stdClass Object
(
[id] => 593036
[title] => Naš akademik analizira najvažniji problem suvremenog svijeta: Ovo su ključni čimbenici koji bi mogli odlučivati o novom poretku, a u jugoistočnoj Europi treba očekivati brojne promjene
[alias] => nas-akademik-analizira-najvazniji-problem-suvremenog-svijeta-ovo-su-kljucni-cimbenici-koji-bi-mogli-odlucivati-o-novom-poretku-a-u-nbsp-jugoistocnoj-europi-treba-ocekivati-brojne-promjene
[catid] => 142
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
U ovome našemu vremenu za koncepcijom pouzdane međunarodne sigurnosti – mi ćemo je nazvati svjetski poredak – traga se neprestano, ponekad gotovo očajnički.
Primjerice, u raspravama na nedavnoj münchenskoj konferenciji o sigurnosti. Diplomatski mag 20. stoljeća Henry Kissinger ustvrdio je u knjizi "Svjetski poredak" (2014.) da je "kriza u koncepciji svjetskog poretka najveći međunarodni problem današnjice", a njegova rekonstrukcija "najveći izazov za državnike".
Zabrinutost je golema, dvojbe svakojake, jer o tome poretku ovisi sudbina međunarodne zajednice, pa i njezin opstanak. "Ako se stari poredak raspadne, a novi ne dogovori, tko će pokupiti njegove komadiće?", upitala se nedavno u Münchenu njemačka kancelarka Angela Merkel. Odgovorila je: "Mi! Svi mi zajedno!" I dobila snažan pljesak, jer – ako se ne dogovori novi svjetski poredak – razmrvljenom i neuređenom čovječanstvu prijeti kaos iz kojega može izroniti mračna sila koju kasnije nijedan poredak neće moći obuzdati.
Što je zapravo svjetski poredak? Zbog čega u tolikoj mjeri zabrinjava državnike, znanstvenike i stručnjake međunarodnih odnosa, a i građane koji pomno prate zbivanja u vanjskoj politici?
Pod "svjetskim poretkom" valja razumijevati u međunarodnoj zajednici postignuti sustav prihvaćenih međunarodnih pravila, propisa, nepisanih običaja i političkih dogovora o djelovanju, ponašanju i ograničenjima u ponašanju država, državnih vojnih saveza i ostalih subjekata međunarodnih odnosa.
To je, dakle, izričito ili šutke dogovoreni zajednički "kućni red" u svijetu koji se mora poštovati radi postizanja, prije svega, vrhunskoga cilja: očuvanja međunarodnoga mira i sigurnosti u svijetu.
Svjetski poredci 17., 18., 19. stoljeća, i svjetski poredak 20. stoljeća, koji danas nestaje i ostavlja prostor novome poretku 21. stoljeća, imali su svoja vrela i korijene u sporazumima o Vestfalskome miru 1648., Bečkome kongresu 1914.–1915., mirovnim ugovorima poslije Prvoga svjetskog rata (1919., 1920. i 1923.) i Drugoga (1947.), posebice u Povelji Ujedinjenih naroda usvojenoj na konferenciji u San Franciscu 26. listopada 1945.
Za moderan svijet osobito su važne stečevine mirovnih ugovora zaključenih u njemačkoj povijesnoj pokrajini Vestfaliji (danas je to područje pokrajine Sjeverna Rajna – Vestfalija u zapadnome dijelu Njemačke) nakon Tridesetogodišnjeg rata 1618.–1648.
U središtu Europe, na bojišnici od Španjolske do Švedske, gotovo 30 godina bjesnio je užasan, iscrpljujući vjerski rat brojnih državica u "borbi svih protiv svih" (započeo je oružanim sukobom katolika i njemačkih protestanata, zapravo sukobom katoličke dinastije Habsburga s ostalim dinastijama), pa su se pod teretom krvoprolića (gotovo četvrtina stanovnika središnje Europe umrla je od posljedica ratovanja, bolesti i gladi) izaslanici zaraćenih zemalja složili 1648. s nizom važnih, u ono vrijeme revolucionarnih zaključaka.
U dva važna mirovna ugovora – jedan je zaključen u Münsteru u siječnju 1648., a drugi u Osnabrücku u listopadu 1648. – prvi je put u modernoj povijesti svijeta proklamirano:
(1) država je osnovna jedinica europskoga, zapravo svjetskoga poretka (a ne dinastija, carstvo ili konfesija),
(2) utvrđena je i prihvaćena koncepcija suverenosti (državna je vlast najviša na njezinu području),
(3) sve su države jednake i suverene bez obzira na njihovu moć i sustav,
(4) svaka država ima pravo na vlastiti unutarnji poredak, kulturu i vjeroispovijest.
Dogovoreni su istodobno uzajamni diplomatski odnosi, sazivanje povremenih međudržavnih skupova radi rješavanja sporova, načelo nemiješanja jedne države u unutarnja pitanja druge države, poštovanje zaključenih međunarodnih ugovora i dr.
U međunarodnim političkim odnosima bila je utvrđena koncepcija ravnoteže sila, politika koja sprječava da jedna država (ili skupina država) stekne premoć (u ono doba) na europskome kontinentu. Ravnotežu je u svijetu održavala Velika Britanija kao vodeća pomorska sila, a u srednjoj Europi Francuska, nadzirući uspon Njemačke. Ta je politika sprječavala razaranje Europe u razdoblju dužem od dvjesta godina.
Vestfalskim mirovnim ugovorima započela je moderna era međunarodnih odnosa u svijetu, jer je do kraja 19. stoljeća novostvoreni sustav svjetskog poretka ustrojen na svim kontinentima. I danas je važan, jer služi kao valjan temelj u kreiranju svjetskog poretka 21. stoljeća, koji se upravo stvara!
