Premijeri Hrvatske i Srbije, Andrej Plenković i Ana Brnabić, te predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji Jasna Vojnić otvorili su u petak Hrvatski dom – Maticu u Subotici, novi reprezentativni dom ključnih institucija Hrvata u Srbiji, čiju je gradnju s 1,8 milijuna eura financirala Vlada Republike Hrvatske.
Plenković, Brnabić i Vojnić prerezali su vrpcu kojom je Matica službeno otvorena. Vrijeme pred nama pokazat će je li to simbolično rezanje vrpce označilo i početak rezanja ogromnog čvora koji već godinama Hrvatsku i Srbiju drži zapetljanima i međusobno zarobljenima. Otvaranje Matice prvi je put u mandatu odvelo u Srbiju i hrvatskog premijera Plenkovića, što je prvi posjet hrvatskog premijera uopće hrvatskoj zajednici u Republici Srbiji, ako izuzmemo državne bilateralne posjete. Iskorišteno je to i za službeni susret s Brnabić, koji je održan u Gradskoj kući u Subotici.
Puno je otvorenih pitanja između Hrvatske i Srbije koja se već godinama ne rješavaju, a posljednjih godina izostajala je i bilo kakva bilateralna komunikacija i suradnja između državnih čelnika. To se počelo mijenjati ove godine kad je srpski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić stigao u Zagreb na božićni domjenak Srpskog narodnog vijeća (SNV), a onda je koncem travnja u Zagrebu bila i Brnabić, koja je došla na Veliku skupštinu SNV-a te se tom prigodom sastala i s Plenkovićem, pa se ovaj njegov odlazak u Srbiju može promatrati i kao uzvratni posjet.
Kad je riječ o odnosima Hrvatske i Srbije, poznato je da ga najviše opterećuju neriješena pitanja iz 90-ih godina, odnosno posljedice srpske agresije na Hrvatsku, prvenstveno pitanje nestalih osoba u Domovinskom ratu. Otvaranje vojnih arhiva bivše JNA u tom se kontekstu već godinama navodi kao ključno za rješavanje sudbina tisuća ljudi, i Hrvata i Srba, za koje se do danas ne zna gdje su skončale.
Traženje nestalih
Hrvatska još uvijek traga za 1807 nestalih u Domovinskom ratu. Tu je i neriješeno pitanje granice na Dunavu, koje također već desetljećima opterećuje odnose, ali i otežava svakodnevicu ljudima koji žive na teritoriju Srbije koji katastarski pripada Hrvatskoj, u njezinu sjeverozapadnom dijelu na području Kenđije.
S druge strane, jednako tako nemali je broj problema s kojima se susreću Hrvati u Srbiji, njih 39.107, koliko ih se tako izjasnilo na posljednjem popisu stanovništva, poput činjenice da Hrvati nemaju garantirane mandate u Skupštini Srbije...
– Svjesni smo kompleksnosti odnosa sa Srbijom, još iz vremena agresije Miloševićeva režima na Hrvatsku. Danas smo na sastanku s premijerkom Brnabić govorili i o pitanjima nestalih, granice, procesuiranja ratnih zločina, ratne štete, ali i o gospodarskoj suradnji, trgovinskoj razmjeni, boljem prometnom povezivanju, kao i regionalnoj stabilnosti i europskim integracijama, gdje s optimizmom gledamo na put Srbije u EU – kazao je u svojem govoru Plenković, dodavši i kako je Hrvatska ponosna na svoje sunarodnjake u Srbiji i sve što čine kako bi zadržali svoj identitet. Brnabić je, pak, istaknula kako su “odnosi s Hrvatskom iznimno važni”.
Zahlađenje odnosa
– Dijelimo puno toga zajedničkog, i lijepog i ružnog. Nije tajna da nas još uvijek opterećuju posljedice zajedničke povijesti, što je nerijetko dovodilo do zahlađenja odnosa, a svako takvo zahlađenje uvijek se prvo osjeti među pripadnicima manjinske zajednice u dvije države. To je jedan od razloga zašto je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio da će Srbija iskreno raditi na zatopljavanju odnosa s Hrvatskom, u nadi da ćemo dati sve da se poštujemo i surađujemo na zajedničkim interesima na bazi europskih vrijednosti. Naši međusobni posjeti i sastanci daju pozitivan impuls, a potvrda tome je i čak šest sastanaka u ovoj godini na visokom i najvišem nivou. Vjerujem da će to biti doprinos rješavanju brojnih otvorenih pitanja – kazala je Brnabić, koja se na otvaranju Matice zadržala dok su trajala službena obraćanja, a nakon Plenkovićeva govora otišla je zbog, kako je objašnjeno, ranije preuzetih obveza.
Zadovoljstvo otvaranjem Matice iskazali su i Hrvati u Srbiji, pa tako i Jasna Vojnić te predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, ali i ministar za ljudska i manjinska prava u Vladi Srbije Tomislav Žigmanov, koji se osvrnuo i na status Hrvata u Srbiji. Istaknuo je kako je već njegovo imenovanje ministrom u Vladi Srbije “neka vrsta pozitivnog priznanja Hrvata u Srbiji i iskorak u tom smislu.”
– Do tada smo bili targetirani s negativnim značajkama, isključeni iz svih institucija u kojima se odlučuje, a sada smo prihvaćeni i potvrđeni kao oni koji mogu pridonositi vođenju državnih politika. To je sa sobom donijelo cijeli niz pozitivnih posljedica. No i dalje ima puno pitanja koja nisu riješena i tu se naša borba unutar institucije nastavlja, a tiču se integracije, negativnih stereotipa te politika koje interveniraju u naš identitetski prostor – rekao je Žigmanov, izrazivši zadovoljstvo i zahvalu Vladi RH što je osigurala novac za Maticu.
