StoryEditor
RegijaISTINA ILI LAŽ?

Srbija je trenutno prvak Balkana u cijepljenju i ima najmanje mrtvih, ali istina je možda puno mračnija: ‘Zataškava se šezdesetak posto, grobovi svjedoče...‘

Piše Damir Pilić
6. svibnja 2021. - 21:13
Cijepljenje u BeograduVladimir Živojinović/AFP

Prema službenim brojkama, Srbija je apsolutni prvak koronavirusne krize na Balkanu. U odnosu na sve svoje susjede, ima daleko najmanje mrtvih na milijun stanovnika (746) i daleko najviše cijepljenih građana (oko trećinu).

No postoje indicije da službene brojke za Srbiju i nisu baš najtočnije.

Prije nego se pozabavimo tim indicijama, valja razmotriti brojke. Prema aktualnom stanju na stranici Worldometer, svih sedam susjeda Srbije (Worldometer ne prikazuje podatke za Kosovo) ima znatno veću relativnu smrtnost - mjerenu brojem umrlih na milijun ljudi - od Srbije.

Štoviše, upravo srpski susjedi imaju najveću relativnu smrtnost na svijetu. Mađarska je prva (2935), BiH treća (2677), Bugarska četvrta (2429), Crna Gora peta (2421), a Makedonija šesta (2408). Hrvatska je petnaesta (1801), a Rumunjska dvadeset prva (1501).

U takvom okruženju Srbija sa 746 umrlih na milijun ljudi doista odskače, te se na svjetskoj tablici nalazi iza pedesetog mjesta. Reklo bi se, kao da nije na Balkanu. A znamo da jest.

image
Vladimir Živojinović/AFP

Sličnu superiornost naš istočni susjed iskazuje i u bilanci cijepljenih osoba. Prema službenim podacima, Srbija je dosad s barem jednom dozom cijepila trećinu stanovnika, dok je Hrvatska, primjerice, cijepila tek 17 posto građana (ostale države u regiji mahom stoje još lošije).

Premda je rezultat Srbije još uvijek daleko od 62-postotne procijepljenosti Izraela, ne može se poreći da u okviru regije Srbija i ovdje odskače. Kao da nije na Balkanu, a znamo da jest.

Jaka antivakserska scena

 

Druga strana medalje, kad je o cijepljenju riječ, jest činjenica da je Srbija došla do svojevrsnog „platoa”, odnosno do zastoja u cijepljenju – ne zbog nedostatka cjepiva, već zbog nedostatka zainteresiranih građana.

Za razliku od većine država, koje kubure s nedovoljnim količinama cjepiva i nastoje nabaviti dovoljno doza za svoje građane, Srbija ima obrnuti problem: nedovoljan interes stanovništva.

Koristeći svoj specifični politički položaj, odnosno činjenicu da nije članica ni EU ni NATO-a – što joj omogućuje da razvija odnose i sa Istokom i sa Zapadom – Srbija je nabavila više nego dovoljno cjepiva za svoje građane, koji čak mogu birati hoće li uzeti ruski Sputnjik, kineski Sinopharm, britansku AstraZenecu ili američka cjepiva Pfizer, odnosno Modernu.

Predsjednik države Aleksandar Vučić, recimo, izabrao je kineski Sinopharm.

image
Vladimir Živojinović/AFP

Unatoč tolikom izboru, Srbija se sada suočava s onim dijelom svoje populacije koji je manje sklon cijepljenju. U Srbiji je, inače, antivakserska scena dosta snažna, čak i jača nego u Hrvatskoj.

Stoga su se Vučić i Vlada Srbije odlučili za promotivnu akciju, pa će svaka osoba koja se do 30. svibnja cijepi dobiti financijsku naknadu od 3000 dinara (oko 190 kuna). Tu je inicijativu Vučić obznanio u srijedu na TV Pink:

- Ne možemo donositi negativne diskriminacijske mjere za one koji se ne žele cijepiti, iako mislim da je to neodgovorno i sebično da se netko ne cijepi. Razmišljali smo zato kako nagraditi ljude koji su pokazali odgovornost te smo donijeli odluku da damo dodatnu financijsku pomoć za ljude koji su se cijepili- rekao je Vučić.

Cijepila se i Karleuša

Iznijevši državni plan da se do kraja svibnja barem jednom dozom cijepi tri milijuna ljudi, kako bi se stekao kolektivni imunitet, Vučić se požalio na mršavi odaziv građana na cijepljenje:

- Danas u Srbiju stiže još 105.000 doza cjepiva Pfizer, a nemamo ih kome dati. Srbija je lider u Europi po broju cijepljenih i bila bi uvjerljivo prva da se ljudi hoće cijepiti. Prestižu nas Mađari, jer se ljudi hoće cijepiti, a ne zato što imaju više cjepiva- rekao je Vučić, izrazivši nadu da će novčana stimulacija privući građane na cijepljenje.  

