Građani će od 1. do 8. srpnja iznova moći upisati narodne obveznice. To je jedno od niza izdanja koja je ministar financija Marko Primorac ponudio građanima. U trenutku kad je ministar donio odluku o prvom izdanju narodnih obveznica u svojem mandatu, istovremeno je vodio računa o tome da sterilizira viškove likvidnosti sustava da bi se smanjili rizici zahuktavanja inflacije, ali i o zaštiti realne vrijednosti štednje hrvatskih građana koja je upravo zbog inflacije dramatično gubila na vrijednosti, piše Jutarnji list.
S obzirom na to da hrvatske banke niti u jednom trenu nisu digle kamatne stope na oročene štedne depozite građana iznad stope inflacije, sasvim je logično da je interes za upise narodnih obveznica bio vrlo visok, a isto vrijedi za kratkoročne instrumente duga - komercijalne zapise - koje je Primorac također ponudio građanima.
S obzirom na to da je cijela EU prošla razdoblje izrazito niskih, pa i negativnih kamatnih stopa, vrijednosnice u izdanjima Ministarstva financija praktično su jedina šansa građanima da jednostavno i bez izlaganja naročitim rizicima pokupe prinos na svoj novac iznad stope inflacije te tako zadrže njegovu realnu vrijednost. Treba znati da mnogi građani nisu skloni ulaganju u nekretnine, trgovini ili spekulacijama s dionicama te su stoga kao ulagači koji si ne mogu priuštiti gubitke vrlo konzervativni.
Moguće i povećanje kamatne stope
Novo izdanje obveznice bit će čak peto u relativno kratkom vremenu u kojem su zeleno svjetlo za investiranje dobili i građani. Sad stoga zvuči kao uobičajeno i očekivano da građani mogu uživati nešto atraktivnije prinose, ali treba biti svjestan da je podjednako vjerojatan bio scenarij u kojem su banke istovremeno zadržale mizerne kamate na štednju, ali zadržale privilegij investiranja u državne instrumente duga (obveznice i zapise) po osjetno atraktivnijim uvjetima nego što su bile spremne osigurati građanima za štednju.
Za sljedeće izdanje narodnih obveznica kao minimalna je najavljena kamata/ prinos od 3,1 posto, ali ovisno o interesu moguće je da dođe do korekcije, odnosno povećanja stope. To znači da bi se na ulog od 500 eura u godinu dana moglo zaraditi 15,5 eura.
Bilo kako bilo, ako i inflacija u RH nastavi usporavati sa sadašnjih razina, oni koji se odluči investirati u narodne obveznice sačuvat će realnu vrijednost svog novca. Mala je to nadoknada za izgubljeno u dvije godine s vrlo visokim stopama rasta cijena u kojima su bankari malo pomakli kamate na depozite tek nakon pritiska medija, politike i odluke Primorca da ide s narodnim obveznicama.
Obveznice se mogu upisati na dva načina - digitalnim kanalom E-riznice ili na jednom od šaltera u 170 poslovnica Fine. Nakon što dobiju obavijest o ponudi, građani će plaćanje obaviti gotovinski u Fini, bankama i poštanskim uredima, ili pak bezgotovinski putem internetskog bankarstva.
za uplate do deset tisuća eura bez plaćanja naknade
"Državne obveznice će se upisivati u dva kruga, a prvi, od 1. do 8. srpnja do 11 sati, namijenjen je isključivo punoljetnim fizičkim osobama, državljanima RH, kao i punoljetnim stranim državljanima koji su rezidenti u Hrvatskoj. Ulagač mora imati osobni identifikacijski broj (OIB) i otvoren transakcijski račun (IBAN), važeću osobnu iskaznicu ili putovnicu, a strani državljani i potvrdu o rezidentnosti", informira Hina te upozorava da jedan "ulagač može upisati samo jednu ponudu, a ako upis obavlja u ime druge poslovno sposobne fizičke osobe, mora imati i ovjerenu punomoć. Kad je riječ o gotovinskom plaćanju u Fini, za uplate do deset tisuća eura ne plaća se naknada, a za uplate iznad tog iznosa zaračunava se jedinstvena naknada prema Fininom cjeniku".
Građani će upisati po najmanje 500 eura nove tranše, ročnost izdanja je tri godine, a cilj Ministarstva financija jest prikupiti 750 milijuna eura. Konačnu odluku o ukupnom iznosu ove tranše obveznica donosi Ministarstvo financija. Na minimalno uloženih 500 eura građani će zaraditi 15,5 eura (ne bude li dizanja prinosa). Radi se o prinosu koji je daleko iznad prosječnih kamata koje građani mogu očekivati u hrvatskim bankama, piše Jutarnji list.