U Europi su učinci aktualne demontaže postojećega svjetskog poretka bili uočljivi tijekom njezine deklinacije krajem 20. stoljeća, u vrijeme kada se središte odlučivanja u međunarodnim odnosima premještalo iz Europe i euroatlantskog područja u prostore Pacifika i Indijskoga oceana.
Zadnjih godina taj je nestanak dominantnoga autoriteta Europe ubrzan nesretnom fragmentacijom Europske unije, uzrokovanom izlaskom Velike Britanije iz EU-a.
Svjetski poredak nikada ne određuje i ne utvrđuje samo jedna država. Stvara se spontano u kraćim ili dužim razdobljima konsenzusom država članica međunarodne zajednice, posebice supersila i svjetskih velesila, a uzrokuju ga neki važni povijesni događaji, prije svega prioritetna potreba za očuvanjem međunarodnoga mira i sigurnosti.
U pravilu, svjetski poredak mora biti u skladu s važećim međunarodnim pravom, posebice s ius cogens pravilima koji imaju povišenu pravnu snagu (primjerice, s pravilom o zabrani uporabe sile radi rješavanja nekog spora).
Pojedini analitičari vezuju stvaranje svjetskog poretka uz utjecajne državnike, posebice glavare velesila.
Američki predsjednik Donald Trump je, primjerice, ubrzao demontažu svjetskog poretka 20. stoljeća unošenjem doktrine izolacionizma u američku vanjsku politiku (politikom brutalnog ponovnog stvaranja "snažne Amerike", bez obzira na to što o tome ostali u svijetu mislili!).
Vladimir Putin, ruski predsjednik, rušio je postojeći svjetski poredak zalaženjem u Ukrajinu (aneksijom Krima 2014. i poticajem pobune u jugoistočnim dijelovima Ukrajine).
Boris Jelcin secesijom moldavskog Pridnjestrovlja 1990. i sl.
Gledišta o izuzetnoj važnosti državnika danas nisu utemeljena, jer su aktualna kretanja u međunarodnim odnosima složena, često kaotična, pa se u svojoj biti pravila i običaji svjetskoga poretka stvaraju dobrim dijelom objektivno nastalim političkim, gospodarskim i vojnim promjenama u svijetu. Uloga pojedinaca u globalnim kretanjima nije više dominantna kao nekoć (poput utjecaja na povijest Napoleona Bonaparte, njemačkoga cara Viljema II., Hitlera, Staljina, Churchilla i dr.).
Američki predsjednik Donald Trump jest jedan od važnih igrača u stvaranju novoga svjetskog poretka, ali nije jedini i nije najvažniji. Nije svjetski poredak osobno niti potaknuo, niti uzrokovao.
Glavni cilj svjetskoga poretka jest očuvanje (i uspostavljanje) međunarodnoga mira i sigurnosti. U osmišljavanju novih pravila ponašanja država i vojnih alijansi elitni svjetski državnici 21. stoljeća morat će se opredijeliti za jedan od modela koji će na najučinkovitiji način prinositi ostvarivanju toga cilja.
Hoće li to biti model okupljanja privilegiranih velevlasti, poput pet država stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a (taj je model osigurao mojemu naraštaju 74 godine bez svjetskih ratova, ali nije spriječio regionalne i lokalne sukobe)? Ili sustav s proširenim sastavom Vijeća sigurnosti UN-a koji uporno zagovaraju novostvorene velesile (primjerice Indonezija) i supersile in spe (Indija)?
Ili povjeravanje odluka o očuvanju mira samo trima supersilama, SAD-u, Rusiji i Kini?
Ili "Sjedinjenih Država Svijeta", privlačnom, ali teško zamislivom dostignuću u našemu vremenu. Ili, pak, jednoj, zajedničkoj "svjetskoj vladi"?
Pitanje je, nadalje, kakva ovlaštenja dati vrhovnome mirotvornome tijelu? Hoće li ostvarivati "münchensku politiku" (popuštanja agresorima radi održanja mira), koja je 1938., 1939., 1940. i 1941. ohrabrivala Hitlera da nasrće i pokorava susjedne zemlje, ili politiku sjevernokorejskog "malog čovjeka-raketu", kojega je energičnim prijetnjama uporabom sile primirio Donald Trump? Ili će zaprijetiti potencijalnom agresoru snažnim kolektivnim sankcijama i vojnim udarima? Jelovnik je bogat, a izbor delikatan i krajnje odgovoran.
Pogledajmo kakvi sve čimbenici mogu biti u igri tijekom odlučivanja o novome svjetskom poretku 21. stoljeća. Evo najvažnijih:
1. U modernoj su civilizaciji šanse za izbijanje nuklearnog svjetskog rata (u kojemu bi sudjelovale sve, ili većina svjetskih velesila) gotovo nikakve.
Prvo, jer je postignut paritet u nuklearnom naoružanju triju supersila i šest država koje raspolažu nuklearnim oružjem (nijedna država ne može spriječiti razorne uzvratne nuklearne udare) i drugo, učinci takva rata ne mogu se teritorijalno ograničiti (stratezi supersila ne računaju više s takvom vrstom rata jer bi bio fatalan i za zaraćene države i za čovječanstvo).
Zbog toga valja očekivati prije svega napore u postizanju pravno uređenog i pouzdanog nadzora nad skladištenjem, čuvanjem, ograničavanjem proizvodnje i posjedovanja takva oružja.
Ostaju, međutim, regionalni i lokalni klasični ratovi (osvajački, osvetnički, granični i sl.), hladni ratovi, oružane intervencije, zastrašivanja, prijetnje i povremene krize.
U novome poretku morat će se predvidjeti kako ih suzbijati, spriječiti i na koji način postići "povrat u prijašnje stanje" (primjerice, kolektivnim mjerama univerzalne organizacije kolektivne sigurnosti, tj. rekonstruiranim UN-om).
(2) Neovisna i suverena država ostaje subjekt i osnovna jedinica novoga svjetskog poretka.
