Kompleks Haludovo u Malinskoj, negdašnji raj seksa i kocke u kojem su ljetovali bogati i slavni, prošao je put od od ‘jugoslavenskog Las Vegasa‘ do ‘najljepše hrvatske ruine‘, a danas je ruševina zarasla u bršljan. Ipak, kako piše Novi list, počeli su zahvati na obnovi devastiranog hotelskog grada danas u vlasništvu kontroverznog ruskog biznismena armenskog podrijetla, Are Abramjana, prenosi Jutarnji list.
Potvrdio je to i načelnik Malinske Robert Anton Kraljić koji je, kaže, nedavno od predstavnika zagrebačke tvrtke Futura Inženjering izviješten da je potpisan ugovor o partnerstvu između Hotela Haludovo d.d. i ove kompanije.
Osnivač i jedini vlasnik ove tvrtke, prema dostupnim službenim podacima, umirovljeni je general Ivan Čermak, domaći poslovni čovjek, u javnosti najpoznatiji po naftnom biznisu, ali i odličnim vezama u poslovnim i političkim krugovima, kako domaćim tako i međunarodnim, pa i ruskim.
A o kontroverznom Abramjanu i načinu na koji je kupio Haludovo Jutarnji list pisao je prije nešto više od dvije godine. U nastavku donosimo tekst novinara Luke Benčića i detaljnu priču o Haludovu.
Kudzu je invazivna biljna vrsta porijeklom iz istočne Azije, koja vrlo brzo zauzima prostor i u optimalnim uvjetima razvoja može rasti i do 25 centimetara na dan. Upravo takvi "optimalni uvjeti razvoja" za kudzu su osigurani na području hotelskog kompleksa Haludovo u Malinskoj gdje se, tijekom milijuna godina izolacije, razvijao zatvoreni otočni ekosustav mediteranske flore i faune, neotporan na sve živo i neživo što je na Krk u posljednjih nekoliko tisuća godina donio čovjek.
- Kao šlag na torti, prije oko pola godine zvali su nas iz Javne ustanove Priroda da na području Haludova raste biljka kudzu, koja nije autohtona i koja se jako brzo širi pa uništava sve ostale biljke. Da će prevladati ako se nešto ne poduzme. A to je privatni prostor i vlasnika boli briga za to. Ima neke simbolike u tome, da je priroda krenula sama rješavati stvari kada ih čovjek ne rješava - kaže mi Robert Anton Kraljić, načelnik općine Malinska-Dubašnica, koji je naslijedio problem svojih prethodnika, zanemareni hotelski kompleks koji se nebrigom vlasnika tijekom dva desetljeća pretvorio u betonskog spavača.
Hotelski kompleks Haludovo obrađen je, među ostalim, u dokumentarnoj seriji "Betonski spavači" iz 2016., koju je prikazao HTV, kao primjer vrhunske arhitekture jugoslavenskog turističkog booma iz 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća koja je prepuštena propadanju. Ta je serija Haludovu donijela popularnost i turisti ga dolaze vidjeti ovakvog kakav jest, u derutnom stanju, gdje izgleda kao kulisa za kakav postapokaliptični film. U to smo se i sami uvjerili tijekom našeg posljednjeg posjeta - zatekli smo tamo grupicu Slovenaca koja razgledava ruševine i fotografira ih mobitelom.
Iako je Haludovo pod rampom, nitko ga ne čuva i na područje kompleksa može se slobodno ulaziti i šetati ruševinama bez ikakve zapreke. No, stanje je puno gore nego što je bilo prije sedam, osam godina kada su se "Betonski spavači" snimali i nevjerojatno je kojom brzinom priroda "kažnjava" nebrigu za ono što je sagradio čovjek. Ikonične betonske skakaonice, na kojima je, primjerice, riječka grupa Jonathan snimila spot, sada djeluju krajnje nesigurno, kao da bi se mogle srušiti ako ih se takne, i bilo bi prilično opasno popeti se na njih.
Budući da je nakon 20 godina postalo sasvim jasno da vlasnik Haludova, ruski oligarh armenskog podrijetla Ara Abramjan, neće, kao što je u prošlosti najavljivao, obnavljati hotelski kompleks, općina Malinska-Dubašnica odlučila se za radikalan potez.
