StoryEditor
Hrvatskavizija europarlamentarca

Valter Flego: Pred nama je desetljeće tranzicije u svemu, pa tako i u turizmu. Hrvatska je pucala po šavovima, a evo što je ključno za budućnost

25. ožujka 2021. - 12:26

Hrvatski europarlamentarac Valter Flego ustvrdio je uoči rasprave u Europskom parlamentu o održivosti turizma kako Hrvatskoj EU-u predstoji desetljeće tranzicije u kojemu se moramo okrenuti ekologiji i održivosti na gotovo svim poljima, a u turizmu se odmaknuti od masovnog i neodrživog tipa turizma.

"Za 50 ili 100 godina ovo će se desetljeće pamtiti, osim po nesretnoj koroni, po tome da je desetljeće tranzicije, ali baš u svemu, u turizmu, poljoprivredi, industriji", ustvrdio je IDS-ov eurozastupnik u razgovoru za Hinu.

„Moramo prestati ulagati u turističku kvantitetu i dignuti našu kvalitetu da ne bismo upali u zamku prekomjernog turizma“, kojoj smo se opasno približavali i prije pandemije, upozorio je Flego i dodao da je Hrvatska „pucala po šavovima“ od prenatrpanosti kapaciteta.

To se dogodilo „zbog kratkoročnog planiranja vodećih koji za prioritete još uvijek imaju urbanizaciju, apartmanizaciju i slijevanje novca u gradske proračune“, a takvo je planiranje "jedenje vlastitih resursa“, smatra Flego, zamjenski član u Odboru za turizam i promet EP-a.

Europski parlament je u srijedu raspravljao, a u četvrtak će glasati o rezoluciji Odbora za promet i turizam u kojoj se članice EU-a pozivaju da uključe turistički sektor u nacionalne planove oporavka od pandemije te razmotre privremeno smanjenje PDV-a u turizmu. Zastupnici će raspravljati i o potvrdi o cijepljenju koja bi trebala olakšati slobodne kretanje ljudi i tako ponovno oživjeti europski turizam.

EU potvrda o cijepljenju za slobodno kretanje i spas turizma

Pandemija covida-19 je posebno teško pogodila turizma koji u EU-u zapošljava oko 27 milijuna ljudi i predstavlja oko 10 posto BDP-a EU-a. Europa, vodeća svjetska turistička destinacija, primila je 66 posto manje međunarodnih turista u prvoj polovici, a 97 posto manje u drugoj polovici godine, te je sada u opasnosti šest milijuna radnih mjesta, navodi EP na svojem portalu.

Europarlamentarci su u izvješću o kojem odlučuju na ovotjednoj plenarnoj sjednici podržali uvođenje zajedničke potvrde o cijepljenju, EU potvrdu o cijepljenju koja bi funkcionirala kao alternativa PCR testovima ili obaveznoj karanteni, čime bi se ponovno omogućilo slobodno kretanje ljudi.

„Slobodan protok ljudi, dobara i usluga jedan je od temeljnih stupova Europske unije“, naglašava Flego, „pa bi i u ovom slučaju trebali učiniti sve za olakšanu komunikaciju i ovaj slobodan, ali i zdrav i siguran protok ljudi. To je moguće učiniti s potvrdama, ali one ne smiju biti diskriminirajuće.“

Poznato je da se kriteriji postupanja u vezi mjera protiv širenja pandemije ponešto razlikuju od države do države i zato „treba raditi na ujednačavanju kriterija i zajedničkim potvrdama i certfikatima“ napominje Flego.

Flego je, međutim, zabrinut jer je „puno je još neodgovorenih pitanja". "Ne zna se koliko će cjepivo djelovati i koliko će potvrde vrijediti te hoće li nam one u budućnosti biti neophodne za odlazak u kino, kazališta ili sportsku dvoranu“, dodaje.

Prema čišćem i održivijem turizmu

Parlament u prijedlogu rezolucije poziva na donošenje nove europske strategije kako bi turizam postao čišći i održiviji.
Zelena i digitalna tranzicija su, prema Europskom zelenom planu, dio svakog gospodarskog sektora pa tako i turističkog zato je važno, ističe Flego, u sve buduće projekte "uključiti i zelenu nit da bi bili uspješni".