(3) Zalazimo ponovno u razdoblje istodobnog oštrog sučeljavanja (modificiranog modela hladnoga rata) i suradnje supersila i najutjecajnijih velesila, ovaj put u promijenjenom i proširenome sastavu obje skupine, jer SAD nije više jedina supersila (najmoćnija država) u svijetu i jedini "svjetski policajac". Status supersila stekle su još dvije države, Rusija i Kina.
(4) Klub pet privilegiranih stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a (Sjedinjene Američke Države, Rusija, Kina, Francuska i Velika Britanija) morat će se proširiti novim igračima, primjerice, Indonezijom, Japanom, Indijom, Pakistanom, Brazilom, Alžirom i vjerojatno Njemačkom.
Važno je istaknuti da države kandidatkinje za nove članice kluba odabranih i privilegiranih velevlasti nisu vodeće vojne sile u svijetu, već prostorno najprostranije i najmnogoljudnije.
Područje Indonezije, primjerice, između njezina najistočnijeg i najzapadnijeg otoka veliko je kao prostor između Kine i Francuske. Indija ima 1,3 milijarde stanovnika, a Brazil je po veličini peta država u svijetu. Alžir je površinski najveća afrička država.
(5) Zbog promjena u klubu privilegiranih velevlasti velika većina država članica UN-a (prema neki procjenama čak 188 od ukupno 193 članice UN-a) nastavit će zahtijevati reviziju Povelje UN-a, posebice pravila o sastavu Vijeća i sprječavanju donošenja odluka u Vijeću negativnim glasom, tzv. vetom (Hrvatska, sama ili zajedno sa skupinom drugih država može potaknuti političke i stručne rasprave o tim promjenama).
(6) Svoja stajališta u međunarodnim odnosima nastojat će nametnuti globalne religije. Islam, primjerice, univerzalnu koncepciju svjetskog poretka koji će ujediniti i pacificirati svijet na temelju poruka proroka Muhameda.
(7) Rusija neće dopustiti širenje NATO-a uz svoje granice, a nastojat će širiti vlastiti teritorij u tobožnjem strahu od nasrtaja susjeda.
(8) Kina će energično inzistirati na povratku Tajvana i stjecanju suverenosti u Južnokineskome moru, a mogući su i granični sporovi s Rusijom u Aziji (zbog nekontroliranoga useljavanja Kineza na prazna ruska azijska područja).
(9) Obavit će se postupna fragmentacija nestabilnih višenacionalnih država i njihova pretvorba u moderne konfederacije ili razdvojene samostalne države.
(10) Vratit će se u svijetu, posebice u regijama i podregijama opterećenim oružanim sukobima (Srednjemu istoku, primjerice) modificirani model ravnoteže sila kao učinkovita koncepcija održanja mira i sigurnosti.
Valja mi ponoviti: od svih tih čimbenika na utvrđivanje novoga svjetskog poretka najsnažnije će i dalje utjecati strah od ratova, pa i nuklearnog rata (bez obzira na nerealnost njegova izbijanja), jer je u svijetu raširena bojazan da možda u nekakvome bunkeru mahniti Neron drži prst na okidaču oružja koje može raznijeti svijet i da se luđaka mora spriječiti u njegovu naumu jedino zajedničkim univerzalnim, regionalnim ili globalnim snagama država i vojnih alijansi.
Kakvi se učinci novoga svjetskog poretka mogu očekivati u području jugoistočne Europe (mi smo dio toga područja) u kojemu povijesno važna zbivanja spajanja postojećih država ili nastanka novih nisu završena i u kojemu se sučeljavaju različiti interesi nekoliko svjetskih velesila (posebice Rusije, SAD-a, Njemačke, Italije, Turske i Irana), Sjevernoatlantskog vojnog saveza i triju monoteističkih religija (katolicizma, pravoslavlja i islama)?
Valja najprije kazati da će budući regionalni poredak u tome dijelu Europe ovisiti o europskome i svjetskom poretku.
Primjerice, ako stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a i velesile s jakim interesima i utjecajima u jugoistočnoj Europi, posebice u području tzv. Zapadnog Balkana, u razdoblju između raspadanja aktualnoga svjetskog poretka i nastanka novoga, nastave jamčiti poštovanje temeljne norme međunarodnoga prava o rješavanju međudržavnih sporova isključivo mirnim putem, uključujući teritorijalne i granične sporove (poput srpsko-kosovskoga), ratovi na ovim našim prostorima nisu predvidivi, a ni praktički mogući.
Tri su za to valjana razloga. Prvo, tijekom sljedećih godina sve države u regiji bit će članice Sjeveroatlantskoga vojnog saveza. Drugo, u regiji nema velikih sila niti država s nadmoćnim oružanim snagama. Treće, nema istinskih i stalnih država-lidera.
Izmjenjivat će se, međutim, razdoblja nestabilnosti (dovršavanje povijesnih procesa na koje smo upozorili), međusobnih prijepora, prijetnji i kriznih razdoblja (čak i ograničenih oružanih sukoba) zbog jakih identitetskih razlika između naroda, povijesnih reminiscencija vezanih uz raspad Jugoslavije, spornih granica i, naposljetku, utjecaja stranih političkih, ideoloških i vjerskih središta moći.
S tim "mini" fenomenima ugrožavanja mira i međunarodne sigurnosti valja računati.
Želim kazati i ovo: na temelju potanjih analiza pojava i promjena u području jugoistočne Europe valja očekivati, među ostalim, skoru promjenu konfiguracije država u prostoru između Bugarske i Grčke s jedne strane i Hrvatske s druge.
Kada se država Kosovo stabilizira, ujedinit će se u unitarnu ili saveznu državu s Albanijom i tako destabilizirati sigurnost u cijeloj regiji.
