U MEDIJIMA VLADA „KAOS“ ZBOG JEDNOG POJMA - ŠTO JE I STIŽE LI NAM POLARNI VRTLOG, PITALI SMO STRUČNJAKA
Polarni vrtlog (eng. polar vortex) meteorološki je termin koji posljednjih dana „iskače iz paštete“ i čiji se dolazak danima najavljuje na pojedinim portalima. Čitatelji su zbunjeni, naime, za danas je najavljen polarni vrtlog, a temperature su diljem Dalmacije proljetne. Za tumačenje ovog meteorološkog fenomena koji samim spomenom tjera „led u kosti“, obratili smo se uglednom profesoru sa zadarskom adresom i uredniku meteorološkog portala „Meteoadriatic“, koji (detaljno) za čitatelje portala „Slobodne“ odgovara na naša pitanja o polarnom vrtlogu.
„KAOS“ U MEDIJIMA ZBOG POGREŠNOG TUMAČENJA POJMA POLARNOG VRTLOGA
Profesore Toman, za početak, možete li nam reći što je i kako nastaje „polarni vrtlog“?
- Polarnim vrtlogom se u znanstvenoj literaturi prvenstveno naziva stratosferski sustav izraženih zapadnih vjetrova koji dosta pravilno kruže oko pola tijekom zimskog razdoblja. Prva istraživanja ovog fenomena na velikim visinama u atmosferi datiraju još iz prve polovice 20-tog stoljeća. Međutim, u novije vrijeme se polarnim vrtlogom naziva i troposfersko kruženje oko pola, također, zapadnih vjetrova. No, riječ je o dva potpuno odvojena sustava koji nemaju mnogo toga zajedničkog i vjerojatno uslijed toga i dolazi do značajne zbunjenosti u tumačenju ovih pojava i njihovih posljedica. Važno je napomenuti da ovi polarni vrtlozi nisu nešto “novo” niti neuobičajeno na meteorološkoj „sceni“, niti su ekstremni događaji u atmosferi već su oni dio opće, normalne cirkulacije atmosfere na našoj planeti.
Stratosferski polarni vrtlog je sezonska pojava koja se javlja u hladnom dijelu godine dok u toplijem iščezne. Naime, riječ je o ciklonalnoj cirkulaciji zraka na velikim visinama (iznad 20 kilometara) u smjeru od zapada prema istoku (na sjevernoj hemisferi) oko pola, ugrubo nad zemljopisnim širinama 50-60° (točan položaj značajno varira). Najčešće je ovo kruženje prilično pravilnog oblika „u obliku krafne“, ali ponekad je uslijed različitih valnih poremećaja koji se propagiraju iz nižih visina, značajno izobličeno. Stratosferski polarni vrtlog nastaje uslijed sezonskog hlađenja zraka na polu (koje započinje najesen) i potpuno nestaje zagrijavanjem u toplijem dijelu godine. Naime, ovo snažno zračno strujanje pokreće gradijent topografije geopotencijala, gdje ona ima konkavan oblik u području hladnog zraka (sličan koncept onog što se u troposferi naziva visinskom ciklonom). Taj gradijent je u svojoj naravi razlika u temperaturi zraka između hladnog pola i toplijih nižih zemljopisnih širina. Ta razlika u temperaturi pokreće spomenute visinske vjetrove koji kruže oko polova i što je veća razlika temperature to su vjetrovi jači.
Kada je počeo interes javnosti za pojmom „polarni vrtlog“?
- Interes javnosti za pojmom “polarni vrtlog” jako je porastao uslijed (ne tako davnih) istraživanja koja su pokazala da se stratosferski vrtlog ponekad može naglo zagrijati usred zime kada bi trebao biti najhladniji i pritom razbiti u više dijelova ili značajno oslabiti (tzv. Sudden Stratosferic Warming – SSW). SSW nije česta pojava, na sjevernoj hemisferi se događa prosječno jednom u dvije godine, a na južnoj je taj fenomen zabilježen samo jednom (2002.). Istraživanja su pokazala i da intenzitet stratosferskog vrtloga korelira s tzv. Arktičkom i Antarktičkom oscilacijom, pri čemu je njihova negativna faza povezana sa slabim intenzitetom stratosferskog vrtloga a pozitivna faza s jakim. Istraživanja nadalje pokazuju i da je vjerojatnost spuštanja prizemne hladne zračne mase u niže zemljopisne širine veća tijekom negativne faze spomenutih oscilacija, tj. onda kad je stratosferski vrtlog slab, i obratno.