- Izmjenama prostornog plana idemo na ukidanje detaljnog plana uređenja za to područje. To znači da će Haludovo ostati turistička zona, ali ovdje neće moći ništa graditi bez da ne zakuca na naša vrata i traži uvrštenje projekta u plan građenja. Na taj način želimo ga prisiliti da nešto poduzme. Teoretski, on bi u ovom trenutku, dok ne dođe do izmjene prostornog plana, mogao krenuti s gradnjom, prema postojećem planu, ali to je malo vjerojatno. Tvrtka Haludovo i dalje formalno postoji, ali vlasnik se ne javlja i ne dolazi već godinu i pol, dvije. Očigledno je odustao jer nije dobio ono što želi, a naša je, pak, želja da on to proda pa da netko drugi preuzme taj kompleks. Interesenata ima, i to dosta ozbiljnih, no vlasnik je vrlo nerealan s cijenom tako da godinama imamo status quo - kaže načelnik općine.
Ono što Ara Abramjan želi, ili je barem želio prije nekoliko godina, jest zatvaranje oko kilometra obalnog pojasa na području Haludova za javnost kako bi osigurao privatnost za goste budućeg luksuznog hotela s pet zvjezdica. No, u nekoliko je navrata dobio signale da to nije izvedivo. Posljednji put u Malinskoj se pred javnošću ukazao 2018. godine kada je u dupkom punoj dvorani održana vrlo bujna rasprava. Tada je Abramjan stanovnicima Malinske predstavio svoj projekt koji je uključivao zatvaranje dobrog dijela obale kod Haludova, što bi onemogućilo pristup moru i poznatoj šetnici Rajska cesta. Prezentacija iz 2018. pretvorila se u pravu pobunu, nakon čega se Abramjan pokupio iz Malinske i više se nije ukazao na javnim raspravama.
- Želio je za javnost zatvoriti 1100, 1200 metara obale, a kada je to predstavio, bio je izviždan. Malinska mu je dotad išla na ruku i bili smo spremni na kompromis. U Haludovu je mogao imati 1850 ležajeva, kasino, čak je bilo izvedivo rješenje prema kojemu bi dobio 200 do 250 metara obale, zatvorenu plažu, ako se izmjesti dio šetnice i napravi most. Takvih primjera ima s hotelima na jadranskoj obali i moglo se takvo što dogovoriti da je bilo volje.
Vjerujem da bi se pristalo, samo da se stvari maknu s mrtve točke. Ali, on za to nije želio niti čuti. Tražio je ono na što niti Malinska želi pristati, niti je to zakonski izvedivo, s obzirom na Zakon o pomorskom dobru. Dotad je bio slatkorječiv i još je postojala vjera da stvarno želi nešto uložiti, ali na tom je sastanku pokazao svoju pravu narav. Ako ne možeš i ne želiš, onda prodaj jer ima onih koji mogu i žele - priča Robert Anton Kraljić, koji se, kao i većina stanovnika Malinske, nada da će izmjenama detaljnog plana uređenja potaknuti vlasnika da na neki način aktivira svoju imovinu.
S obzirom na to da je Haludovo u privatnim rukama, Općina Malinska-Dubašnica ima malen do nikakav manevarski prostor za utjecanje na vlasnika, a nema čak ni ovlasti riješiti problem s invazijom azijske bilje kudzu. Stoga je pitanje hoće li izmjene prostornog plana bilo što promijeniti, budući da se radi o oligarhu milijarderu kojemu ovakva imovina, očito, ne znači puno. Ara Abramjan postao je vlasnik Haludova 2000. godine, čime je okončan nesretni tranzicijski ciklus iz 90-ih koji je uključivao nekoliko promjena nekad društvenog vlasništva, a umjesto procvata, uslijedila je nova agonija, devastacija koja Malinsku i krčki turizam, kada se uzme u obzir izmakla dobit, košta više milijardi kuna.
Abramjan je u više navrata tvrdio da je Haludovo kupio i platio više nego pošteno, ali da su ga prevarili, obećavši mu da će moći zatvoriti obalni pojas. Mještani Malinske od njega su, dosad, dobili samo atraktivne rendere projekta u čiju realizaciju više nitko ne vjeruje. Taj projekt uključuje bazene, marinu, čak šest hotela i niz ekskluzivnih sadržaja na razini pet plus zvjezdica, ukupne vrijednosti 250 do 300 milijuna eura. Već se dva desetljeća priča i o potencijalnim kupcima kojima "razočarani" vlasnik želi Haludovo prodati, ali ni od toga dosad nije bilo ništa.
- Mi smo naučili živjeti bez Haludova, preusmjerili smo naš razvoj na druge fronte. Ali, to je vrijedan prostor od kojega ne možemo odustati - kaže nam načelnik.
