Glavni projektant Pelješkog mosta, slovenski arhitekt Marjan Pipenbaher kaže kako će se ubuduće morati mijenjati i pravila gradnje zbog sve ekstremnijih vremenskih prilika.
- S obzirom na novo vrijeme i jake oluje u Hrvatskoj i Sloveniji: što to znači za građevine, mostove? Hoćemo li s dolaskom oluja jačine uragana nešto morati mijenjati u gradnji? - pitala ga je Mojmira Pastorčić u RTL Direktu, a otac Pelješkog mosta je odgovorio:
"Propisi su uvijek živa stvar, mijenjaju se. Baš iduće godine mijenjaju se europski propisi, i bit će ugrađene ove vremenske promjene, podizanje razine mora, temperature i jačine vjetra. Pokazalo se da su te brzine vjetra bile do 160 kilometara na sat, a po propisima je to negdje do maksimalno 90 kilometara na sat. Morat će se mijenjati, morat ćemo razmišljati na neki drugi način i ekspresno reagirati s propisima i gradnjama što se tiče mostova. Mostovi su ako su betonski, vjetar nekako nije mjerodavno opterećenje za njih. Pelješac je dizajniran za 240 km/h, a mjerodavno opterećenje je potres"
Od otvaranja Pelješkog mosta prošlo je točno godinu dana, a od tada je njime prošlo više od dva milijuna automobila.
- I nije da se sviđa samo ljudima u Hrvatskoj. Privukao je pažnju i u svjetskim okvirima, za njega ste dobili jednu važnu nagradu...
"Da, dobili smo tu jako važnu nagradu za dizajn mosta i ne samo za dizajn, nego i za uklapanje mosta u prostor. Kod mostova je jako važno ne samo da su stabilni, da mogu izdržati potres i sve ostalo, nego je jako bitno kako su ovi mostovi postavljeni u prostor. Za Pelješki most mi je jako drago, bio sam ove godine nekih četiri-pet puta dolje, a uvijek mi je kao da je oduvijek tamo. On nije prepotentan, lijepo se uklapa u prirodu i to je jako bitno. Žiri je to prepoznao – kazao je ugledni arhitekt, a na pitanje je li šteta da mostom ne mogu šetati pješaci, ponovio je kako to nije uobičajeno za ovakvu vrstu mosta.
„To je ipak dva i pol kilometra... Na njemu se može voziti, ali da smo htjeli i da se može šetati onda bi morali napraviti četiri metra veće širine, a to bi koštalo 20-25 milijuna eura - kazao je za RTL Direkt.
