StoryEditor
Hrvatskarezultati istraživanja

U dagnjama i kamenicama koronavirus nije prisutan i mogu se konzumirati, virus ne prenose ni divlje životinje, ali pronađen je na istom mjestu u svih sedam gradova

Piše PSD
5. listopada 2021. - 13:30
Kamenice s komercijalnih uzgajališta na Jadranu bile su negativne na prisutnost virusa SARS-CoV-2Joško Ponoš/Cropix

Hrvatski veterinarski institut u suradnji s Centrom za peradarstvo i Zoološkim vrtom grada Zagreba proveo je istraživanje o prisutnosti novog koronavirusa kod divljih životinja u Hrvatskoj kao i u otpadnim vodama u sedam velikih hrvatskih gradova.

SARS-CoV-2 nije utvrđen kod slobodno živućih divljih svinja, lisica, čagljeva i galebova klaukavaca, školjkaša iz komercijalnog uzgoja te životinja u Zoološkom vrtu grada Zagreba. Kod šišmiša je utvrđen koronavirus koji se čak 12 posto razlikuje od virusa SARS-CoV-2.

Cirkulacija virusa SARS-CoV-2 u otpadnim vodama utvrđena je tijekom drugog vala epidemije u Zagrebu, Vinkovcima, Slavonskom Brodu, Koprivnici, Karlovcu, Zadru i Splitu, izvještava N1.

Divlje životinje u Hrvatskoj nisu zaražene virusom SARS-CoV-2. Utvrdio je to Hrvatski veterinarski institut koji je na istraživanju surađivao s Centrom za peradarstvo i Zoološkim vrtom grada Zagreba.

 

image
Istraživanje je proveo Hrvatski veterinarski institut u suradnji s Centrom za peradarstvo i Zoološkim vrtom grada Zagreba (ilustracija)
Nikolina Vuković Stipaničev/Cropix

“Nakon pojave bolesti COVID-19 Hrvatski veterinarski institut vrlo je brzo povećao biosigurnosni stupanj laboratorija te uveo laboratorijske metode za dijagnostiku te bolesti”, kazao je dr. sc. Boris Habrun, ravnatelj Hrvatskog veterinarskog instituta.

Kako bi se utvrdilo je li došlo do prijenosa novog koronavirusa na divlje životinje, Institut je prošle godine krenuo u veliko istraživanje.

“Istraživanje smo temeljili na pretraživanju slobodno živućih te životinjskih vrsta koje žive u zoološkom vrtu. Od slobodno živućih vrsta odabrali smo divlje svinje, crvene lisice i čagljeve. Lisica i čagalj pripadaju kanidima za koje se pokazalo da su osjetljivi i primljivi za virus, a svinja je poznata kao inkubator za rekombinaciju različitih sojeva virusa te sadrži proteine koji dopuštaju vezivanje koronavirusa za receptore. Svinje u životinjskom svijetu predvode po broju bolesti uzrokovanih koronavirusima.

Divlje svinje, lisice i čagljevi bez virusa

Divlje svinje, lisice i čagljevi vrste su rasprostranjene po Hrvatskoj i sve češće dolaze u naseljena mjesta i hrane se otpadom. Životinje smo pretražili na prisutnost protutijela i virusa SARS-CoV-2. Pretražili smo i 32 vrste životinja iz Zoološkog vrta grada Zagreba.

Srećom, možemo potvrditi kako u drugom pandemijskom valu i nakon njega nije došlo do unosa virusa kod divlje svinje, lisice i čagljeva te kod životinja iz zoološkog vrta. To govori u prilog činjenici da dosadašnji sojevi virusa ne prelaze lako s čovjeka na divlje životinje”, istaknula je dr. sc. Lorena Jemeršić, predstojnica Odjela za virologiju Hrvatskog veterinarskog instituta.

image
Utvrđeno je da galebovi klaukavci ne prenose virus i nisu javnozdravstvena prijetnja premda se hrane otpadom
Jure Mišković/Cropix

Iako ptice nisu prirodni nositelji virusa iz roda betakoronavirusa među kojima je SARS-CoV-2, djelatnike HVI-a zanimalo je mogu li galebovi pasivno prenositi virus i izlučivati ga fecesom. Zato su pretraženi galebovi klaukavci koji obitavaju na Jakuševcu, najvećem deponiju smeća u Hrvatskoj. Utvrđeno je da galebovi klaukavci ne prenose virus i nisu javnozdravstvena prijetnja premda se hrane otpadom, izvještava N1..