Sjeverna Makedonija suočit će se sa spasonosnim usvajanjem modela federacije ili konfederacije (Makedonaca i makedonskih Albanaca) pod kišobranom NATO-a, a mogu se otvoriti i albansko-grčki prijepori vezani uz podjelu Epira obavljenu nakon Balkanskih ratova i Prvoga svjetskog rata (u Grčkoj je 4,4 posto stanovnika albanske nacionalnosti).
Mogu se očekivati i razmirice u srpskome i crnogorskome dijelu Sandžaka (više od polovine stanovništva čine Bošnjaci i muslimani, a ostali su Srbi i Crnogorci).
Gospodarski najnaprednija srpska pokrajina Vojvodina zahtijevat će gospodarsku autonomiju unutar Srbije ili status koji je imala u vrijeme Jugoslavije. Mogu izbiti i prijepori s Mađarskom (u pokrajini živi 14,3 posto Mađara).
Srbija, uplašena mogućim vraćanjem na teritorij nekadašnjeg pašaluka, nastojat će ostvariti mit o državi u kojoj su na okupu svi Srbi. Zbog gubitka Kosova ponavljat će svoje težnje o pripajanju tobožnjega "drugog oka u glavi" Crne Gore (posebice radi izlaska na more), istočnih područja Hrvatske i većeg dijela Bosne i Hercegovine (bilo bi, stoga, uputno da se sve dvojbe oko srbijanskih imperijalnih težnji definitivno raščiste prije njezina učlanjenja u Europsku uniju).
Posebne probleme Europi stvarat će Bosna i Hercegovina suočena s dvojbom: razdruživanje konstitutivnih naroda Bošnjaka, bosanskohercegovačkih Hrvata i Srba i nestanak države kakvu danas poznajemo, ili očuvanje državne i teritorijalne cjelovitosti s jakom autonomijom triju spomenutih naroda.
Ako se, unutar BiH ili na međunarodnoj konferenciji, ne postigne konsenzus o ravnopravnosti Hrvata, Bošnjaka i Srba, ostvarit će se zamisao o odcjepljenju Republike Srpske (proglašenju neovisnosti, potom spajanju sa Srbijom) i o stvaranju zemljopisno prirodne konfederacije dijela BiH s Hrvatskom.
Bošnjaci u BiH bit će u stalnoj dvojbi: cjelovita europska BiH ili minijaturna, krhka, izolirana islamska država u tijesnim odnosima s islamskim svijetom (Turskom i Iranom, primjerice).
Glavna, pak, briga Hrvatske bit će očuvanje identiteta hrvatskoga naroda i postupno asimiliranje pripadnika nacionalnih manjina pomirbom svih Hrvata, te Hrvata i hrvatskih Srba.
Svrha pomirbe jest: prihvaćanje zajedničkog naziva politički Hrvati za sve građane Republike Hrvatske ne zalazeći u nacionalne korijene. Prema francuskom, američkom ili talijanskom modelu, primjerice.
Naposljetku, čitav europski prostor i područja nekih euroazijskih i azijskih država (Turske, Gruzije, Izraela) preplavit će Europska unija, pogotovo ako se EU udalji od modela međunarodne organizacije neovisnih država i umjesto Europe država postane Država Europa.
Dovoljno za razmišljanje.
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => izazovi 21. stoljeća
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[extra_fields_search] => *
[created] => 2019-03-11 11:12:56
[created_by] => 39370
[created_by_alias] => akademik Davorin Rudolf
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2019-03-12 17:18:50
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2019-03-12 16:46:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 6146
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 142
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz Hrvatske.
[menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, hrvatska
[secure] => 0
[page_title] => Hrvatska
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 0
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 1
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {
"is_import_from_dnn": true,
"incptvocmimagegalleryIGParameters": "default",
"incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent",
"incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow",
"incptvocmimagegalleryImages": [
"/Archive/Images/2019/03/31/Novosti/10816228.jpg"
],
"incptvocmimagegalleryImageTitles": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [
"Na našem balkanskom području ključna će biti odluka o sudbini Kosova, koja bi konačno mogla okončati krvave sukobe, od kojih je (na fotografiji) posljednji bio prije točno 20 godina. Budućnost Kosova prvenstveno će utjecati na budućnost BiH"
],
"incptvocmimagegalleryImageFocus": [
"50:50"
],
"incptvocmimagegalleryImageDimensions": [
{
"size0": "1920x1369"
}
]
}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 0
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 142
[name] => Hrvatska
[alias] => hrvatska
[description] =>
[parent] => 119
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 1
[params] => {"inheritFrom":"119","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"0","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-02-21 11:58:02","customparams_modified":"2019-02-21 11:58:02","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 38
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 3
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 15121288 Threads: 2 Questions: 3162479371 Slow queries: 7073927
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 235194762
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 50
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front06
[password] => b3hX5DrKwjx6
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /vijesti/hrvatska
)
[additional_categories] => Array
(
)
[link] => /vijesti/hrvatska/nas-akademik-analizira-najvazniji-problem-suvremenog-svijeta-ovo-su-kljucni-cimbenici-koji-bi-mogli-odlucivati-o-novom-poretku-a-u-nbsp-jugoistocnoj-europi-treba-ocekivati-brojne-promjene-593036
[printLink] => /vijesti/hrvatska/nas-akademik-analizira-najvazniji-problem-suvremenog-svijeta-ovo-su-kljucni-cimbenici-koji-bi-mogli-odlucivati-o-novom-poretku-a-u-nbsp-jugoistocnoj-europi-treba-ocekivati-brojne-promjene-593036?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 239128
[name] => Davorin Rudolf
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => davorin-rudolf
[link] => /tag/davorin-rudolf
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 446937
[name] => Novi svjetski poredak
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => novi-svjetski-poredak
[link] => /tag/novi-svjetski-poredak
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 446938
[name] => Geopolitika
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => geopolitika
[link] => /tag/geopolitika
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => izazovi 21. stoljeća
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Naš akademik analizira najvažniji problem suvremenog svijeta: Ovo su ključni čimbenici koji bi mogli odlučivati o novom poretku, a u jugoistočnoj Europi treba očekivati brojne promjene
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] =>
[name] =>
[username] =>
[email] =>
[password] =>
[password_clear] =>
[block] =>
[sendEmail] =>
[registerDate] =>
[lastvisitDate] =>
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
)
[guest] => 1
[lastResetTime] =>
[resetCount] =>
[requireReset] =>
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[link] => /autor/2024-05-14-09-32-23-39370
[profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object
(
[_errors:protected] => Array
(
)
[gender] =>
)
[avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2019/03/31/Novosti/10816228.jpg
[galleryCount] => 1
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] =>
[mainImageDesc] => Na našem balkanskom području ključna će biti odluka o sudbini Kosova, koja bi konačno mogla okončati krvave sukobe, od kojih je (na fotografiji) posljednji bio prije točno 20 godina. Budućnost Kosova prvenstveno će utjecati na budućnost BiH
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2019/03/31/Novosti/10816228.jpg
[title] =>
Na našem balkanskom području ključna će biti odluka o sudbini Kosova, koja bi konačno mogla okončati krvave sukobe, od kojih je (na fotografiji) posljednji bio prije točno 20 godina. Budućnost Kosova prvenstveno će utjecati na budućnost BiH
)
)
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}
U ovome našemu vremenu za koncepcijom pouzdane međunarodne sigurnosti – mi ćemo je nazvati svjetski poredak – traga se neprestano, ponekad gotovo očajnički.
