StoryEditor
Hrvatska86 milijardi kuna

Pitanje oko kojeg se lome politička koplja: trebaju li Splićani plaćati obnovu Zagreba?

31. srpnja 2020. - 07:28
Damjan Tadić/Hanza Media

Štete od potresa u Zagrebu procjenjuju se na 86 milijardi kuna, a 10,5 milijardi kuna teške su sve moguće premije osiguranja koje su u prošloj godini uplaćene u Hrvatskoj.

Dovoljno je da jednom zdrma i da čovjek ostane bez svega, osobito ako nema osiguranja. Istina je da bismo svi trebali biti razboritiji i osiguravati sebe i svoju imovinu, istina je da nekima nije problem izbrojiti novac za nekretnine i ne pitaju za cijenu, nego broje dalje za dizajnerske komade namještaja, a teško im je za osiguranje takvih nekretnina dati par stotina kuna mjesečno...

Jednako tako, istina je da je onima koji su jedva smogli za stan ili su ga naslijedili od roditelja i žive od svojih plaća koje su tolike da je pola svih zaposlenih u tvrtkama u svibnju primilo manje od 5579 kuna plaće i da im je 100 ili 200 kuna mjesečnog ceha za policu osiguranja jednostavno previše novca.

Polica osiguranja za stan od 50 metara četvornih na području kvarta Lokve u Splitu košta godišnju premiju od 2200 kuna ili mjesečno po 183 kune.

Tom policom vlasnik stana kupio je mirniji san jer je osigurao stvari u kućanstvu do maksimalnih 150.000 kuna i građevinski dio stana do 250.000 kuna za slučajeve poplava, tuča, udara groma, oluja, požara, kvara instalacija, eksplozija, vandalizma i potresa...

No, samo je 139.681 kućanstvo u Hrvatskoj u lipnju imalo osiguranu imovinu, a vrijednost uplaćenih premija bila je 53,7 milijuna kuna.

Financijska pismenost

U broju ukupnih imovinskih osiguranja 38 posto otpada na kućanstva, a njihova je i gotovo svaka deseta kuna od svih 547,8 milijuna kuna koliko teže ostala imovinska osiguranja u zemlji. Zna li se da je prema posljednjem popisu stanovništva u zemlji oko 1,4 milijuna stanova u privatnom vlasništvu, broj osiguranih nekretnina vrlo je mali.

No, to nije problem samo građana, slično se prema nekretninama odnose država, gradovi i općine.

Trenutačno je u Hrvatskom saboru na prvom čitanju Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije. Prema predloženom zakonu, konstrukcijska obnova zgrada financirala bi se po modelu da 60 posto financira Vlada, a po 20 posto vlasnici i jedinice lokalne samouprave, a zakonu se protivi saborski zastupnik

Dario Zurovec iz stranke Fokus, ističući da odgovornost vlasnika ne može biti prebačena na sve građane i da će taj zakon rezultirati time da će svaki zaposleni u Hrvatskoj kroz poreze izdvojiti nekoliko desetaka tisuća kuna za obnovu.

image
Damjan Tadić/Hanza Media

Ne razmišljaju svi tako. Prof. dr. Drago Jakovčević smatra da je Bismarckovo načelo solidarnosti najvrjednije što imamo.

- Može se postaviti pitanje zbog čega bi neki porezni obveznik iz Splita financirao obnovu u Zagrebu, ali Zagreb je naša metropola i kao što svi porezni obveznici izdvajaju za veleposlanstva i konzulate, isto tako trebaju biti spremni na tu solidarnost. To što je netko osigurao svoj stan stvar je, među ostalim, i financijske pismenosti i neki možda ne znaju da za relativno mali iznos mogu osigurati svoje stanove. U osiguranju postoje takozvane katastrofalne obveznice pa neke države kad ih pogodi tsunami raspisuju emisiju katastrofalnih obveznica i onda se iz tih prihoda financiraju eventualni rizični događaji. Jasno je da se neki sada pitaju zbog čega bi financirali obnovu stanova bogatih, ali je vrlo teško napraviti neku diferencijaciju po kojoj biste nekoga isključili. Nemoguće je Billu Gatesu u dućanu naplatiti litru mlijeka više nego prosjaku, premda je tih šest kuna Gatesu premalo novca, a prosjaku previše. Naprosto je to tako. Ovdje treba birati solidarnost, a to je načelo solidarnosti smislio Bismarck još prije više od 100 godina i boljeg od toga načela nema - kaže prof. dr. Jakovčević.