I uzorci školjkaša, tj. dagnje, kamenice i brbavice s komercijalnih uzgajališta na Jadranu bili su negativni na prisutnost virusa SARS-CoV-2. Ti su školjkaši pretraženi u sklopu istraživanja prisutnosti virusa SARS-CoV-2 u otpadnim vodama.

image
Cirkulacija virusa SARS-CoV-2 utvrđena je u otpadnim vodama Zagreba, Vinkovaca, Slavonskoga Broda, Koprivnice, Karlovca, Zadra i Splita (ilustracija)
Vladimir Dugandžić/Cropix

Cirkulacija virusa SARS-CoV-2 u otpadnim vodama utvrđena je tijekom drugog vala epidemije u svih sedam hrvatskih gradova uključenih u istraživanje: Zagrebu, Vinkovcima, Slavonskom Brodu, Koprivnici, Karlovcu, Zadru i Splitu.

“Trenutačno nema čvrstih dokaza da otpadne vode i školjkaši mogu biti izvor infekcije virusom SARS-CoV-2 za ljude te se stoga smatra da je javnozdravstveni rizik nizak. Potvrđen je učinak obrade otpadnih voda drugog i naročito trećeg stupnja na redukciju i uklanjanje virusa SARS-CoV-2. Manja učinkovitost redukcije i uklanjanja je povezana s većom incidencijom infekcija virusom SARS-CoV-2 u stanovništvu.

 Što više šišmiša, zdraviji ekosustav

Međutim, kako je u Hrvatskoj svega 37 posto stanovništva spojeno na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda minimalno drugog stupnja, oprez je nužan zbog moguće kontaminacije okoliša s kojim su divlje životinje u izravnom kontaktu”, upozorio je dr. sc. Dragan Brnić, voditelj Laboratorija za serološku dijagnostiku virusnih bolesti Hrvatskog veterinarskog instituta.

Hrvatski veterinarski institut u istraživanje je uključio i koloniju šišmiša iz jedne spilje u Šibensko-kninskoj županiji. Naime, šišmiši su prirodni rezervoari različitih koronavirusa, pa tako i onih srodnih virusima SARS i SARS-CoV-2.

image
Komercijalnim testovima kod dragocjenih šišmiša dokazana je prisutnost protutijela za SARS CoV-2, ali ne i sam virus
Robert Fajt/Cropix

“Istražena je jedna miješana kolonija šišmiša u kojoj obitava i veliki potkovnjak. Poznato je da su šišmiši iz tog roda nosioci različitih koronavirusa, pa tako i virusa SARS-CoV te virusa koji su srodni sa SARS-om i SARS-CoV-2. Komercijalnim smo testovima kod šišmiša dokazali prisutnost protutijela za SARS CoV-2, ali ne i sam virus. Dokazali smo šišmišji betakoronavirus koji se, kao i drugi dosad poznati betakoronavirusi izolirani iz potkovnjaka, svrstava u istu skupinu sa SARS CoV i SARS-CoV-2.

Ako uzmemo u obzir činjenicu da se trenutačno najsličniji šišmišji virus CoV-2 razlikuje za 4 posto odnosno 1150 mutacija, to predstavlja nekoliko desetljeća evolucijske razlike. Virus koji smo mi dokazali, razlikuje se čak 12 posto od SARS-CoV-2. Nalaz protutijela svakako treba potvrditi dodatnim testiranjem jer upotrebljeni testovi očigledno dokazuju protutijela i za viruse koji su srodni sa SARS i SARS-CoV-2. Do sličnih rezultata nedavno su došli i kineski istraživači”, rekla je dr. sc. Ivana Lojkić, voditeljica Laboratorija za bjesnoću i opću virologiju Hrvatskog veterinarskog instituta.

Pojasnila je da ljudi ne trebaju strahovati od šišmiša, nego da ih trebaju štititi. Svi šišmiši u Hrvatskoj su kukcojedi, dakle prirodni insekticidi. Jedini leteći sisavci važan su indikator zdravlja ekosustava. Što je veći broj vrsta šišmiša prisutan na nekom području, to je taj ekosustav zdraviji, izvještava N1..

image
Dagnje i drugi školjkaši pretraženi su u sklopu istraživanja prisutnosti virusa SARS-CoV-2 u otpadnim vodama i bili su negativni
Nikša Stipaničev/Cropix
item - id = 1132559
related id = 0 -> 1146305
related id = 1 -> 1146294
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
27. studeni 2021 16:25