Međutim ovdje valja naglasiti da je riječ o statističkoj povezanosti, dok uzročno-posljedična veza ovih događaja nije jasno definirana, a posebno je pogrešno kazati kako se ponašanje stratosferskog polarnog vrtloga drži uzrokom prodora polarne zračne mase u niže zemljopisne širine. Stratosferski polarni vrtlog pritom se može shvatiti više kao indikator općeg stanja atmosfere koji pokazuje kolika je vjerojatnost za meridionalno spuštanje polarne zračne mase u niže zemljopisne širine, nego je to klimatski uobičajeno. Interakcija troposfere i stratosfere je predmetom intenzivnih izučavanja i jasnije definicije ovih povezanosti koje bi objasnile uočene statističke korelacije znanost tek treba razumjeti.
Ako se spustimo u niže visine atmosfere i govorimo o troposferskom polarnom vrtlogu, on je samo u nekakvoj prvoj približnosti „vrtlog” u smislu opće zapadne cirkulacije zračnih masa. Ova cirkulacija također nastaje uslijed temperaturne razlike polova i nižih zemljopisnih širina. No za razliku od stratosferskog vrtloga, u troposferi je ta cirkulacija jako razbijena na manje dijelove ciklonama i anticiklonama, u veći broj planetarnih valova (tzv. Rossbyjevi valovi). Usput, ta troposferska cirkulacija je jako podložna utjecaju rasporeda oceana i kontinenata. I moj je stav da ovdje ima premalo prostora nazivati tu kaotičnu, opću troposfersku cirkulaciju „vrtlogom”, upravo zbog svoje iznimne kompleksnosti i posljedičnih prostornih detalja, u usporedbi s pravilnim stratosferskim polarnim vrtlogom. Za razliku od „polarnog vrtloga”, postoje drugi, jasniji termini za prizemne atmosferske fenomene, poput fronti, ciklona, anticiklona, te zračnih masa. Ovi termini bolje definiraju atmosferske pojave koje formiraju sve ono što uz tlo nazivamo vrijeme, dok bi po mom mišljenju, „polarni vrtlog” trebao ostati termin za gigantski stratosferski vrtlog, koji nema previše utjecaja na vremenske prilike pri tlu, barem ne izravnog. Kao takav, za širu javnost je beznačajan, ali za znanstvenike koji proučavaju atmosferu, itekako bitan.
„DEMONIZACIJA“ NORMALNIH ATMOSFERSKIH SUSTAVA
Kako komentirate medijske natpise o dolasku polarnog vrtloga u naše krajeve?
- Medijski napisi koji se tiču “dolaska polarnog vrtloga” u naše krajeve ne daju jasnu sliku ovog atmosferskog fenomena. Stratosferski polarni vrtlog se može razvući nad naše područje i pritom ne imati nikakav utjecaj na vremenske prilike. Dokaz za to je primjerice razdoblje oko nove godine (2023./2024.) kad je naše područje bilo zahvaćeno polarnim vrtlogom, a temperature zraka su bile sve samo ne primjerene za zimsko vrijeme. Stoga, izjave poput “Polar vortex se približava, Hrvati pripremite se na gadost koja stiže” kao ni “U Hrvatsku ne stiže nikakav Polar Vortex jer da on dođe do nas svi bi se smrzli do smrti” i mnoge druge izjave kojima smo često “bombardirani” u javnosti u zimskom radzoblju, „ne drže vodu“.
Profesore Toman, čini li Vam se da se u javnosti bespotrebno senzacionaliziraju, kako kažete, normalni atmosferski procesi?
- Nažalost, svjedočimo potpuno nepotrebnoj “demonizaciji” normalnih atmosferskih sustava bez kakvih Zemlja ne bi bila ono što jest. Umjesto “pristizanja polarnog vrtloga”, pred 10-tak godina smo govorili o pritjecanju hladne zračne mase i svima je bilo potpuno jasno da dolazi do određenog pada temperature i u zimskom razdoblju eventualno – snježnih oborina. Pozivam na povratak takvoj tradicionalnoj terminologiji jer ova “moderna”, tj. potpuno iskrivljena, ne pridonosi dobrobiti meteorologije i znanosti i popularizaciji iste, već isključivo ismijavanju od strane imalo kritične javnosti. Smatram i da je preveliko pridavanje pažnje pojedinim napisima s društvenih mreža, od strane pojedinih medija, velikim dijelom uzrok nepotrebnog iskrivljavanja terminologije i stvaranja nepovoljne „klime” u javnosti u vezi atmosferskih znanosti. Time se nažalost radi nepopravljiva šteta cijeloj meteorološkoj zajednici i znanosti, zaključuje profesor Toman svoju detaljnu lekciju o polarnom vrtlogu.