Ako je netko još uopće imao vjere u to da će Abramjan išta investirati u Malinsku, s ruskom invazijom na Ukrajinu i sankcijama pod kojima se našla Rusija postalo je poprilično jasno da se to neće dogoditi. Ara Abramjan je, naime, čovjek blizak Kremlju, prijatelj Vladimira Putina s kojim ne propušta priliku za zajedničku fotografiju. On je i važna politička figura za armensku zajednicu u Rusiji i svijetu - od 2000. godine predsjednik je Saveza Armenaca Rusije, a od 2003. i Svjetskog kongresa Armenaca.
Rođen je 1957. u obitelji liječnika u Armeniji i sudeći prema vrlo škrtim javno dostupnim biografskim izvorima koji se o njemu mogu pronaći, bio je dio elite još u Sovjetskom Savezu kada je 1989. postao zamjenik ravnatelja Odjela za elektroniku u bivšem sovjetskom Ministarstvu komunikacija koje je, do raspada SSSR-a 1991., u svojoj ingerenciji imalo poštu, telekomunikacije te javne radijske i televizijske servise.
Za Abramjana se navodi da se obogatio na trgovini dijamantima te da je vlasnik pozamašne imovine, kako u Ruskoj Federaciji tako i u drugim državama, s vrlo jakim političkim utjecajem. Na Wikipediji ga, osim kao biznismena, označavaju i kao filantropa i društvenog aktivista koji je posredovao u oslobađanju armenskih pilota u Ekvatorijalnoj Gvineji 2005. i 12 ruskih pomoraca u Nigeriji 2006., a bio je i u posrednik u pregovorima između Armenaca i Azerbajdžanaca oko ratnih sukoba u Nagorno-Karabahu.
U politici, o Abramjanu se pisalo kao o čovjeku koji "ima Putinovo uho", a u prilog toj tezi ide dugogodišnja funkcija koju obnaša u Savezu Armenaca Rusije. No, posebno je zanimljivo spominjanje Are Abramjana u kontekstu političkih i poslovnih veza Rudyja Giulianija, bivšeg gradonačelnika New Yorka i osobnog odvjetnika bivšeg predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, s osobama u Rusiji i bivšim republikama SSSR-a. Kako su pisali Newsweek i drugi američki mediji, Giulianijevi odlasci u regiju bivšeg SSSR-a bili su povezani s Abramjanom i međunarodnom konzultantskom tvrtkom Tri Global Strategic Ventures u kojoj je rusko-armenski oligarh i vlasnik Haludova bio član Uprave.
Tvrtka Tri Global Strategic Ventures je, prema pisanju Newsweeka, 2017. organizirala Giulianijev posjet Harkivu u Ukrajini gdje se sastao s tadašnjim gradonačelnikom Henadijem Kernesom i oligarhom Pavelom Fuchsom, povezanim s proputinovskim režimom bivšeg ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča koji je bio prisiljen pobjeći iz Ukrajine 2014., nakon Majdanske revolucije. Giuliani je, prema Newsweeku i drugim medijima koji su se bavili tom temom, na Abramjanov poziv posjetio Armeniju gdje je govorio na panelu zajedno sa Sergejom Glazjevom, ruskim ekstremistom koji je godinama pod sankcijama SAD-a koje su nastupile nakon aneksije Krima 2014. godine. Giuliani se, pak, tada pred američkim medijima branio da je išao u Armeniju kao običan građanin, a ne kao savjetnik predsjednika Trumpa.
I dok su veze vlasnika Haludova s režimom Vladimira Putina i mogući mutni poslovi s Rudyjem Giulianijem do ove godine prolazili ispod radara u hrvatskim medijima, nakon aktualne ruske invazije na Ukrajinu nemoguće ih je ignorirati. Dan nakon što je Rusija napala Ukrajinu Abramjan se, kao ruska politička figura, javno oglasio iskazujući podršku ruskoj invaziji. Na web stranicama Saveza Armenaca Rusije objavljeno je da je 25. veljače održan sastanak na kojem je glavno pitanje dnevnog reda bila rasprava o situaciji nakon ruskog priznanja nezavisnosti Donecke i Luhanske narodne republike, a izvještaj je objavljen i na službenom Facebook profilu Are Abramjana.
"Otvarajući sastanak, Ara Abramjan naglasio je da je operacija demilitarizacije i denacifikacije Ukrajine mjera nametnuta Rusiji, rezultat politike ukrajinskih vlasti posljednjih godina koje namjerno stvaraju prijetnje, ne samo za DNR i LNR, nego za Rusiju u cjelini", navodi se u propagandnom članku. To je objavljeno nakon što je Savez Armenaca Rusije 22. veljače, dakle dva dana prije ruske invazije, podržao "odluku predsjednika Ruske Federacije V. V. Putina o priznanju nezavisnosti i suvereniteta DNR-a i LNR-a".
