Iako bi trebao biti dodatna šansa za ulazak na neko od visokih učilišta, jesenski rok državne mature i ove je godine za brojne maturante gimnazija i strukovnih škola bio fatalan. Tako se nastavlja praksa iz prethodnih godina prema kojoj i nakon provedenog jesenskog roka mature brojna naša javna i privatna sveučilišta neće ni približno popuniti sva istaknuta mjesta (kvotu) za upis u prvu godinu studija u novoj akademskoj 2024./2025. godini.
Prema podacima Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), središnje ustanove za provedbu državne mature, na drugom, odnosno jesenskom roku državne mature, obvezne je predmete (hrvatski i prvi strani jezik te matematiku) – a time i cjelokupnu maturu – palo čak 38 posto maturanata strukovnih škola koji su na nju izašli, ili njih 2052, te oko 12 posto gimnazijalaca, odnosno njih 123. Podaci NCVVO-a pokazuju kako je na ovaj rok mature izašlo ukupno 7344 pristupnika, od kojih su 1035 maturanti gimnazija, 5387 strukovnih škola a 922 iz kategorije „ostali“ (Hrvati izvan Hrvatske, oni koji su srednju školu završili ranije i sl.).
Iako za „jesenske“ kandidate ispit iz hrvatskog jezika na maturi nije bio toliko problematičan kao za one na ljetnom roku, ipak je ovaj obvezni predmet palo 30 pristupnika (7,2 posto) iz gimnazija i 982 (28 posto) strukovnjaka. Gimnazijalcima je na ovom roku, pak, veći problem bila matematika na višoj (A) razini koju je pao svaki treći (31 posto) maturant gimnazija koji je na taj ispit izašao. I za strukovnjake je ta razina matematike bila nepremostiva prepreka – matematiku A palo je više od polovice (53 posto) prijavljenih maturanata strukovnih škola. Oni nisu briljirali ni na testu iz engleskog jezika osnovne, B razine, koji nije uspjelo položiti njih 44 posto.
Katastrofalna fizika
No, pravi je „pomor“ bio na testu iz izbornog predmeta fizike. Iako taj izborni predmet nije prijavio velik broj kandidata (ukupno 245, od kojih 72 gimnazijalca i 134 učenika iz strukovnih škola), krajnji je rezultat katastrofalan: fiziku je palo čak 92,5 posto strukovnjaka (124) i 57 posto gimnazijalaca (njih 41). Učenici strukovnih škola loš su rezultat ostvarili i na izbornoj biologiji, koju je palo njih 61 posto, na kemiji ih je negativnu ocjenu dobilo njih 59 posto, iz informatike 58 posto…I gimnazijalci su bili loši na informatici, od njih 15 koji su polagali taj predmet, pao je svaki treći.
Kako ističe Vinko Filipović, ravnatelj NCVVO-a, na jesenski rok mature izlaze najčešće maturanti koji su pali, odnosno maturu nisu položili na prvom, ljetnom roku, potom dio njih koji želi popraviti ocjenu s prvog roka, kao i dio pristupnika koji su srednju školu završili ranije i također žele dobiti bolju ocjenu iz nekog od predmeta.
-Ovogodišnji maturanti na jesenskom roku bolje su riješili hrvatski jezik od prošlogodišnjih, pa ih je ove godine iz tog predmeta palo 7,2 posto, a lani oko 21 posto. Međutim, nastavljaju se loši rezultati iz fizike, s tim da je prošle godine na drugom roku taj predmet palo 78,5 posto učenika strukovnih škola, a ove godine 92,5 posto. Međutim, kada je taj predmet u pitanju, treba reći da govorimo o manjem broju pristupnika koji nije toliko reprezentativan – objašnjava Vinko Filipović neke od specifičnosti jesenskog roka.
Veći problem predstavlja sudbina gimnazijalaca koji maturu nisu položili ni na ovom, drugom i posljednjem roku mature za ovu godinu.
-Tih 123 gimnazijalaca koji su pali maturu u jesenskom roku nisu osigurali završnost srednjoškolskog obrazovanja, jer to i ne mogu bez položene državne mature. Sljedeću šansu imat će tek iduće godine, a do tada za bilo kakav posao mogu konkurirati samo kao osobe sa završenom osnovnom školom. Za razliku od njih, maturantima strukovnih škola položena matura potrebna je samo ako žele upisati fakultet. Oni se na burzu rada mogu prijaviti sa završenom srednjoškolskom kvalifikacijom, čak i ako su maturu pali – podsjeća šef NCVVO-a.