"On je moj prijatelj i neki daljnji rod, ali on je američki čovjek, njega je u Moskvu doveo Rex Tillerson. Kad je Exxon ušao u projekt s Rosnjeftom, njega je Tillerson doveo. Gdje je trenutno, ne znam, on se vraća u Zagreb, tu će živjeti. On je hrvatski državljanin", kazao je predsjednik Zoran Milanović pred dvije godine, komentirajući nametanje sankcija Željku Runji, prvom Hrvatu koji je još uvijek pod sankcijama Zapada Rusiji nakon Putinove invazije na Ukrajinu.
Tko je dakle Željko Runje, Milanovićev prijatelj i rođak kojem je navodno hrvatski predsjednik, prema teškim optužbama ministra Olega Butkovića, sredio otvaranje računa u hrvatskoj banci, unatoč sankcijama pod kojima je od ožujka 2022. te se nalazi još uvijek. Butković nije imenovao Runju, ali prilično je jasno na koga je mislio, piše Jutarnji list.
Tko je Željko Runje?
Za početak, Sinjanin Željko Runje je do svibnja 2022. godine bio potpredsjednik najveće ruske državne naftne kompanije Rosnjeft, kojoj je britanska vlada uvela sankcije zbog financijskog podupiranja ruske privatne paravojne organizacije, grupe Wagner. U hijerarhiji te tvrtke iznad njega je bio samo predsjednik i oligarh Igor Sečin, nazivan još i "Darth Vaderom Rusije", a na samom vrhu država, odnosno Vladimir Putin.
Runju se smatra najutjecajnijim Hrvatom u Rusiji, a hrvatska javnost za njega je saznala nakon što se pisalo o njegovoj bespravnoj gradnji na Braču, o čemu se pisalo 2019. godine. U mjestu Bobovišća počeo je graditi vilu preko pola brda, koja je bila ukopana u zemlju, s tunelom koji je vodio na plažu, a put je "investitor" opasao kamerama i spriječio put za javnost. Nakon medijskih napisa, Državni inspektorat i tadašnja građevinska inspekcija zatvorili su gradilište zbog ilegalnih radova na objektu, odnosno dubokih iskopa za koje nije imao dozvole.
Zanimljivo je pritom, da je Runji za to zdanje dio zemljišta u Bobovišćima, 100 kvadrata za 200 tisuća kuna prodala država, i to neposrednom pogodbom bez javnog natječaja, a odluku o tome je potpisao HDZ-ov ministar Mario Banožić.
Željko Runje usto ima vilu u Hercegovačkoj ulici u Zagrebu, stan u Vrapču te nekretninu u Houstonu koju je kupio 1998. godine dok je radio u naftnoj tvrtki ExxonMobil.
Bivši sportaš
O Runjinoj mladosti i privatnom životu pisala je Slobodna Dalmacija. Kažu da u rodni Sinj dođe rijetko. Pišu da je rođen 29. studenoga 1954. godine u Splitu, odrastao u Sinju, gdje je završio osnovnu i tri razreda srednje škole. Bio je uspješan košarkaš, počeo je u sinjskom klubu Alkar, igrao za omladinsku reprezentaciju Jugoslavije, zagrebačku Lokomotivu i uz pomoć Krešimira Ćosića otišao u SAD na North Idaho College igrati za sveučilišnu momčad. Sportsku karijeru zaustavila je ozljeda pa se zaposlio na Aljasci, u lokalnoj naftnoj tvrtki koju uskoro preuzima velika američka kompanija ExxonMobil.
Tamo je 18 godina radio na poslovima razvoja kompanije i došao do rukovodeće pozicije u ruskoj ispostavi ExxonMobila sa zaduženjem razvoja nalazišta prirodnog plina u vodama kod Sahalinskog otočja. Taj projekt ExxonMobil je razvijao u suradnji s ruskom državnom tvrtkom Rosnjeft Oil Company.
Potpredsjednik Rosnjefta
Paralelno je Runje razvijao i političke veze. Na čelu ExxonMobila tada je bio Rex Tillerson, kasnije državni tajnik SAD-a, s kojim je Runje, navodno, bio vrlo blizak, i tu je vezu spomenuo Milanović u svom komentaru na sankcije koje je Runje zaradio u proljeće 2022. Godine 2019. godine Runje je konačno došao na poziciju potpredsjednika Rosnjefta.
Runje je, kako je pisao Jutarnji list, prema obavijesti Ureda za implementaciju sankcija Ministarstva financija Ujedinjenog Kraljevstva od 15. srpnja 2022. uklonjen s liste privatnih i pravnih osoba čija je imovina blokirana na temelju sankcija Ruskoj Federaciji, kao i Didier Casemiro, još jedan bivši potpredsjednik Rosnjefta. Međutim, ubrzo je vraćen na ‘crnu listu‘ i na njoj se nalazi do danas.
U Rosnjeftu je Runje, inače jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za offshore istraživanje nafte i plina, obnašao dužnost prvog potpredsjednika za offshore projekte i plinsko poslovanje, a usprkos tome što je obuhvaćen britanskim sankcijama, treba naglasiti kako nikad nije bio sankcioniran od SAD-a ili Europske unije. Razlog tome vjerojatno se krije u činjenici da Runje, osim hrvatskog, posjeduje i američko državljanstvo.
Dao ostavku i otišao
Neposredni povod za njegovo kratkotrajno brisanje s popisa sankcioniranih osoba u Velikoj Britaniji vjerojatno je činjenica da je on, zajedno s još četiri strana potpredsjednika Rosnjefta, sredinom svibnja podnio ostavku na svoju poziciju i napustio kompaniju. Međutim, kao što smo već napomenuli, nedugo poslije ponovno je osvanuo na listu sankcioniranih osoba.
Osim što su, kako kaže Milanović, prijatelji i daljnji rođaci, Runje je povremeno svraćao na Pantovčak kod njega, ali i bivše predjednice Kolinde Grabar-Kitarović. Naime, kako je poznato, Rosnjeft je iskazivao interes da kupi Inu, do čega nije došlo.
Kako je poznato, postoje tri liste za sankcije, ona od Europske komisije, američka i britanska, i na svima su manje-više ista imena.
Osobe koje su na listi ne mogu nigdje otvoriti račun u banci. Primjer je Ljubo Česić Rojs koji ne može primati mirovinu u banci jer je na američkoj listi sankcija još od 2004. godine, gdje se našao skupa s generalima Antom Gotovinom i Rahimom Ademijem, čija su imena nakon pravomoćnih oslobađajućih presuda u Haagu s crne liste skinuta. Tako ni Runji u vrijeme sankcija niti jedna banka u Hrvatskoj ne bi smjela dati račun. U suprotnom bi značilo da je banka ušla u diskrecijski rizik.
Inače, Runje je na britanskim sankcijama jedan od dvojice Hrvata, drugi je hrvatsko-ruski poduzetnik Krešimir Filipović, piše Jutarnj list.