Primjerice, u raspravama na nedavnoj münchenskoj konferenciji o sigurnosti. Diplomatski mag 20. stoljeća Henry Kissinger ustvrdio je u knjizi "Svjetski poredak" (2014.) da je "kriza u koncepciji svjetskog poretka najveći međunarodni problem današnjice", a njegova rekonstrukcija "najveći izazov za državnike".
Zabrinutost je golema, dvojbe svakojake, jer o tome poretku ovisi sudbina međunarodne zajednice, pa i njezin opstanak. "Ako se stari poredak raspadne, a novi ne dogovori, tko će pokupiti njegove komadiće?", upitala se nedavno u Münchenu njemačka kancelarka Angela Merkel. Odgovorila je: "Mi! Svi mi zajedno!" I dobila snažan pljesak, jer – ako se ne dogovori novi svjetski poredak – razmrvljenom i neuređenom čovječanstvu prijeti kaos iz kojega može izroniti mračna sila koju kasnije nijedan poredak neće moći obuzdati.
Što je zapravo svjetski poredak? Zbog čega u tolikoj mjeri zabrinjava državnike, znanstvenike i stručnjake međunarodnih odnosa, a i građane koji pomno prate zbivanja u vanjskoj politici?
Pod "svjetskim poretkom" valja razumijevati u međunarodnoj zajednici postignuti sustav prihvaćenih međunarodnih pravila, propisa, nepisanih običaja i političkih dogovora o djelovanju, ponašanju i ograničenjima u ponašanju država, državnih vojnih saveza i ostalih subjekata međunarodnih odnosa.
To je, dakle, izričito ili šutke dogovoreni zajednički "kućni red" u svijetu koji se mora poštovati radi postizanja, prije svega, vrhunskoga cilja: očuvanja međunarodnoga mira i sigurnosti u svijetu.
Svjetski poredci 17., 18., 19. stoljeća, i svjetski poredak 20. stoljeća, koji danas nestaje i ostavlja prostor novome poretku 21. stoljeća, imali su svoja vrela i korijene u sporazumima o Vestfalskome miru 1648., Bečkome kongresu 1914.–1915., mirovnim ugovorima poslije Prvoga svjetskog rata (1919., 1920. i 1923.) i Drugoga (1947.), posebice u Povelji Ujedinjenih naroda usvojenoj na konferenciji u San Franciscu 26. listopada 1945.
Za moderan svijet osobito su važne stečevine mirovnih ugovora zaključenih u njemačkoj povijesnoj pokrajini Vestfaliji (danas je to područje pokrajine Sjeverna Rajna – Vestfalija u zapadnome dijelu Njemačke) nakon Tridesetogodišnjeg rata 1618.–1648.
U središtu Europe, na bojišnici od Španjolske do Švedske, gotovo 30 godina bjesnio je užasan, iscrpljujući vjerski rat brojnih državica u "borbi svih protiv svih" (započeo je oružanim sukobom katolika i njemačkih protestanata, zapravo sukobom katoličke dinastije Habsburga s ostalim dinastijama), pa su se pod teretom krvoprolića (gotovo četvrtina stanovnika središnje Europe umrla je od posljedica ratovanja, bolesti i gladi) izaslanici zaraćenih zemalja složili 1648. s nizom važnih, u ono vrijeme revolucionarnih zaključaka.
U dva važna mirovna ugovora – jedan je zaključen u Münsteru u siječnju 1648., a drugi u Osnabrücku u listopadu 1648. – prvi je put u modernoj povijesti svijeta proklamirano:
(1) država je osnovna jedinica europskoga, zapravo svjetskoga poretka (a ne dinastija, carstvo ili konfesija),
(2) utvrđena je i prihvaćena koncepcija suverenosti (državna je vlast najviša na njezinu području),
(3) sve su države jednake i suverene bez obzira na njihovu moć i sustav,
(4) svaka država ima pravo na vlastiti unutarnji poredak, kulturu i vjeroispovijest.
Dogovoreni su istodobno uzajamni diplomatski odnosi, sazivanje povremenih međudržavnih skupova radi rješavanja sporova, načelo nemiješanja jedne države u unutarnja pitanja druge države, poštovanje zaključenih međunarodnih ugovora i dr.