Zurovčeva logika

Zanimljivo je da Dario Zurovec iz Fokusa smatra da se privatni objekti ne smiju sanirati novcem poreznih obveznika, a smiju oni u vlasništvu države i Grada Zagreba te je uvjeren da teza o solidarnosti ne drži vodu jer ljudi moraju shvatiti da je njihova imovina njihova odgovornost i da su cijene polica osiguranja u odnosu na cijene kvadrata u centru Zagreba izuzetno niske, a mnoge nekretnine nisu ni održavane.

Država i gradovi koji se financiraju iz džepova građana mogu biti neodgovorni prema svom vlasništvu, ali privatni vlasnici ne smiju. Valjda bi svi vlasnici trebali biti jednako odgovorni.

Brojke


2200
kuna godišnje stoji polica osiguranja za stan od 50 kvadrata u Splitu, kvart Lokve
150.000
kuna maksimalni je iznos štete u kućanstvu koji ta polica pokriva
250.000
kuna maksimalni je iznos građevinske štete koju ta polica pokriva
139.681
kućanstvo u Hrvatskoj trenutačno ima osiguranu imovinu
53,7
milijuna kuna vrijednost je uplaćenih premija

OPORBI NIJE JASNO Odakle nam 11 milijardi eura?!


Zakon o obnovi Zagreba mora biti pravedan, mora se znati od kuda će se obnova financirati, moraju se znati rokovi i voditi računa o socijalnoj komponenti, istaknuli su u utorak saborski klubovi u raspravi o Vladinu Prijedlogu zakona o obnovi Zagreba i njegove okolice od potresa 22. ožujka.

Most NL neodrživim smatra model financiranja 60 posto država, po 20 posto lokalne jedinice i vlasnici objekata. "60 posto od 11 milijardi eura procijenjenih troškova je 6,6 milijardi eura, a Vlada ima spremno oko 700 milijuna eura, što znači da fali osam puta sredstava, a ni građani nisu likvidni za takav pothvat”, ocijenio je Zvonimir Troskot. I Siniši Hajdašu Dončiću (Klub SDP-a) upitan je udio države u financiranju obnove, ali i oslanjanje na EU novac.

Zlatko Hasanbegović (DP) kaže da 11 milijardi eura nema, niti će ih u doglednoj budućnosti biti "osim ako se projekt obnove ne zamišlja kao stogodišnja obnova dvorca Zende”.

"Zakonskim prijedlogom o državnom subvencioniranju privatne imovine Plenković je u jeftinom populizmu i aktivističkoj predizbornoj demagogiji prestigao platformu Možemo! i Radničku frontu", ustvrdio je.

SOCIJALNA KOMPONENTA Bogataš i siromah dobit će isto


Zeleno-lijeva koalicija zadovoljna je što se obnova uređuje posebnim, ne općim zakonom.

"Zakon mora biti pravedan i uzeti u obzir različit socijalni položaj stradalih", kaže Sandra Benčić, koja opasnim drži rješenje o založnom pravu države nad obnovljenim nekretninama. I Hrvoje Zekanović (HS) ističe da treba voditi računa o socijalnoj komponenti, jer po zakonu, kaže, ispada da bogataš sa 10 stanova ima jednako pravo na obnovu kao i onaj tko ima samo jednu nekretninu.

Milorad Pupovac (SDSS) naglasak stavlja na rokove, ističe kako je važno da građani imaju projekciju kad će objekti biti završeni, suglasan je da se mora voditi računa o socijalnim razlikama, te o ekološkoj dimenziji obnove. Anka Mrak Taritaš (Glas) zadovoljna je što zakon ide u dva čitanja, no ne i time što se bavi samo konstruktivnom, ne i urbanom obnovom Grada.

Dalija Orešković (SSIP) drži da obnova treba biti prilika za novi iskorak, te da je u zakonu izostala vizija Zagreba za 21. i 22. stoljeće.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

30. rujan 2020 01:18