Logično. Tko se u državnoj upravi i javnim službama nije skrio, magarac je bio. A takvih je u Hrvatsko malo, jer prema podacima Ministarstva uprave krajem lipnja je 245.188 ljudi radilo za državu ili za neku od njezinih institucija i službi, što je za 3685 bilo više nego lani te za 6187 više nego u lipnju 2022. godine.
Zavidan je to tempo zapošljavanja, zaslužuje aplauz na otvorenoj sceni, još malo i bit će nemoguće pronaći kuću u kojoj barem netko ne prima plaću izravno iz Plenkovićeva proračuna. Samo tekućeg listopada država je objavila čak 204 natječaja za zapošljavanje u kojima, kako gdje, traži od jednog do nekoliko desetaka novih državnih službenika i namještenika.
Svi su ti natječaji objavljeni na stranicama Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne tranzicije, a iz njih je jasno da nove djelatnike traže skoro pa svi, i policija i carinska uprava i praktično sva ministarstva i sudovi i Državno odvjetništvo i Državni zavod za statistiku i Agencija za zaštitu podataka...
Jedna aplikacija
A da su samo malo sačekali, samo koji dan, sve su te institucije mogle sebi znatno olakšati posao jer bi za njih taj posao traženja novih djelatnika odradio Centralizirani sustav zapošljavanja. Od 1. studenoga, naime, starta novi sustav zapošljavanja u državnim službama, što znači da će se sve provoditi kroz jednu aplikaciju, uključujući natječaje, prijave i testiranja kompetencija. Sve to bi u punoj primjeni, koja je predviđena za 2026. godinu, trebalo osigurati "objektivnost i transparentnost te izbor najboljih kandidata".
No, kako promjene kreću u fazama i kako ne obuhvaćaju već raspisane natječaje, to znači da će svi oni sretnici koji uspješno prođu filter natječaj raspisanih u listopadu, a radi se o nekoliko stotina sretnika (ako je suditi prema oglasima iz Narodnih novina ne manje od 500), dobiti posao po starom, odnosno da ih neće kačiti trice i kučine poput "objektivnosti, transparentnosti i izbora najboljih kandidata".
Spas je to u zadnji čas pred primjenom novog sustava zapošljavanja, čija se priprema financirala novcem (1,9 milijuna eura) iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO) i koji, ponovimo, starta još ovoga tjedna.
Dobro pitanje
Ako se pitate je li masovno zapošljavanje u državnim službama namjerno tempirano netom prije no što profunkcionira Centralizirani sustav za zapošljavanje, dobro se pitate. Za razliku od Damira Habijana i njegovih službenika iz Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne tranzicije koji se ništa ne pitaju, niti se smatraju namagarčenim. Dapače.
"Formiranjem Vlade ustrojena su nova ministarstva, a određenim ministarstvima promijenjen je djelokrug rada. Sukladno tome i iskazanim potrebama za zaposlenike, tijela su nakon donošenja uredbi i pravilnika krenula u objave natječaja, dinamikom kojom su stizala pripremati natječaje", objasnili su Habijanovi za Forbes.
Dakle, nova ministarstva, novi djelokruzi i nove potrebe traže nove ljude. Logično. Baš kao što je logično da svim onim starim ljudima, iz starih ministarstava, starih djelokrugova i starih potreba, ne možeš tek tako dati otkaz.
A logično je i da se sa zapošljavanjem svih tih novih ljudi nije moglo sačekati još koji dan, jer kad su interesi države posrijedi onda nema čekanja.
A da se ipak sačekalo, onda bi svi ti novozaposleni, njih na stotine, rekosmo, znatno teže došli do posla. Jer, vrag su ta "objektivnost, transparentnost i izbor najboljih kandidata."
Vladina uredba
U Uredbi o postupku zapošljavanja u državnoj službi, koju je Vlada usvojila u četvrtak 24. listopada, stoji kako se zapošljavanje provodi putem internih oglasa, iz baze kandidata za rad u državnoj službi te putem javnog natječaja, a sve ide kroz Centralizirani sustav za zapošljavanje. No, niz članaka te Uredbe će stupiti na snagu tek 1. siječnja 2026. godine. Odgode primjene odnose se na objavu internih oglasa, predviđenih za rukovodeće državne službenike, kao i na zapošljavanje iz baze kandidata, koja, istina, još ne postoji te će se formirati kroz javni poziv.
"U odnosu na dosadašnji postupak zapošljavanja, koji se temelji samo na znanju, ovom Uredbom prelazi se na sustav koji se temelji na kompetencijama jer će se u postupku testiranja provjeriti kompetencije kandidata potrebne za obavljanje poslova radnog mjesta", kaže se u Vladinu obrazloženju.
Provodit će se i intervjui s onima koji su prošli test kompetencija (ostvarili najbolje rezultate) i ispunjavaju formalne uvjete, a u Centraliziranom sustavu će biti i baza od 10 pitanja za intervjue. No, komisija može, objašnjavaju u Vladi, koristiti i dodatna pitanja po slobodnom izboru.
U postupku javnog natječaja za jedno radno mjesto testira se najviše pet kompetencija (pisana komunikacija na hrvatskom jeziku, digitalna pismenost, odgovornost u radu i orijentiranost na izvršenje zadatka, analitičke sposobnosti, pisana komunikacija na engleskom jeziku...), i to na tri razine (osnovna, srednja i visoka), a jedna je obavezna: "Logika je kompetencija koja se obvezno testira za sva radna mjesta u državnoj službi, osim ako je posebnim zakonom drukčije uređeno."
Što se tiče imenovanja rukovodećih državnih službenika njihove se kompetencije neće testirati. Logično.