U međunarodnim političkim odnosima bila je utvrđena koncepcija ravnoteže sila, politika koja sprječava da jedna država (ili skupina država) stekne premoć (u ono doba) na europskome kontinentu. Ravnotežu je u svijetu održavala Velika Britanija kao vodeća pomorska sila, a u srednjoj Europi Francuska, nadzirući uspon Njemačke. Ta je politika sprječavala razaranje Europe u razdoblju dužem od dvjesta godina.
Vestfalskim mirovnim ugovorima započela je moderna era međunarodnih odnosa u svijetu, jer je do kraja 19. stoljeća novostvoreni sustav svjetskog poretka ustrojen na svim kontinentima. I danas je važan, jer služi kao valjan temelj u kreiranju svjetskog poretka 21. stoljeća, koji se upravo stvara!
U Europi su učinci aktualne demontaže postojećega svjetskog poretka bili uočljivi tijekom njezine deklinacije krajem 20. stoljeća, u vrijeme kada se središte odlučivanja u međunarodnim odnosima premještalo iz Europe i euroatlantskog područja u prostore Pacifika i Indijskoga oceana.
Zadnjih godina taj je nestanak dominantnoga autoriteta Europe ubrzan nesretnom fragmentacijom Europske unije, uzrokovanom izlaskom Velike Britanije iz EU-a.
Svjetski poredak nikada ne određuje i ne utvrđuje samo jedna država. Stvara se spontano u kraćim ili dužim razdobljima konsenzusom država članica međunarodne zajednice, posebice supersila i svjetskih velesila, a uzrokuju ga neki važni povijesni događaji, prije svega prioritetna potreba za očuvanjem međunarodnoga mira i sigurnosti.
U pravilu, svjetski poredak mora biti u skladu s važećim međunarodnim pravom, posebice s ius cogens pravilima koji imaju povišenu pravnu snagu (primjerice, s pravilom o zabrani uporabe sile radi rješavanja nekog spora).
Pojedini analitičari vezuju stvaranje svjetskog poretka uz utjecajne državnike, posebice glavare velesila.
Američki predsjednik Donald Trump je, primjerice, ubrzao demontažu svjetskog poretka 20. stoljeća unošenjem doktrine izolacionizma u američku vanjsku politiku (politikom brutalnog ponovnog stvaranja "snažne Amerike", bez obzira na to što o tome ostali u svijetu mislili!).
Vladimir Putin, ruski predsjednik, rušio je postojeći svjetski poredak zalaženjem u Ukrajinu (aneksijom Krima 2014. i poticajem pobune u jugoistočnim dijelovima Ukrajine).
Boris Jelcin secesijom moldavskog Pridnjestrovlja 1990. i sl.
Gledišta o izuzetnoj važnosti državnika danas nisu utemeljena, jer su aktualna kretanja u međunarodnim odnosima složena, često kaotična, pa se u svojoj biti pravila i običaji svjetskoga poretka stvaraju dobrim dijelom objektivno nastalim političkim, gospodarskim i vojnim promjenama u svijetu. Uloga pojedinaca u globalnim kretanjima nije više dominantna kao nekoć (poput utjecaja na povijest Napoleona Bonaparte, njemačkoga cara Viljema II., Hitlera, Staljina, Churchilla i dr.).
Američki predsjednik Donald Trump jest jedan od važnih igrača u stvaranju novoga svjetskog poretka, ali nije jedini i nije najvažniji. Nije svjetski poredak osobno niti potaknuo, niti uzrokovao.
Glavni cilj svjetskoga poretka jest očuvanje (i uspostavljanje) međunarodnoga mira i sigurnosti. U osmišljavanju novih pravila ponašanja država i vojnih alijansi elitni svjetski državnici 21. stoljeća morat će se opredijeliti za jedan od modela koji će na najučinkovitiji način prinositi ostvarivanju toga cilja.
Hoće li to biti model okupljanja privilegiranih velevlasti, poput pet država stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a (taj je model osigurao mojemu naraštaju 74 godine bez svjetskih ratova, ali nije spriječio regionalne i lokalne sukobe)? Ili sustav s proširenim sastavom Vijeća sigurnosti UN-a koji uporno zagovaraju novostvorene velesile (primjerice Indonezija) i supersile in spe (Indija)?
Ili povjeravanje odluka o očuvanju mira samo trima supersilama, SAD-u, Rusiji i Kini?
Ili "Sjedinjenih Država Svijeta", privlačnom, ali teško zamislivom dostignuću u našemu vremenu. Ili, pak, jednoj, zajedničkoj "svjetskoj vladi"?
Pitanje je, nadalje, kakva ovlaštenja dati vrhovnome mirotvornome tijelu? Hoće li ostvarivati "münchensku politiku" (popuštanja agresorima radi održanja mira), koja je 1938., 1939., 1940. i 1941. ohrabrivala Hitlera da nasrće i pokorava susjedne zemlje, ili politiku sjevernokorejskog "malog čovjeka-raketu", kojega je energičnim prijetnjama uporabom sile primirio Donald Trump? Ili će zaprijetiti potencijalnom agresoru snažnim kolektivnim sankcijama i vojnim udarima? Jelovnik je bogat, a izbor delikatan i krajnje odgovoran.
Pogledajmo kakvi sve čimbenici mogu biti u igri tijekom odlučivanja o novome svjetskom poretku 21. stoljeća. Evo najvažnijih:
1. U modernoj su civilizaciji šanse za izbijanje nuklearnog svjetskog rata (u kojemu bi sudjelovale sve, ili većina svjetskih velesila) gotovo nikakve.
Prvo, jer je postignut paritet u nuklearnom naoružanju triju supersila i šest država koje raspolažu nuklearnim oružjem (nijedna država ne može spriječiti razorne uzvratne nuklearne udare) i drugo, učinci takva rata ne mogu se teritorijalno ograničiti (stratezi supersila ne računaju više s takvom vrstom rata jer bi bio fatalan i za zaraćene države i za čovječanstvo).