Također, Abramjan i njegov Savez Armenaca Rusije početkom ožujka sudjelovali su na sastanku Federalnih nacionalnih i kulturnih autonomija Rusije i sveruskih javnih organizacija, koji je okončan zajedničkom izjavom u kojoj čelnici ruskih nacionalnih organizacija ističu, među ostalim, da "u potpunosti podržavaju odluku predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina".
Na svojim Facebook stranicama Abramjan se, među ostalim, hvali humanitarnom pomoći koju organizacija Savez Armenaca Rusije šalje u DNR i LNR, separatističkim regijama u Donbasu u Ukrajini koje su pod ruskom okupacijom od 2014. i gdje se trenutačno vode krvave bitke u kojima ginu tisuće ukrajinskih vojnika i civila, a ruska vojska do temelja razara gradove.
U svjetlu tih aktivnosti vlasnika Haludova, nije nimalo čudno što se "investitor" nije pojavio u Malinskoj već dvije godine, a s obzirom na njegovo bogatstvo, može se zaključiti da je njegova hrvatska imovina, koja nije blokirana, samo "kikiriki" u odnosu na sve što posjeduje.
Do prije nekoliko godina, doznajemo u Malinskoj, Abramjan je znao dolaziti i odsjedati u Ribarskom selu, apartmanskom naselju uz samo more koje je dio kompleksa Haludovo, ali sada je i ono prazno. Tamo bi došao sa svojom svitom i zaštitarima, a čak je, do prije koju godinu, za javnost bio otvoren i restoran u Ribarskom selu. Cijeli Abramjanov angažman oko Haludova stanovnici Malinske doživljavaju kao veliku prijevaru zbog koje su izgubili vrijedan turistički prostor.
- Kada je prije 20 godina preuzeo Haludovo, ono je bilo u dobrom stanju i moglo je, uz manja ulaganja, normalno nastaviti raditi i stvarati prihode - objašnjava nam načelnik Malinske.
Ove godine obilježava se 50 godina od otvorenja Haludova koje je dizajnirao proslavljeni hrvatski arhitekt Boris Magaš, a resort za bogataše, u koji je navodno 45 milijuna dolara uložio američki tajkun Bob Guccione, urednik i izdavač Penthousea, erotskog časopisa za muškarce, bio je jedinstven primjer simbioze američkog kapitala i socijalističkog samoupravljanja u državi koja je bila svojevrsna tampon-zona zemalja iza željezne zavjese i Zapada.
Prva skupina američkih gostiju na krčki je aerodrom sletjela 3. srpnja, tako da je ove nedjelje točno 50. rođendan Penthouseova resorta koji je, doduše, bankrotirao već 1973. No, Haludovo, u koje je investirao nekad snažni riječki Brodokomerc, nastavilo je raditi kao luksuzni jugoslavenski resort, bez američkih partnera.
U Haludovo su dolazili bogati strani industrijalci, ali poslije, osamdesetih, i sitni riječki kriminalci koji su tamo trošili novac zarađen švercom ukradene talijanske robe. Dolazili su i ugledni političari, poput švedskog premijera Olofa Palmea, ali i figure poput Sadama Huseina koji je odsjedao u Penthouse apartmanu te, navodno, ostavio napojnicu od dvije tisuće dolara nakon što je proveo noć s jednom od Penthouseovih manekenki. Cijela je ta atmosfera, kako su u više navrata prepričavali svjedoci vremena, bila "na rubu", previše dekadentna da bi mogla biti tolerirana na duge staze.
Devedesetih, u vrijeme Domovinskog rata, u Haludovu su bili smješteni izbjeglice, a u resort se više nije ulagalo. Brodokomerc, koji je preživio privatizaciju u režiji notornog Josipa Gucića, od diva koji je pokretao primorsko-goransku ekonomiju do danas se pretvorio u lanac malih lokalnih trgovina i marketa.
Hotel Haludovo je 90-ih kupila tvrtka Isleta Trading Limited sa sjedištem na Cipru i do danas se, u vlasničkoj strukturi, izmijenilo više tvrtki registriranih izvan Republike Hrvatske. Od američkog tajkuna do ruskog oligarha, ovaj je resort napravio puni krug, a perspektiva za ikakav oporavak betonskog spavača, simbola nekog drugog vremena i velikih turističkih ambicija bivše države, u ovom trenutku praktički više ne postoji.