Hamlet vam je cijelo srednjoškolsko obrazovanje bio najbolji prijatelj, a onda na državnoj maturi kao da ga nikad vidjeli niste. Korijen ste vadili bez problema, zatvorenih očiju, i to ne samo kod zubara, a onda vas je na Matematici na maturi gadno ‘zabolio‘.
Kako je to moguće? Kako je moguće da 126 maturanata koji su na državnu maturu ušetali kao odlikaši iz srednje škole, sa zaključenim peticama iz nekog predmeta, na maturi iz istog tog predmeta – i to na višoj, A razini koju su sami odabrali - dobije čistu jedinicu?
Ili da njih 776 sa zaključenim peticama u školi na maturi iz istog predmeta dobije dvojku? Iz kojeg je razloga nastavnik Matematike, Hrvatskog, Engleskog, procijenio da 15 ‘tupavih‘ maturanata zaslužuje imati zaključenu dvojku iz njegovog predmeta, a onda isti taj učenik rasturi na ‘ispitu zrelosti‘ i iz istog predmeta dobije – peticu veliku k‘o kuća?
Kako je moguće da iz Fizike, Biologije, Politike i gospodarstva, Povijesti, Geografije, Filozofije…prosječna ocjena iz srednje škole na maturi padne za dvije ocjene – na primjer, da zaključna prosječna ocjena maturanata iz Fizike na kraju srednje škole bude 4,15 a na maturi 1,95?
Nešto tu ne štima. Ali, takve je rezultate pokazala posljednja, prošlogodišnja državna matura generacije maturanata 2022./2023., čije je ažurirane podatke u srijedu objavilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Nisu samo ove ocjene u totalnom raskoraku, i nije to nova tema – ali doista, dokle više govoriti o hiperinflaciji odlikaša koju generira osnovnoškolski sustav, koja se onda poput mjehura od sapunice rasprsne već u prvom razredu srednje škole a demontaža prenapuhanih ocjena definitivno nastupi na državnoj maturi?! Što (nekog) nastavnika drži potpuno benevolentnim kada je u pitanju ocjenjivanje?
- Nezainteresiranost. Jer zna da ga nitko ne kontrolira i da mu se ništa neće dogoditi. On/a tako može odraditi čitav radni vijek – izravna je riječka srednjoškolska profesorica Hrvatskog jezika Tamara Šoić, osnivačica nastavničke grupe "45 minuta". Profesorica Šoić nikada ne govori ‘s figom u džepu‘, pa tako ni o ovom pitanju koje je iznimno osjetljivo za nju i njezine kolege. Ne štedi na riječima kada su u pitanju devijacije u sustavu.
- Kada je 2010. godine uvedena državna matura, bilo je rečeno kako će njezini rezultati, među ostalim, služiti kao korekcija sustava. Da će poslužiti unaprjeđenju rada nastavnika i sustava obrazovanja. Do danas se nije dogodilo ništa. Nikada nitko nije odgovarao zbog loših rezultata, niti je itko preispitivao zašto su rezultati na maturi loši. Nikada nijednom nastavniku nije došao savjetnik iz Agencije za odgoj i obrazovanje i pitao u čemu je problem – kaže Tamara Šoić.
- Ako na maturi imamo ovakve raskorake ocjena, tu je velika odgovornost Agencije i ravnatelja škola koji se tim problemom ne bave. Nama viši savjetnici dolaze samo u vezi napredovanja ili ako nas netko prijavi. Ispada da češće stradavaju oni nastavnici koji imaju strože kriterije od onih koji poklanjaju ocjene – ogorčena je riječka profesorica, koja je i sama znala biti ‘metom‘ neutemeljenih prijava.
- Ako za kolege koji neobjektivno ocjenjuju, ili se ponavlja ovakav raskorak zaključenih ocjena s onima na maturi, nema nikakvih sankcija, ako se njihov rad ne preispituje, što ih briga?
Hoću naglasiti da tu ne mislim na nekakva rigorozna kažnjavanja ili sankcije, ali savjetnici Agencije možda bi trebali napraviti uvid u njegov rad, analizirati kako su moguća tolika odstupanja u ocjenjivanju, preuzeti određenu savjetodavnu ulogu – razmišlja profesorica Šoić.
- Imali smo slučaj ravnatelja koji se jedne godine hvalio kako je u njegovoj školi čitav razred maturanata te godine imao zaključenih 5.0. Svi učenici iz tog razreda te su godine imali zaključene sve petice iz svih predmeta! Je li to normalno?! Nikom se ništa nije dogodilo – još je jedan šokantan podatak koji iznosi riječka profesorica Hrvatskog jezika. Uz zaključak:
- U cijeloj ovoj priči evidentan je i izostanak suradnje na relaciji Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Agencija za odgoj i obrazovanje i Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), koji provodi državnu maturu. Oni nisu u potpunosti koordinirani, pa procijenite koliko je to dobro za sustav – poručuje Tamara Šoić.
Dekan zagrebačkog Učiteljskog fakulteta prof. dr. Siniša Opić smatra kako je današnja škola premalo usmjerena na funkcionalne sposobnosti učenika, na korištenje stečenih znanja i vještina u stvarnom životu, a više na teoretski dio.
- Na matičnim fakultetima, osobito onima koji obrazuju buduće nastavnike a nisu učiteljski fakulteti, trebalo bi staviti veći naglasak na pedagoške, psihološke, metodičke i didaktičke kompetencije budućih nastavnika, kao i osposobljavanje iz područja dokimologije, dakle ocjenjivanja i vrednovanja postignuća – kaže dekan Opić.
Nevjerojatno je, dodaje, da ispit B, osnovne razine iz Matematike na državnoj maturi obuhvaća gradivo iz osmog razreda osnovne škole i prvog, u manjoj mjeri drugog razreda srednje škole, ali da i to za mnoge maturante predstavlja nepremostivu prepreku.
- Da, činjenica je da danas u školama radi veći broj kolega koji su završili nenastavničke fakultete, osobito onih koji predaju predmete iz STEM područja. Problem je i što cijeli obrazovni sustav stavlja naglasak na ocjene i prosjek ocjena kao glavni uvjet za upis na sljedeću razinu obrazovanja. Državna matura jest standardizirani instrument koji realno procjenjuje znanja učenika iz određenog predmeta, no isto tako svjedočimo kako zbog hiperprodukcije odličnih ocjena brojna visoka učilišta vraćaju prijemne ispite – analizira dekan Opić. Također, podsjeća na još jedan "fenomen":
- Danas gotovo svaki drugi srednjoškolac pohađa neki oblik priprema za državnu maturu u nekoj privatnoj ustanovi, dakle izvan škole, i za to plaća veliki novac. To je veliki biznis. Ne mogu se ne upitati što nam to govori o školama! – zaključuje dekan zagrebačkog Učiteljskog fakulteta.
Nažalost, to je pitanje na koje nije lako dati jednoznačan odgovor.