I doista, već u četvrtak ujutro na punktu za cijepljenje u beogradskom trgovačkom centru Ušće stvorili su se dugački redovi. Kako javljaju tamošnji mediji, gužvi je pridonijela i objava da će prvih stotinu građana koji se cijepe dobiti poklon bon za šoping, koji mogu iskoristiti u rečenom trgovačkom centru.

image
Redovi za cijepljenje u trgovačkim centrima
Vladimir Živojinović/AFP

Odmah je objavljeno da se među prvima došla cijepiti poznata folk-pjevačica Jelena Karleuša (izabrala je Pfizer), koja je ranije isticala antivakserske stavove. S obzirom na utjecaj koji Karleuša ima među manje obrazovanom populacijom, njezin bi primjer mogao pozitivno djelovati na stupanj procijepljenosti Srbije.

Kako javlja beogradski Blic, akcija se nastavlja i u petak, kad će prvih 50 cijepljenih građana dobiti vaučer u vrijednosti od 5.000 dinara, koji će moći potrošiti u Fashion&Friends dućanima, dok će u subotu prvih stotinu cijepljenih dobiti poklon-paket tvrtke BG Electronic.

Amerikanci daju i marihuanu

Vučićeva inicijativa za poticanje cijepljenja u nekim je krugovima izazvala podsmijeh, iako Srbija nije usamljena u tome. Recimo, nakon što se u SAD-u također usporio ritam cijepljenja, vlasti u više saveznih država i pojedine kompanije stale su nuditi mamce za cijepljenje.

Tako Amerikanci koji se sada cijepe mogu dobiti poticaje u rasponu od novčanih iznosa od 50 dolara (Detroit) ili 100 dolara (Zapadna Virginia i Maryland), preko besplatnih ulaznica (Muzej Abrahama Lincolna u Illinoisu) i popusta na ulaznice (bejzbol klubovi Cleveland Indians i Cincinnati Redsi), do besplatnih krafni (firma Krispy Kreme), besplatnog piva (New Jersey) i jointa „trave” (tvrtka Greenhouse of Walled Lake, koja prodaje marihuanu u Michiganu).

Vratimo se na službene brojke o relativnoj smrtnosti, po kojima je Srbija apsolutni prvak Balkana. Tu tezu, međutim, dovodi u pitanje najnoviji dokumentarac o Srbiji, pod naslovom „Cjepivo za sve – koliko je uspješna kampanja cijepljenja u Srbiji?”, koji potpisuju njemačka javna televizija ZDF i njemačko-francuska TV-stanica Arte, odnosno novinari Eberhard Rühle i Natalija Miletić.

image
Fotoografiranje ruke nakon primitka doze cjepiva protiv virusa COVID-19
Vladimir Živojinović/AFP

Zataškavanje broja mrtvih

U polusatnom dokumentarcu, među ostalim, govori se o zataškavanju broja mrtvih u Srbiji. Kako navode autori, naličje priče o „uspješnoj Srbiji” vidi se pred mrtvačnicama, gdje u redovima pristižu pogrebna vozila, te na grobljima, gdje bageri užurbano kopaju nove rake.

- Stotine svježih grobova svjedoče o drami o kojoj se privatno priča, ali u medijskoj javnosti jedva da se govori. O razmjerima te drame nema pouzdanih podataka- kaže se u filmu, čiji se autori pozivaju i na novinarku tjednika NIN Sandru Petrušić, koja od početka prati pandemijsku priču u Srbiji.

image
Vladimir Živojinović/AFP

- Već na lokalnoj razini zataji se oko šezdeset posto mrtvih, a te brojke se još prepolove na putu od lokalnog zavoda za javno zdravstvo do (Instituta za javno zdravlje Srbije) „Batuta”. Procjenjujem da su prave brojke više barem dva i pol do tri puta, što se može statistički dokazati - kaže Petrušić u filmu.

Autori dokumentarca ističu da tek mali broj neovisnih medija u Srbiji izvještava o pravim razmjerima pandemije, dok je većina medija u rukama biznismena bliskih vlastima, koji šire vladinu poruku o uspjehu borbe protiv Covida i kampanje cijepljenja.

- Zato što je ovo izborna kampanja predsjednika Vučića. Od početka je trebalo pokazati da smo mi najbolji u Europi, u svijetu. Odlučio je da ćemo pobijediti koronu za mjesec dana. Kad to nije uspjelo, počela je kampanja u kojoj nam pričaju koliko smo uspješniji od svih- zaključila je Petrušić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
21. lipanj 2021 15:34