Zbog toga valja očekivati prije svega napore u postizanju pravno uređenog i pouzdanog nadzora nad skladištenjem, čuvanjem, ograničavanjem proizvodnje i posjedovanja takva oružja.
Ostaju, međutim, regionalni i lokalni klasični ratovi (osvajački, osvetnički, granični i sl.), hladni ratovi, oružane intervencije, zastrašivanja, prijetnje i povremene krize.
U novome poretku morat će se predvidjeti kako ih suzbijati, spriječiti i na koji način postići "povrat u prijašnje stanje" (primjerice, kolektivnim mjerama univerzalne organizacije kolektivne sigurnosti, tj. rekonstruiranim UN-om).
(2) Neovisna i suverena država ostaje subjekt i osnovna jedinica novoga svjetskog poretka.
(3) Zalazimo ponovno u razdoblje istodobnog oštrog sučeljavanja (modificiranog modela hladnoga rata) i suradnje supersila i najutjecajnijih velesila, ovaj put u promijenjenom i proširenome sastavu obje skupine, jer SAD nije više jedina supersila (najmoćnija država) u svijetu i jedini "svjetski policajac". Status supersila stekle su još dvije države, Rusija i Kina.
(4) Klub pet privilegiranih stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a (Sjedinjene Američke Države, Rusija, Kina, Francuska i Velika Britanija) morat će se proširiti novim igračima, primjerice, Indonezijom, Japanom, Indijom, Pakistanom, Brazilom, Alžirom i vjerojatno Njemačkom.
Važno je istaknuti da države kandidatkinje za nove članice kluba odabranih i privilegiranih velevlasti nisu vodeće vojne sile u svijetu, već prostorno najprostranije i najmnogoljudnije.
Područje Indonezije, primjerice, između njezina najistočnijeg i najzapadnijeg otoka veliko je kao prostor između Kine i Francuske. Indija ima 1,3 milijarde stanovnika, a Brazil je po veličini peta država u svijetu. Alžir je površinski najveća afrička država.
(5) Zbog promjena u klubu privilegiranih velevlasti velika većina država članica UN-a (prema neki procjenama čak 188 od ukupno 193 članice UN-a) nastavit će zahtijevati reviziju Povelje UN-a, posebice pravila o sastavu Vijeća i sprječavanju donošenja odluka u Vijeću negativnim glasom, tzv. vetom (Hrvatska, sama ili zajedno sa skupinom drugih država može potaknuti političke i stručne rasprave o tim promjenama).
(6) Svoja stajališta u međunarodnim odnosima nastojat će nametnuti globalne religije. Islam, primjerice, univerzalnu koncepciju svjetskog poretka koji će ujediniti i pacificirati svijet na temelju poruka proroka Muhameda.
(7) Rusija neće dopustiti širenje NATO-a uz svoje granice, a nastojat će širiti vlastiti teritorij u tobožnjem strahu od nasrtaja susjeda.
(8) Kina će energično inzistirati na povratku Tajvana i stjecanju suverenosti u Južnokineskome moru, a mogući su i granični sporovi s Rusijom u Aziji (zbog nekontroliranoga useljavanja Kineza na prazna ruska azijska područja).
(9) Obavit će se postupna fragmentacija nestabilnih višenacionalnih država i njihova pretvorba u moderne konfederacije ili razdvojene samostalne države.
(10) Vratit će se u svijetu, posebice u regijama i podregijama opterećenim oružanim sukobima (Srednjemu istoku, primjerice) modificirani model ravnoteže sila kao učinkovita koncepcija održanja mira i sigurnosti.
Valja mi ponoviti: od svih tih čimbenika na utvrđivanje novoga svjetskog poretka najsnažnije će i dalje utjecati strah od ratova, pa i nuklearnog rata (bez obzira na nerealnost njegova izbijanja), jer je u svijetu raširena bojazan da možda u nekakvome bunkeru mahniti Neron drži prst na okidaču oružja koje može raznijeti svijet i da se luđaka mora spriječiti u njegovu naumu jedino zajedničkim univerzalnim, regionalnim ili globalnim snagama država i vojnih alijansi.
Kakvi se učinci novoga svjetskog poretka mogu očekivati u području jugoistočne Europe (mi smo dio toga područja) u kojemu povijesno važna zbivanja spajanja postojećih država ili nastanka novih nisu završena i u kojemu se sučeljavaju različiti interesi nekoliko svjetskih velesila (posebice Rusije, SAD-a, Njemačke, Italije, Turske i Irana), Sjevernoatlantskog vojnog saveza i triju monoteističkih religija (katolicizma, pravoslavlja i islama)?
Valja najprije kazati da će budući regionalni poredak u tome dijelu Europe ovisiti o europskome i svjetskom poretku.
Primjerice, ako stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a i velesile s jakim interesima i utjecajima u jugoistočnoj Europi, posebice u području tzv. Zapadnog Balkana, u razdoblju između raspadanja aktualnoga svjetskog poretka i nastanka novoga, nastave jamčiti poštovanje temeljne norme međunarodnoga prava o rješavanju međudržavnih sporova isključivo mirnim putem, uključujući teritorijalne i granične sporove (poput srpsko-kosovskoga), ratovi na ovim našim prostorima nisu predvidivi, a ni praktički mogući.
Tri su za to valjana razloga. Prvo, tijekom sljedećih godina sve države u regiji bit će članice Sjeveroatlantskoga vojnog saveza. Drugo, u regiji nema velikih sila niti država s nadmoćnim oružanim snagama. Treće, nema istinskih i stalnih država-lidera.
