Na čitavom području Dalmacije, u sve četiri njezine županije, nema niti jednog trogodišnjeg srednjoškolskog strukovnog obrazovnog programa čije bi upisne kvote trebalo smanjiti.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji sveučilišni studij medicine više nije na popisu studija na kojima treba povećati broj upisanih i stipendiranih studenata – smatraju u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ), koji tradicionalno u ovo vrijeme objavljuje preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja. Svima koji će ove godine upisivati srednju školu ili fakultet, a planiraju nakon završetka posao potražiti na području Lijepe naše, ove preporuke mogu biti koristan orijentir ako se dvoume oko budućeg zanimanja.
Strukovna zanimanja najtraženija
Činjenica da su osobe sa završenom trogodišnjom srednjoškolskom kvalifikacijom među najtraženijom radnom snagom u nas nije novost već godinama, a to potvrđuju i redovite godišnje analize lokalnih tržišta rada koje provode područne službe i uredi HZZ-a te ih objavljuju u obliku ovakvih preporuka. Osim trogodišnjih strukovnih zanimanja, hrvatskom tržištu rada, naravno, iznimno su potrebni i visokoobrazovani kadrovi, prije svega oni sa završenim sveučilišnim studijem, pa se tako i ove godine predlaže povećani upis i stipendiranje više studija. To, pak, u većoj mjeri nije slučaj s većinom četverogodišnjih srednjoškolskih obrazovnih programa, koji se obično nalaze na listi za smanjenje kvota, kao i za stručne studije, gdje se na popisu onih čije kvote treba povećati nalaze eventualno, barem kada je o Dalmaciji riječ, sestrinstvo, računarstvo i strojarstvo.
HZZ, podsjetimo, preporuke daje za svaku županiju pojedinačno ili, pak, za njezine pojedine dijelove, gradove i općine, kao što je slučaj, primjerice, sa Splitsko-dalmatinskom županijom, koja je podijeljena u tri područja: preporuke se tako zasebno daju za gradove Kaštela, Makarsku, Omiš, Solin, Split i Trogir, potom za otoke Brač, Hvar i Vis te naposljetku gradove Imotski, Sinj, Trilj, Vrgorac i Vrliku.
Kada je Dalmacija u pitanju, ni ove godine većih iznenađenja nema, osim već spomenutog podatka da se niti za jedan jedini trogodišnji strukovni program u srednjim školama na ovom području ne preporučuje smanjenje upisnih kvota, kao ni smanjenje broja stipendija. Cijelo područje od Zadra do Dubrovnika vapi, naravno, za kuharima i konobarima, ali se veće upisne kvote i novčano stimuliranje preporučuje i za buduće mesare, pekare i slastičare. Visoko na listama programa čije kvote treba povećati su i industrijska te obrtnička zanimanja, od zidara, stolara, staklara, tesara, bravara, vodoinstalatera, fasadera, instalatera grijanja i klimatizacije, elektroinstalatera, CNC operatera do soboslikara, vozača, armirača, zavarivača, keramičara, autolimara, automehaničara - jednostavno ‘meštara’ svih zanata! Doista je teško pronaći neko od trogodišnjih (ili dvogodišnjih) zanimanja koje se nije našlo na ovom popisu.
U Zadru nedostaje frizera
Kada su ovi programi u pitanju, dodatno svako od dalmatinskih područja ima i svoje specifičnosti: na primjer, na području Zadarske županije, kažu u HZZ-u, uz pobrojane, ove bi godine trebalo povećati i kvote za upis - frizera. U Šibensko-kninskoj neće pogriješiti oni koji se odluče za zanimanje brodocjevara, u Dubrovačko-neretvanskoj, uz pobrojane, veće kvote traže se i za prodavače te kozmetičare. U Splitsko-dalmatinskoj županiji na području Splita i ostalih obalnih gradova, uz ostala industrijska i obrtnička zanimanja, prema preporuci HZZ-a trebalo bi poticati i upise za brodomehaničare, ali i cvjećare, na otocima Braču, Hvaru i Visu za klesare, dok su se u Imotskom i okolnim gradovima u zaleđu na listu za poticaje, uz ostale, vratili konobari te kuhari, kojih na ovom popisu lani nije bilo.
Kada su u pitanju VSS zanimanja i preporuke za povećanje upisnih kvota i stipendiranja, vratimo se na već spomenuti ovogodišnji kuriozitet, koji se odnosi na sva tri područja Splitsko-dalmatinske županije. Iako svi znamo kolike su u cijeloj Hrvatskoj potrebe za liječničkim kadrom, ove godine studij medicine ispao je s liste studija čije kvote i stipendije u SDŽ-u treba povećati! Naravno, ne predlaže se izrijekom ni smanjenje kvota za buduće liječnike, pa ispada da bi prema procjeni HZZ-a sve trebalo ostati kao i dosad kada su u pitanju kvote za studij medicine u Splitu ili stipendiranje budućih liječnika s područja Dalmacije na studijima medicine u Splitu ili izvan njega.
U preostale tri dalmatinske županije medicina se, dakako, našla na listi sveučilišnih studija čije upise treba stimulirati, a općenito od visokoobrazovanog kadra cijeloj Dalmaciji već godinama, pa tako i sada, nedostaju logopedi, edukacijski rehabilitatori, psiholozi, farmaceuti, arhitekti, kao i nastavnici, prije svega iz STEM područja, fizike, matematike i informatike. Osim njih, kada je u pitanju Dalmacija, predlaže se i povećanje upisnih kvota i stipendija na studijima strojarstva, računarstva, građevine i zanimljivo – ranog predškolskog odgoja i obrazovanja. U Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji nedostaje socijalnih radnika, a u te dvije županije, kao i Splitsko-dalmatinskoj, potiče se i veći upis na studij pedagogije. U Splitsko-dalmatinskoj županiji potrebno je povećati upise i na studiju brodogradnje, a u Dubrovačko-neretvanskoj stimulirati upis – glazbenih instrumentalista.
Ekonomisti najmanje potrebni
Dalmaciji definitivno najmanje trebaju – ekonomisti. Dugi niz godina HZZ predlaže, a tako i ove godine, smanjenje upisnih kvota i stipendista na studijima ekonomije i poslovne ekonomije u cijeloj Dalmaciji, kao i u četverogodišnjim srednjim školama s tim programima. U cijeloj Splitsko-dalmatinskoj županiji predlaže se, pak, i smanjenje kvota na studiju kineziologije, kao i na studijima biologije i tehnologije mora, forenzike, industrijskog inženjerstva, kemije, kemijskog inženjerstva, pomorskog menadžmenta, dvopredmetne povijesti, talijanskog jezika i književnosti te – prava.