Cilj Zelenog plana je drastično smanjenje emisija stakleničkih plinova kako bi EU do 2050. postao klimatski neutralan i prestao doprinositi globalnom zatopljenju.

Shodno tome u turističke aranžmane trebalo uključiti obilazak lokaliteta električnim vozilima, ugostitelji bi trebali u ponudi imati hranu „s nula kilometara“, tj. hranu ekološki lokalno proizvedenu i stavljenu na lokalno tržište, a "kulturni turizam trebao bi se obogatiti digitalnim interaktivnim sadržajima", tumači Flego.

„Moramo cijelu destinaciju uključiti u turistički doživljaj i to je onda održivi turizam, ključno je da gost doživi našu destinaciju u cijelosti“, naglašava zastupnik

„Ako želimo budućim generacijama ostaviti zdravu zemlju i upotrebljivu turističku državu, zaključuje Flego, „moramo ulagati u diferenciranje i odmak od masovnog turizma, a to bi značilo da država mora donijeti novu nacionalnu turističku strategiju koju bi onda trebali slijediti svi, županije, gradovi, općine, ali i privatni sektor poduzetnika“.

Flego ističe da je prostorni plan u borbi protiv masovnog turizma „važan alat kojim se točno može definirati koliko se smještajnih jedinica na nekom području želi“.

Na pitanje mogu li masovni i održivi turizam koegzistirati, Flego odgovara da je njihov suživot na jednom području moguć, ukoliko se masovni turizam ograniči samo na neke lokalitete, a idealan alat za to, po njemu je cijena.

„Elementom cijene“ pak „može se, bez fizičkog zatvaranja i diskriminacije, kontrolirati posjećenost određenog lokaliteta, a koristeći instrument ulaznica može se ograničiti broj ljudi i to prilagođavati dijelu godine“, tvrdi zastupnik

Radi učinkovitije provedbe potreban manji broj prioriteta razvoja 

Trenutno države EU-a na nacionalnim razinama razrađuju područja strategije svojih razvoja te su u procesu ugrađivanja projekata i prioriteta u stupove strategije, objašnjava Flego, član Odbora za industriju, istraživanje i energetiku.

Flego ocjenjuje da  bi Hrvatska trebala smanjiti broj svojih prioriteta kako bi provedba strategije bila uspješnija.

U strategijama su obično četiri stupa i "možda desetak prioriteta", napominje Flego. 

"Zato se meni ne sviđa ono što smo mi napravili kao Hrvatska u strategiji gdje želimo biti 2030. Mislim da imamo 50 prioriteta, a to se tako ne radi. Možete imati 5, 6 ili 10 prioriteta, koji su uključeni u strategiju, i onda nakon toga spremne projekte za realizaciju tih prioriteta", rekao je Flego istaknuvši kako nacionalni prioriteti trebaju biti usklađeni s prioritetima EU-a jer će u tom smjeru ići natječaji Komisije.

Istarsko iskustvo

Kao bivši istarski župan i gradonačelnik Buzeta, Valter Flego, objasnio je kako se istarska županija uspješno uhvatila u koštac s masovnim turizmom, jer su u „master planu“ jasno tražili održivi turizam cijele destinacije i nametnuli ideju dizanja kvalitete.

Neki od poduzetih koraka prema održivom turizmu u istarskoj županiji bili su smanjivanje broja ležajeva i dizanje cijene boravka te integracija aktualnih događaja, života i kulture u turistički proizvod.

Zeleni plan van granica EU-a

Bivši istarski župan u razgovoru je istaknuo i kako je važno implementirati provedbu Zelenog plana i u države koje još nisu članice EU-a. 

"Unija njegovu provedbu potiče potporom u proizvodnji ekoloških, održivih i kvalitetnih proizvoda, a tu je ključno da se zaustavi selidba europske industrije van Europe", kaže Flego.

EU mora reagirati u odnosu na države koje se ne drže Zelenog plana, tj. onečišćuju okoliš rekao je i dodao da se "onečišćivači se mogu financijski destimulirati kroz razne trgovinske sporazume“.
 

item - id = 1086586
related id = 0 -> 1129654
related id = 1 -> 1128833
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
27. rujan 2021 14:21