Izmjenjivat će se, međutim, razdoblja nestabilnosti (dovršavanje povijesnih procesa na koje smo upozorili), međusobnih prijepora, prijetnji i kriznih razdoblja (čak i ograničenih oružanih sukoba) zbog jakih identitetskih razlika između naroda, povijesnih reminiscencija vezanih uz raspad Jugoslavije, spornih granica i, naposljetku, utjecaja stranih političkih, ideoloških i vjerskih središta moći.
S tim "mini" fenomenima ugrožavanja mira i međunarodne sigurnosti valja računati.
Želim kazati i ovo: na temelju potanjih analiza pojava i promjena u području jugoistočne Europe valja očekivati, među ostalim, skoru promjenu konfiguracije država u prostoru između Bugarske i Grčke s jedne strane i Hrvatske s druge.
Kada se država Kosovo stabilizira, ujedinit će se u unitarnu ili saveznu državu s Albanijom i tako destabilizirati sigurnost u cijeloj regiji.
Sjeverna Makedonija suočit će se sa spasonosnim usvajanjem modela federacije ili konfederacije (Makedonaca i makedonskih Albanaca) pod kišobranom NATO-a, a mogu se otvoriti i albansko-grčki prijepori vezani uz podjelu Epira obavljenu nakon Balkanskih ratova i Prvoga svjetskog rata (u Grčkoj je 4,4 posto stanovnika albanske nacionalnosti).
Mogu se očekivati i razmirice u srpskome i crnogorskome dijelu Sandžaka (više od polovine stanovništva čine Bošnjaci i muslimani, a ostali su Srbi i Crnogorci).
Gospodarski najnaprednija srpska pokrajina Vojvodina zahtijevat će gospodarsku autonomiju unutar Srbije ili status koji je imala u vrijeme Jugoslavije. Mogu izbiti i prijepori s Mađarskom (u pokrajini živi 14,3 posto Mađara).
Srbija, uplašena mogućim vraćanjem na teritorij nekadašnjeg pašaluka, nastojat će ostvariti mit o državi u kojoj su na okupu svi Srbi. Zbog gubitka Kosova ponavljat će svoje težnje o pripajanju tobožnjega "drugog oka u glavi" Crne Gore (posebice radi izlaska na more), istočnih područja Hrvatske i većeg dijela Bosne i Hercegovine (bilo bi, stoga, uputno da se sve dvojbe oko srbijanskih imperijalnih težnji definitivno raščiste prije njezina učlanjenja u Europsku uniju).
Posebne probleme Europi stvarat će Bosna i Hercegovina suočena s dvojbom: razdruživanje konstitutivnih naroda Bošnjaka, bosanskohercegovačkih Hrvata i Srba i nestanak države kakvu danas poznajemo, ili očuvanje državne i teritorijalne cjelovitosti s jakom autonomijom triju spomenutih naroda.
Ako se, unutar BiH ili na međunarodnoj konferenciji, ne postigne konsenzus o ravnopravnosti Hrvata, Bošnjaka i Srba, ostvarit će se zamisao o odcjepljenju Republike Srpske (proglašenju neovisnosti, potom spajanju sa Srbijom) i o stvaranju zemljopisno prirodne konfederacije dijela BiH s Hrvatskom.
Bošnjaci u BiH bit će u stalnoj dvojbi: cjelovita europska BiH ili minijaturna, krhka, izolirana islamska država u tijesnim odnosima s islamskim svijetom (Turskom i Iranom, primjerice).
Glavna, pak, briga Hrvatske bit će očuvanje identiteta hrvatskoga naroda i postupno asimiliranje pripadnika nacionalnih manjina pomirbom svih Hrvata, te Hrvata i hrvatskih Srba.
Svrha pomirbe jest: prihvaćanje zajedničkog naziva politički Hrvati za sve građane Republike Hrvatske ne zalazeći u nacionalne korijene. Prema francuskom, američkom ili talijanskom modelu, primjerice.
Naposljetku, čitav europski prostor i područja nekih euroazijskih i azijskih država (Turske, Gruzije, Izraela) preplavit će Europska unija, pogotovo ako se EU udalji od modela međunarodne organizacije neovisnih država i umjesto Europe država postane Država Europa.
Dovoljno za razmišljanje.
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
Na našem balkanskom području ključna će biti odluka o sudbini Kosova, koja bi konačno mogla okončati krvave sukobe, od kojih je (na fotografiji) posljednji bio prije točno 20 godina. Budućnost Kosova prvenstveno će utjecati na budućnost BiH
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[jcfields] => Array
(
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/nas-akademik-analizira-najvazniji-problem-suvremenog-svijeta-ovo-su-kljucni-cimbenici-koji-bi-mogli-odlucivati-o-novom-poretku-a-u-nbsp-jugoistocnoj-europi-treba-ocekivati-brojne-promjene-593036
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=fa1b3a0dbc3b6947365259bb9aba028cbbc38cbd
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Na%C5%A1+akademik+analizira+najva%C5%BEniji+problem+suvremenog+svijeta%3A+Ovo+su+klju%C4%8Dni+%C4%8Dimbenici+koji+bi+mogli+odlu%C4%8Divati+o+novom+poretku%2C+a+u%C2%A0jugoisto%C4%8Dnoj+Europi+treba+o%C4%8Dekivati+brojne+promjene&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fhrvatska%2Fnas-akademik-analizira-najvazniji-problem-suvremenog-svijeta-ovo-su-kljucni-cimbenici-koji-bi-mogli-odlucivati-o-novom-poretku-a-u-nbsp-jugoistocnoj-europi-treba-ocekivati-brojne-promjene-593036
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fhrvatska%2Fnas-akademik-analizira-najvazniji-problem-suvremenog-svijeta-ovo-su-kljucni-cimbenici-koji-bi-mogli-odlucivati-o-novom-poretku-a-u-nbsp-jugoistocnoj-europi-treba-ocekivati-brojne-promjene-593036
)
Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => izazovi 21. stoljeća
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
14. svibanj 2024 11:32
