StoryEditor
HrvatskaDOLAZE AMERIKANCI

U Zagrebu će se proizvoditi DNK predložak za Pfizerovo cjepivo? Veliku vijest je priopćila Alemka Markotić, ali ne zna se je li mislila na Imunološki zavod, Plivu...

Piše PSD/ S.K.
14. svibnja 2021. - 14:06

Na konferenciji za medije Nacionalnog stožera dr. Alemka Markotić je rekla jednu zanimljivu novost.

- Pfizer je pokazao da ima dovoljno količina cjepiva za Europu. Za ovu godinu je planirano preko 600 milijuna doza. Sigurno će i Zagreb 2022./23. biti jedan od centara koji će biti uključen u proizvodnju Pfizer cjepiva, odnosno DNK predloška za cjepivo. To je vrlo važno u smisllu tradicije koju imamo, a to je proizvodnja cjepiva - navela je dr. Markotić.

Međutim, nije dalje pojasila gdje bi se DNK predložak proizvodio, je li mislila na Imunološki zavod, Plivu ili pak neku drugu kompaniju? Dok se to ne razjasni, valja podsjetiti na profil velike američke tvrtke.

image
Damir Krajač/Cropix

Američka korporacija pokazala je da snagom branda ili marketinga zna zaposjesti javni prostor pa se govori o Pfizerovu cjepivu iako je ono napravljeno s njemačkim BioNtechom, tvrtkom liječnika Ugura Sahina i supruge Oezlem Tuereci iz Mainza, koja je do cjepiva, prva, došla sredinom siječnja, a u u proljeće je ušla u partnerstvo s Pfizerom, koji je velikodušno i mudro podmirio sve troškove daljnjeg razvoja. I nitko ne govori o BioNtechovu cjepivu nego o Pfizerovu.

Ljudima ustrašenim koronom i trombovima, vjerojatno imponira i snaga korporacije, vrijedne više od 200 milijardi dolara, s godišnjim prihodom od dvadesetak milijardi zimzelenih novčanica. da nije bilo koronavirusa, predviđeni prihod iznosio bi za sadašnje pojmove skromnih 975 milijuna dolara. Doduše, burza nije toliko impresionirana Pfizerovim milijardama pa su im dionice porasle tek 12 posto. Za usporedbu, rast BioNTechovih dionica iznosi 300 posto, a konkurenta, Moderne, koja također zarađuje milijarde, 700 posto.

I dok je do jučer nepoznata, mlada kompanija Moderna postoji praktično od jučer, Pfizer ima 170 godina dugu povijest čije poznavanje ne bi čovjeka trkom vodilo pred iglicu. Kompaniju je 1849. osnovao kemičar Charles Pfizer s rođakom, slastičarom Charlesom F. Erhartom. Oni su na tržište uspješno izbacili jestivi oblik santonina, antiparazitika protiv crijevnih glista. Za vrijeme rata za nezavisnost, također uspješno, prebacili su se na lijekove protiv bolova i dezinfekcijska sredstva, a koncem 19. stoljeća dobro su živjeli od proizvodnje limunske kiseline za Coca-Colu i Pepsi-Colu. U Drugom svjetskom ratu, također uspješno, prebaciju se na penicilin i postaju broj 1 u svijetu.

U upravljačkim strukturama korporacije već 80 godina, od Emilea Pfizera koji je vodio tvrtku od 1906. do 1941. godine, nema nikoga iz obitelji Pfizer. Glavni direktor danas je Albert Bourla, tu su i potpredsjednici Bill Carapezzi, financijski direktor Frank D'Amelio, Mikael Dolsten za znanstveni dio, Lidia Fonseca za tehnologiju i drugi. Najveći udio korporacije, 39 posto, u vlasništvu je investicijskih fondova, dok 33 posto drže banke, mirovinski fondovi i drugi. Širom svijeta Pfizer zapošljava više od 88 tisuća ljudi, od čega pedesetak i u Hrvatskoj, gdje imaju pogon u Savskome Marofu i posluju s dobiti.

Najpoznatiji Pfizerov proizvod je Viagra, popularni lijek za erektilnu disfunkciju, koja je u upotrebi od 1998. godine. Ali famozna mala plava tableta, koja je zabilježila najveći početni rast prodaje u povijesti farmacije i koju je do sada koristilo sedamdesetak milijuna muškaraca bez velike halabuke oko nuspojava, nije najunosniji proizvod tvrtke. To je, kažu podaci, lijek protiv bolova Lyrica, koji čini gotovo 10 posto godišnjeg prihoda, ako aktualno cjepivo ne poremeti piramidu zarade.

Ostali lijekovi na kojima leži korporacijsko financijsko zdravlje su antidepresiv Zoloft, antibiotik Zithromax, lijek za liječenje visokog krvnog tlaka Norvasc i drugi. Osim lijekova kompanija je dodatno ojačana pametnim akvizicijama. Prije 21 godinu za 111,8 milijardi dolara kupili su Warner–Lambert, 2003. su za Pharmaciju dali 60 milijardi dolara, a 2009. za Wyeth 68 milijardi dolara. Prije pet godina htjeli su platiti čak 160 milijardi dolara za proizvođača Botoxa, britanski Allergan, ali ih je u tome spriječila Obamina vlada iz opreza da se ne skrase u irskoj poreznoj oazi.

Kako to biva u svijetu visokog biznisa, vrtnju milijardi pratile su i afere. Prva koja se navodi bila je s prodajom umjetnih srčanih zalistaka, zbog čije je neispravnosti u SAD-u umrlo oko 500 ljudi pa je 1994. Pfizeru odrezana kazna od 200 milijuna dolara. Moralno posebno neugodna tužba je ona nigerijske vlade iz 2007. zbog korištenja 200 djece na testiranju eksperimentalnog antibiotika, pri čemu je umrlo 11 djece, dok su preživjeli teško oštećeni. Nigerija je tražila 7 milijardi dolara, presuda ili tvrtki draga nagodba nisu poznate.

Zato je poznato da je Pfizer u domicilnome SAD-u nakon nagodbe morao platiti 2,3 milijarde dolara odštete i pet godina državnog nadzora zbog lažnog promoviranja, podmićivanja i prikrivanja nuspojava analgetika Bextra. Lažno su promovirali lijek koji može izazvati srčani udar, a liječnike ljetovanjima i masažama poticali da ga propisuju i za tegobe koje nisu od artritisa. U odštetu su bili uključeni i zviždači koji se nisu mogli pomiriti s takvim načinom prodaje.

Cijelu priču o Pfizeru pročitajte OVDJE

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
06. kolovoz 2021 01:23