimitrovgradu (3669), diljem Vojvodine živi njih 1.123, a u Beogradu i Nišu nekoliko stotina.