"Pomor svinja se dogodio. (…) I onda dođe netko, hrvatska Vlada, i kaže – moramo poubijati sve svinje. Pa kako su to radile druge države koje su se suočile s afričkom svinjskom kugom? Pogledajmo Finsku. Jesu li oni to napravili? Ni blizu. Ni jedan posto nisu tako rigorozno reagirali kako to čini hrvatska vlada. Dakle, sve upućuje na to da ovdje isključivo radi na uništavanju hrvatske proizvodnje kako bi hrvatski narod do kraja pokleknuo. Ali neće", ustvrdila je, među ostalim, Karolina Vidović Krišto, saborska zastupnica stranke Odlučnost i pravda gostujući u programu N1.
Kada govori o tome da Finska u sprečavanju širenja Afričke svinjske kuge (ASK) nije rigorozno reagirala kao Hrvatska, Vidović Krišto je u pravu. Međutim, postoji razlog za to. U Finskoj, naprosto, nije zabilježen niti jedan slučaj ASK-a, navodi Faktograf.
Na mrežnim stranicama Finske agencije za hranu nalaze se detaljne informacije o tome što je ASK, kako se širi, koje su mjere prevencije i kontrole širenja bolesti.
Praćenje te bolesti u Finskoj se temelji na pregledu uzoraka domaćih svinja kao i divljih svinja uzgojenih na farmama. Od 2010. godine tamošnja Agencija za hranu provjerava i uzorke ulovljenih divljih svinja s ciljem sprečavanja širenja ASK-a.
Afrička svinjska kuga, kako navodi Finska agencija za hranu, toj se državi "približila" 2009. godine. Prvi slučajevi zaraze svinja tom bolešću otkriveni su na farmi svinja u okolici ruskog St. Petersburga. Nakon toga bolest se pojavila i na nekoliko manjih farmi svinja na ruskom području u blizini Finske.
Bolest se nije preko granice proširila u Finsku. Kako navodi tamošnja Agencija za hranu: "Afrička svinjska kuga nikada nije bila detektirana u Finskoj".
I dok se dio zemalja Europe i ranije suočavao s ASK-om, kako u divljih, tako i domaćih svinja, Hrvatska se s tom bolešću po prvi puta suočila ove godine.